MEĐU IZMEĐU

GOLUBOVI MATEMATIČARI

621 pregleda
Zna da broji (Vikipedija)

Kljunom su po redosledu birali predmete od 1 do 9 na ekranu osetljivom na dodir. Zašto su ptice i primati obdareni za računanje?

Ako upitate iskusnog golubara, on će vam nabrojati ko zna koliko vrsta golubova. Za naučnike se, međutim, odskora dele samo na dve: obične i matematičare.

Da, drugi se svrstavaju u pametne ptice sa zavidnom veštinom računanja. Skorašnje istraživanje, objavljeno u časopisu „Sajens”, otkrilo je da golubovi razlikuju različite količine i parove, čak su sposobni da uče apstraktna matematička pravila.

Osim ljudi, jedino su rezus majmuni do sada ispoljili takvu veštinu.

Da li su oni, dakle, „alberti ajnštajni” u ptičjem carstvu?

„Smatram da je to umeće rasprostranjeno među pticama, kao što postoje jasni dokazi da jeste među primatima”, naglašava Dejmijan Skarf sa Odseka za psihologiju Univerziteta Otago (Novi Zeland), koji je ove ptice podučavao da poređaju brojeve 1, 2 i 3. Na ekranu osetljivom na dodir golubovi su kljunom birali jedan, dva ili tri predmeta. Ukoliko su to pravilno učinili, nagrađivani su zrnevljem pšenice.

U toku ispitivanja slike su prikazivane u različitim bojama, a predmeti u drukčijem obliku. Zatim je ulog povećan: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 ili 9 predmeta. Ponovo je zadatak bio isti: naređati brojeve po redosledu brojenja. Šta se dogodilo? Kada bi ugledali osam i pet, uvek su najpre kljucnuli na pet. I u tome nisu zaostajali za dva rezus majmuna koji su ranije uvežbani. Zadivljujuće, zar ne?

Naučnici su pretpostavljali da su ptice vične matematičkim radnjama. Prethodna istraživanja, međutim, bila su usredsređena na pripitomljene papagaje, kao što je bio izvesni Aleks, koji se – prema tvrdnjama vlasnice Irene Pepenberg, vanrednog profesora psihologije na Barndajs univerzitetu – u inteligenciji izjednačio s petogodišnjim, a u emocionalnoj zrelosti s dvogodišnjim detetom!

Papagaji se najčešće uče da oponašaju ljudski govor. Aleksov najveći podvig ogledao se u tome da shvati šta je to „nula”, pojam koji uobičajeno razumeju deca posle treće ili četvrte godine.

Zašto su ptice i primati obdareni za matematiku?

Jedno objašnjenje upućuje na zajedničkog pretka koji je vladao numeričkim sposobnostima, što može da znači da ni druge životinje ne zaostaju, iako to još nije ustanovljeno u dosadašnjim proučavanjima. Drugo tumačenje nagovešćuje da su se matematičke veštine nezavisno pojavile i razvile i kod ptica i kod primata.

Stefan Vukašin

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar