MEĐU IZMEĐU

ČOVEK BAKTERIJA

1.731 pregleda
U manjini (Smašing tops)

Prosečno ljudsko biće (70 kilograma, 20-30 godina i 170 santimetara) ima 39 triliona mikroorganizama i oko 30 triliona ljudskih ćelija. Dakle, nije deset na jedan, kao što se dugo pretpostavljalo.

Često se kaže da su bakterije (i drugi mikroorganizmi) u čovekovom telu desetostruko brojniji od ljudskih ćelija. To je mit koji treba zaboraviti, upozorili su nedavno naučnici iz Izraela i Kanade, koji su izračunali da je taj odnos, otprilike, jedan na jedan. Ali su, u svakom slučaju, u većini.

Prosečan čovek (70 kilograma, 20-30 godina i 170 santimetara) ima oko 30 triliona ljudskih ćelija i 39 triliona bakterija, saopštili su Ron Mila i Ron Sender iz Vajcmanovog instituta za nauku u Rehovotu, i Šaj Fuks iz Bolnici za bolesnu decu u Torontu. Ovi brojevi su približni – druga osoba, možda, ima upola toliko ili dvostruko više bakterija – ali je daleko od 10: 1 kako se obično zamišljalo.

Ogromna većina ljudskih
ćelija su crvena krvna zrnca.

Predrasuda potiče iz 1972. godine na temelju procene mikrobioloa Tomasa Lakija. Godine 2014. molekularni biolog Džuda Rosner iz Nacionalnog instituta za zdravlje u Betesdi izrazio je sumnju, navodeći da je bilo veoma malo valjanih procene za broj ljudskih i mikrobioloških ćelija u telu.

Ron Milo, Ron Sender i Šaj Fuks odlučili da to iznova ocene uvidom u široku lepezu skorašnjih eksperimentalnih podataka u literaturi, uključujući DNK analize za izračunavanje zbira ćelija i magnetnu rezonancu da izmere zapreminu organa. Ogromna većina ljudskih ćelija su crvena krvna zrnca.

Precenjeno u crevima

U radu Tomasa Lakija posebno je precenjen, prema mišljenju pomenute trojice istraživača, iznos u našim crevima. Novo prebrojavanje, zasnovano na podatku da gram izmeta sadrži 1011 bakterija (sto milijardi), pokazuje da u crevima dostižu oko 1014 (sto hiljada milijardi) bakterija. Ali većina se nalazi u debelom crevu (0,4 litra zapremine).

S genetske tačke gledišta,
čovek nije sasvim čovek!

Kada su sve podatke objedili i pretresli, ispostavlja se da je srazmera ćelija mikroorganizama i ljudskih ćelija u telu prosečnog čoveka 1,3: 1, uz priličnu neizvesnost.

Može li reći da je čovek samo čovek?
U časopisu „Sajens” je pre jedne devenije obelodanjeno da je on svojevrsni biološki kiborg ili mešanac, čudesan spoj ljudskih i bakterijskih gena. S genetske tačke gledišta, nije sasvim čovek!

Istraživači iz Instituta za genomska istraživanja (SAD) u stomaku najumnijeg dvonošca pronašli su stotine raznovrsnih mikroorganizama koji imaju ključnu ulogu u varenju i imunoj odbrani od uljeza. I na osnovu toga su zaključili da je to, zaista, zajednica (simbioza) najprostijeg i najsloženijeg organizma na Zemlji, u kojoj se uveliko jedan na drugi oslanja.

Nije samo čovek (NHGRI)

Nije samo čovek (NHGRI)

Nalazi ukazuju, drugim rečima, da proučavanje urođenih bakterija može da olakša odgonetanje oboljenja, ishrane, gojaznosti i delovanja lekova kod ljudi. Ispada da su neobična mešavina ljudskih i bakterijskih ćelija. Važnije od toga jeste
čovekov život zavisi od ovih najsićušnijih stvorenja: svaka promena u broju – manjak ili višak – korisnih mikroba izaziva tegobe u metabolizmu i nastanak bolesti, kao što je upala creva.

Prastari mikroorganizmi

Naučnici odavno znaju da je, najmanje, polovina ljudskog izmeta, često i više, sastavljena od stomačnih bakterija. Dotični mikroorganizmi počnu da zaposedaju creva i debelo crevo ubrzo posle rođenja, a kod odraslih neobičan tovar premašuje sto hiljada milijardi mikroba, predstavnika više od hiljadu različitih vrsta!

Čovek se milionima godina
menja i usavršava, s bakterijama
kao večitim pratiocima.

Valja imati na umu da među ovim nevidljivim naseljenicima nisu svi paraziti, mnogi nam pomažu u rastvaranju pojedenog, uključujući vitamine, vlakna i šećer. Čak učestvuju u stvaranju (sinteza) vitamina za koje ljudi nisu osposobljeni.

Čovek se milionima godina menja i usavršava, s bakterijama kao večitim pratiocima, koje često preuzimaju uloge bitne za njegov opstanak. Jedna od najvažnijih ispomoći ogleda se u razlaganju lekova, što bi moglo, kako se očekuje, da utre put boljem lečenju svakoga ponaosob.

Pre deset godina u ljudskom izmetu su našli začuđujuće veliki broj prastarih (najstarijih) bakterija (Archaebacteria ili Archaea), koje se u naslednom sastavu razlikuju od ostalih, iako su jednoćelijski organizmi – nastanjeni, uglavnom, u najsurovijim uslovima (na primer, izvori vrele vode na okeanskom dnu).

I nadimanje i mršavljenje

Debelo crevo čoveka je gotovo metar i po dugačko; mračan, vlažan i uvijen hodnik koji ponavljajućim skupljanjem cedi poslednje kapi vode i ostatke hrane iz izmeta pre izbacivanja iz tela. U tom zamornom poslu pomaže mu oko sto hiljada milijardi mikroba nastanjenih u stomaku.

Jedan od onih čiji su geni izučeni, Methanobrevibacter smithi, određuje koliko kalorija uzimamo iz hrane. Naime, razgrađuje ostatke vodonika koje su izbacili drugi mikroorganizmi i pretvara ih u gas metan, koji poneki tiho ili bučno ispuštaju.

O autoru

Stanko Stojiljković

1 komentar

Ostavite komentar