MEĐU IZMEĐU

BEOGRAD PAO U ŠANGAJU

974 pregleda

Uprkos tome, on je i dalje najbolje razvrstani među univerzitettima jugositočne Evrope: tri iz Grčke i po jedan iz Turske i Slovenije su iza njega.

Univerzitet u Beogradu pao je na upravo obelodanjenoj Šangajskoj listi. Lane se nalazio između 201. i 300. mesta, a sada je između 301. i 400. mesta.
Prof. dr Zoran Nikolić sa Fizičkog fakulteta, vrsni poznavalac naukometrije, izračunao je tačan položaj položaj na prestižnoj lestvici 500 svetskih univerziteta.

Pretprošle godine Beograd je bio 298, prošle 284. a ove je 302. Uprkos padu koji je malo ko očekivao, on je i dalje najbolje razvrstani među univerzitettima jugositočne Evrope: tri iz Grčke i po jedan iz Turske i Slovenije su iza njega.

Najviše su u 2018. godiniodskočile nauka i
tehnologija hrane (43.), rudarsko i mineralne
sirovine (79.), metalurgija(144.) i hemijsko
inženjerstvo (150. mesto u svetu).

Prema rečima prof. dr Zorana Nikolića, Univerzitet u Novom Sadu zauzeo je 912. mesto (na primer, bolje je plasiran u odnosu na Univerziet u Sofiji),a u tri naučne oblasti rangiran je u prvih 500: nauka i tehnologija hrane (128.), veterinarske nauke (286.) i hemijsko inženjerstvo (412. mesto u svetu).


Zoran Nikolić

„Univerzitet u Beogradu bio je lane razvrstanu 18 istraživačkih oblasti,a ove godine u 27 oblasti, što je uglavnom uslovljeno proširenjem lista po područjima u kojima se rangiraju univerziteti i promenama načina bodovanja u nekim oblastima društvenih nauka u odnosu na prošlu godinu”, objašnjava naš sagovornik. „On senalazi blizu sopstvenih maksimuma pozicioniranja kao univerzitet,a u narednim godinama treba očekivati blago povećanje broja oblasti u kojima je rangiran među 500 najboljih jer je očekivano proširenje Šangajske liste po u budućnosti.”

Najviše su u 2018. godiniodskočile nauka i tehnologija hrane (43.), rudarsko i mineralne sirovine (79.), metalurgija(144.) i hemijsko inženjerstvo (150. mesto u svetu).

Podsetimo da je najveći srpski univerzitet prvi put uvršćen na Šangajsku listu 15. avgusta 2012. godine.

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar