MEĐU IZMEĐU

FILOZOFSKA DUHOVNOST

361 pregleda

U Pekingu je, od13. do 20. avgusta, održan Svetski filozofski kongres, 24. po redu, u organizaciji Međunarodne asocijacije filozofskih društava (FISP). Glavna tema (moto) skupa bila je: „Učiti da bi se bio čovek”, a bio je to ovoga puta poziv učesnicima da „istraže dimenzije ljudskog pred izazovima koje iskušava čovečanstvo”.

Prof. Dr Milan D, Tasić

Imajući u vidu upravo bogato filozofsko nasleđe u okviru različitih civilizacija i kultura tokom milenijuma do danas, a što bi – po rečima organizatora – mogla filozofija da ostvari kroz plodnu interakciju s drugim disciplinama, kako društvenim, tako i prirodnim.

U svojoj pozdravnoj reči, Dermot Moran,
predsednik Asocijacije, podsetio je da su
se dvojica savremenika, Konfučije i
Heraklit, na razmeđu šestog i petog
veka pre nove ere, našla u osnovi buduće
filozofske misli na Istoku i Zapadu,
ali su tek od Novog doba dve misli počele
da vidljivo utiču jedna na drugu.

Ceremonija otvaranja održana je u Velikoj narodnoj skupštini (na trgu Tijenanmen), pred oko 6.000 učesnika iz 120 zemalja sveta, dok se rad Kongresa odvijao u Kineskom nacionalnom centru za konferencije i na Pekinškom univerzitetu. (Zanimljivo je da je do sada najveći broj učesnika – 3.200! – bio na 20. skupu u Bostonu, 1998 godine, da bi ovoga puta bilo registrovano, čak, 7.352 učesnika i prijavljeno više od pet hiljada radova).

U svojoj pozdravnoj reči, Dermot Moran, predsednik Asocijacije, podsetio je da su se dvojica savremenika, Konfučije i Heraklit, na razmeđu šestog i petog veka pre nove ere, našla u osnovi buduće filozofske misli na Istoku, odnosno Zapadu, ali da su tek od Novog doba dve misli počele da vidljivo utiču jedna na drugu. Lajbnic je npr. pokazivao interes za kinesku filozofiju, da, recimo, delo „Knjiga puta i vrline”, Lao Cea, beleži 150 prevoda na engleski jezik do danas. Tako su i Pekinški univerzitet posetili, ili držali predavanja na njemu u prošlom stoleću: Džon Djui, Bertrand Rasel (1920. ), Žan-Pol Sartr i Simon de Bovoar (1955.), a u novije vreme pak: Jirgen Habermas, Žak Derida, Ričard Rorti i drugi.

Dermot Moran (Vikipedija)

Skupu su se obratili i predsednici Kineskog organizacionog komiteta Hao Ping i Liu Ćianhua.

Prvo predavanje na plenarnoj sednici,
posle svečanog otvaranja, održao je
profesor Hans Julius Šnajder (Potsdam)
„Može li pozivanje na duhovnost da
premosti kulturne i religijske razlike?”.

Sam rad se odvijao u pet plenarnih sednica, 10 simpozijuma, 99 sekcija po oblastima, odnosno, više od 100 okruglih stolova i preko 160 studentskih sesija. Primećujemo da su na prošlom skupu u Atini (2013.) ove brojke bile manje: 4 plenarne sednice, 7 simpozijuma, 75 sekcija. Kao što i sami nazivi, recimo, tema za plenarne sednice upućuju unekoliko kako se pomerao globalni filozofski interes između dva skupa. Naime, na onom u Atini bili su to: filozofski metod, filozofija i nauke, filozofija kao praktična mudrost i filozofija i javnost, da ovoga puta budu nalazimo, ja, zajednica, priroda, duhovnost i tradicija. Ili, pak, kad je reč o oblastima, pažnju filozofske javnosti su sad imale da privuku, recimo: kosmopolitizam, filozofija informacije, afrikanska (ima se u vidu dijaspora) filozofija, filozofija urođeničkih kultura, filozofija porodice, filozofija argumentacije i digitalne kulture, filozofija savetovanja i terapije i druge, a kojih nije bilo na prošlom kongresu.

Inače, prvo predavanje na plenarnoj sednici, posle svečanog otvaranja, održao je profesor Hans Julius Šnajder (Univerziteta u Potsdamu) pod nazivom: „Može li pozivanje na duhovnost da premosti kulturne i religijske razlike?”.

Luka Skarantino (Vikipedija)

Imamo i to da je Univerzitet u Pekingu bio organizovao seminar o Karlu Marksu, a povodom dvestote godišnjice od njegovog rođenja, odnosno 120 godina od svojeg osnivanja. Kao i da su brojna filozofska društva na margini kongresa održala sastanke u okviru svojih redovnih aktivnosti. Tako je i FISP izabrao svog novog predsednika, Luku Skarantina sa Univerziteta IULM, iz Milana. Određeno je i mesto i vreme održavanja sledećeg kongresa – u Melburnu (Australija), u avgustu 2023, godine. Ovaj grad je izabran tajnim glasanjem, većinom od 36 glasova, dok su Brazilija, Tokio i Teheran dobili 27, 20 i 6 glasova, kako sledi.

Pomenimo i to da se svetski filozofski kongresi održavaju svake pete godine i da je prvi od njih bio 1900. godine u Parizu. Bili su na njemu prisutni Bertrand Rasel, Anri Bergson, Anri Poenkare i drugi. Evocirajući uspomene, Rasel će reći, recimo, da mu je susret s Đuzepeom Peanom u toj prilici promenio život.

Napomena uredništva: Na Svetskom filozofskom kongresu u Pekingu govorio je imao autor izveštaja, istaknuti srpski matematičar i filozof, što potkrepljujemo sledećim snimkom.

 

 

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar