GAGARINOVI PUTOKAZI

DVOSKOKOM DO MARSA

614 pregleda
Naseljavanje (Marsovo društvo)

NASA razmatra plan da grupa astronauta provede godinu dana u orbiti oko Meseca u okviru programa osvajanja „Crvene planete”. Koje će zemlje učestvovati u ovom poduhvatu?

Mr Grujica S. Ivanović

Pre prvog leta čoveka na Mars, koji treba da bude sredinom 2030. godine, NASA namerava da grupu astronauta pošalje na godinu dana u orbitu oko Meseca. Predstavnik departmenta za dugoročna planiranja u Greg Vilijams izjavio da se razmatra dvoetapni plan misije na „Crvenu planetu”.

Cena programa koji će trajati
25 godina procenjena je na preko
hiljadu milijardi dolara.

U okviru prve etape biće izgrađena kosmička stanica, u slobodnom prevodu „Prolaz kroz kapiju dubokog kosmosa” (Deep Space Gateway – DSG), koja će biti projektovana na bazi jednog od šest stambenih modula za boravak ljudi u dubokom kosmosu. Za gradnju stanice planirano je šest kosmičkih misija tokom kojih će, pored stambenog modula u orbiti oko Meseca, biti transportovana i neophodna oprema za njeno funkcionisanje, uključujući kosmički brod, uslovno nazvan  „Transport u duboki kosmos” (Deep Space Transport – DST). Ovaj kosmički brod biće kasnije korišćen za let ljudi na Mars.

U sastav Mesečeve stanice ulaze energetsko-propulzioni blok (PPB), na kome treba da rade NASA i ESA, stambeni modul (HM), koji će osmisliti NASA, ESA i Japanska kosmička agencija (JAHA) i ruski modul za izlazak u otvoreni kosmos (AM). Za prevoz ovih blokova koristiće se američka super raketa SLS, čije se premijerno lansiranje očekuje početkom 2019. Posade će leteti ka Mesečevoj stanici u američkim kosmičkim brodovima „Orio”, a je moguće da se u ove svrhe, takođe, koristi ruski kosmički brod „Federacija”.

Kosmički brod „Orion” prilazi Mesečevoj stanici DSG. Levo je pogonski modul PPB sa sunčevim panelima, zatim dva stambena modula HM (veći američko-evropski i manji japanski) sa robotskom rukom i modul AM za izlazak u otvoreni kosmos. 

Kada misije budu završene i stanica DSG kompletirana, NASA planira da u nju pošalje posadu astronauta koji će u orbiti oko Meseca provesti godinu dana. Tada će, između ostalog, biti provereno može li kosmički brod DST da obavi let do Marsa i natrag, koji će trajati više od hiljadu dana. Po povratku sa Marsa, DST će biti spojen sa Mesečevom stanicom, gde će biti obavljeno njegovo servisiranje i priprema za sledeći let ka „Crvenoj planeti”.

Gradnja Mesečeve stanice DSG trajaće od 2018. do 2026. i obuhvatiće četiri pilotirane misije radi prevoza modula i opreme u orbitu oko Meseca. Druga faza treba da započne 2027. i uključi prevoz kosmičkog broda DST. Posle ove misije uslediće jednogodišnja ekspedicija u orbiti oko Meseca tokom koje će, takođe, biti obavljeno nekoliko transportnih misija za prevoz svega što je neophodno za prvi let na Mars 2030. iz orbite oko Meseca.

Za vreme druge faze kosmički brod DST (desno) kreće ka „Crvenoj planeti”, dok Mesečeva stanica DSG ostaje u orbiti oko Meseca.

Cena programa koji će trajati 25 godina procenjena je na preko hiljadu milijardi dolara. Poređenja radi, u današnjem iznosu, program „Apolo” (posete ljudsksih posada Mesecu 1968-1972) koštao je oko 160 milijardi dolara.

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar