MEĐU IZMEĐU

ALFA TALASI U NADAHNUĆU

1.349 pregleda

Veći nivoi alfa moždanih talasa omogućavaju ljudima da dođu do ideja koje su mnogo udaljenije od onih očiglednih i uobičajenih.

Ljudski mozak treba da potisne očigledne ideje da bi došao do najkreativnijih, tvrde naučnici sa londonskog Univerziteta „Kraljica Meri”. Kreativnost zahteva od nas da se odvojimo od uobičajenih i lako dostupnih ideja, ali kako se to dešava u našem mozgu ‒ malo se zna.

Nova studija, objavljena u Zborniku radova britanske Nacionalne akademije nauka, pokazuje da moždani talasi igraju ključnu ulogu u potiskivanju uobičajenog razmišljanja, koje ometa put do kreativnih ideja i rešenja. Istraživači su otkrili da ovi moždani talasi rastu kada pojedinci moraju da potiskuju asocijacije koje ih ometaju u kreativnim zadacima. Veći nivoi alfa moždanih talasa omogućavaju ljudima da dođu do ideja koje su mnogo udaljenije od onih očiglednih i uobičajenih.

Istraživači se nadaju da će razumeti
kako su neuronski procesi integrisani
u rešavanje kreativnih problema
izvan laboratorijskih uslova.

Istraživači pokazuju da stimulisanje desnog temporalnog dela mozga i alfa talasa povećava sposobnost da se prilikom kreativnog razmišljanja potisnu očigledne veze. Ovo je dokazano primenom električne struje u mozgu ‒ pomoću neinvazivne tehnike nazvane transkranijalna stimulacija mozga naizmeničnom strujom, koja nema neželjene sporedne efekte. Rezultati mogu pomoći da bolje razumemo kreativnost i ukazuju na koje bismo načine mogli da utičemo na kreativni proces.

Vodeći istraživač dr Karolin di Bernardi Luft sa londonskog Univerziteta „Kraljica Meri”, rekla je: „Ako treba da dođemo do ideje o alternativnom korišćenju stakla, prvo moramo sprečiti naše prošlo iskustvo da nas navede na razmišljanje o staklu kao posudi u kojoj se nešto nalazi. Novost je da su oscilacije alfa talasa u desnom delu mozga ključni nervni mehanizam za prevazilaženje ovih očiglednih asocijacija.”

Istraživači su demonstrirali nervni mehanizam koji je odgovoran za kreativnost, prateći električnu aktivnost mozga kroz elektroencefalogram (EEG), koji pokreće električne signale kroz male senzore postavljene na glavu. Stimulisanjem mozga naizmeničnom strujom takođe su mogli da ispitaju uzročnu ulogu talasa.

Istraživači se nadaju da će razumeti kako su neuronski procesi integrisani u rešavanje kreativnih problema izvan laboratorijskih uslova i da li je moguće izgraditi uređaje koji bi pratili mozak i podsticali kreativnost kad god je to potrebno.

(Izvor RTS)

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar