MEĐU IZMEĐU

ARITMIJA NOTA BETOVENA

231 pregleda

Neujednačen srčani ritam koji je veliki kompozitor mogao osetiti snažnije od ostalih, jer je veći deo života bio potpuno gluv.

Već sa 30 godina kod Betovena su počeli da se primećuju znaci otoskleroze mešovitog tipa, bolesti srednjeg i unutrašnjeg uha koja ga je 1819. godine dovela u stanje potpune gluvoće. No, nije poznato da li je veliki muzičar patio od nekih drugih bolesti i od čega je umro. Muzika Ludviga van Betovena možda je i bukvalno dolazila iz njegovog srca. Naučnici pretpostavljaju da je nemački kompozitor patio od srčane aritmije čije su obrasce pronašli i u nekim njegovim delima.

U poslednjem, emocijama nabijenom delu
„Kvartet za gudače u b-duru, opus 130”, za koje
je sam kompozitor rekao da ga može naterati
u plač, tonski centri se naglo menjaju.

Neujednačen srčani ritam koji je veliki kompozitor mogao osetiti snažnije od ostalih, jer je veći deo života bio potpuno gluv, odvija se u predvidivim intervalima i po predvidivim obrascima, pa su neka njegova muzička remek-dela možda i bukvalno došla iz njegovog srca. „Verujemo da smo neke od tih aritmičnih srčanih otkucaja uspeli otkriti u nekim njegovim muzičkim delima. Kao da ih je unosio u svoju muziku”, kaže kardiolog koji je vodio istraživanje, dr Zahari Goldberger sa Medicinskog fakulteta u Vašingtonu.

Naučnici su pratili obrasce aritmičnih otkucaja srca u nekim Betovenovim delima, te otkrili iznenadne, neočekivane promene tempa i notnog ključa koje se poklapaju sa neujednačenim srčanim otkucajima, a rezultate su izneli u časopisu Perspectives in Biology and Medicine. U poslednjem, emocijama nabijenom delu „Kvarteta za gudače u b-duru, opus 130”, za koje je sam kompozitor rekao da ga može naterati u plač, tonski centri se naglo menjaju.

Među muzičkim naznakama u Betovenovim delima može se pronaći i reč „beklemt” (prigušeno), koja se u ovom slučaju može protumačiti kao osećaj pritiska i probadanja u predelu grudnog koša, što je povezano sa srčanim oboljenjima. Naučnici  kao drugi primer navode neujednačen ritmični obrazac na početku „Klavirske sonate br. 26 u es-duru, opus 81 a”.

„Ova sonata je  nastala u vreme kada je Betoven bio pod velikim emocionalnim stresom, a svima nam je poznato da je takvo stanje okidač za aritmije. Jedan od razloga za stres mogla je biti austrijska objava rata Napoleonovoj Francuskoj”, objašnjava Goldberger i dodaje da su muzička dela Ludviga van Betovena za njega poput „svojevrsniog muzičkog elektrokardiograma”.

(Izvor RTS)

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar