MEĐU IZMEĐU

1.000 BANANA IZ FUKUŠIME

436 pregleda
Poseta Fukušimi (Vikipedija)

Više od sedam milijardi ljudi poaosob dobilo je pre šest godina iz Japana dozu zračenja kao da je u slasti pojeli toliko komada ovih voćki.

Svakome od nas iz Fukušime je stiglo hiljadu banana, ali kakvih? Nevidljivih i ozračenih. Ne šalimo se: više od sedam milijardi ljudi poaosob dobilo je pre šest godina iz Japana dozu zračenja kao da je u slasti pojeli toliko komada ovih voćki. Ili: kao da su se jednom snimili na rendgenu.

Iz Instituta za proučavanje
vazduha u Norveškoj poručuju da
su ama baš svi na svetu primili
dodatni iznos iks-zraka.

Naučnici, pak, zaključuju da nema mesta strahu, jer su izgledi od obolevanja zanemarljivi. Svake godine nebrojeno obolelih se radi radioloških pretraga u bolnicama izlaže većem ozračenju od onoga koje je nastalo kvarom na japanskoj nuklearki.

Od velike količine radioaktivnog materijala ispuštenog u okolinu, oko 80 odsto završilo je u okeanima i na polovima, pa se ispostavlja da je svetsko stanovništvo najmanje bilo na udaru. Glavni izvor zračenja je, inače, radioaktivni element cezijum-137 koji se, zbog ratvaranja u vodi, prenosi na velika rastojanja.

Iz Instituta za proučavanje vazduha u Norveškoj poručuju da su ama baš svi na svetu primili dodatni iznos iks-zraka. Većina podataka prikupljena je iz globalne mreže stanica za merenje visine zračenja.

Merna jedinica za ekvivalentnu dozu jonizujućeg zračenja jeste sivert (Sv) koja, ujedno, pokazuje biološki učinak zračenja na ljudsko tkivo. Nakon katastrofe u elektrani Fukušima-Daiči prosečna osoba primila je 0,2 milisiverta (mSv) zračenja. Standardno radiološko zračenje je dvostruko niže – 0,1 mSv, a snimanje kompjuterskom tomografijom (CT) proizvodi 15 mSv. Da bi se obolelo od zračenja, potrebno je 1.000 milisiverta (1 Sv).

Meštani u blizini elektrane primili su nešto veću dozu zračenja, između 1 i 5 milisiverta, a u celom prosečna doza zračenja bila je 0,5. Oko 160.000 žitelja bilo je prisiljeno da napusti svoje domove, od kojih su hiljade još raseljene. Međutim, životinje su doživele veći udarac, jer je opala raznovrsnost insekata, ptica i sisara. Čišćenje okoline se nastavlja i potrajaće, verovatno, decenijama.

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar