EKOSOFIJA

KAD ALERGIJE PORANE

1.753 pregleda
Potpuna zaštita (Vikipedija)

Statistika pokazuje da se skoro kod svakog petog čoveka na planeti javlja neki vid alergijske reakcije na pojedine vrste biljaka. A u Srbiji, u kojoj je svaka peta uzročnik?

Topliji vremenski uslovi: više temperature u zimskim mesecima, raniji početak proleća i duži period vegetacije tokom godine stvorili su povoljnije uslove za rast i razmnožavanje biljaka, uključujući i one koje mogu da izazovu alergiju.

Prema podacima SZO u proteklih
25 godina naglo je porastao broj ljudi
sa alergijskim manifestacijama.

Na području Srbije postoje tri perioda cvetanja alergenih biljaka: ranoprolećni, letnji i letnje – jesenji. Ranoprolećni period obuhvata sezonu cvetanja drveća i grmlja. Iako drveće počinje da cveta još u februaru i martu to se nastavlja sve do juna. Prvo cvetaju: leska, jova, vrba, brest, breza, javor, hrast, lipa, kedar.

Sezona cvetanja trava počinje od druge polovine maja i traje do kraja jula, a pojedine trave cvetaju i do kraja septembra. Korovske biljke cvetaju od druge dekade jula, do kraja oktobra.Tada cvetaju ambrozija, pepeljuga, kopriva, štir, bokvica i dr. Maksimalna koncentracija polena korova je tokom avgusta i prve polovine septembra.

Šta zapravo znači biti alergičan? To znači biti izuzetno osetljiv na jednu ili više materija. Reč alergija, inače, potiče od grčkih reči allos i ergon, što znači drugačije reagovanje.

Proteini cvetnog praha

Imunološki sistem štiti organizam od štetnih mikroorganizama stvaranjem antitela, ali u slučaju alergije stvara antitela protiv neškodljivih materija koje se nalaze u prirodi. Alergenima se, inače, nazivaju supstance koje mogu da izazovu alergijske reakcije. Najčešći alergeni su hrana, hemikalije, lekovi, kućna prašina, čestice koje otpadaju sa domaćih životinja, polen biljaka.

Zrna polena ili cvetnog praha svrstavaju
se u najveće prirodne alargene u vazduhu.

Alergije se češće javljaju u razvijenim zemljama, kod gradskog stanovništva i mlađih ljudi. „Alergije su oboljenja koja su uzrokovana neadekvatnim odgovorom organizma na različite alergene. Da bi došlo do alergijske reakcije potrebno je da čovek ima određenu predispoziciju za to”, kaže lekar dr Ljiljana Bajić Bibić.

Alergeno dejstvo biljaka ispoljava se ne samo preko polena već i preko supstanci koje izazivaju kontaktne alergije. Ipak, zrna polena ili cvetnog praha svrstavaju se u najveće prirodne alargene u vazduhu. „Šta znači da polen ima alergena svojstva? Znači da polenovo zrno mora u sebi da sadrži alergene materije koje će izazvati imuni odgovor kod čoveka”, objašnjava biolog dr Marko Nestorović.

Alergena svojstva polena potiču zapravo od hemijskih jedinjenja koja se nalaze na površini i unutar samog polenovog zrna. Polen svake biljne vrste je potencijalni alergen jer su njegovi proteini strani našem organizmu. Na primer, kod polena ambrozije postoji šest alergenih proteina. Osobe koje su osetljive na jednu vrstu polena, obično su alergične i na druge vrste.

Ugljen-dioksid i polen

Šta se događa u organizmu kada neko ima alergiju na polen? Antigeni iz polenovog zrna se rastvaraju na sluznici organizma sa kojim dođu u kontakt što pokreće delovanje imunološkog sistema odnosno stvaranje antitela i oslobađanje antiiflamatornih materija kakav je i histamin. Ove antiinflamatorne materije deluju na krvne sudove i pluća i dovode do alergijske reakcije.

Simptomi polenske kijavice su zapušenost, sekrecija i svrab nosa, kijanje, suzenje i svrab očiju, osećaj grebanja i svraba u grlu, kao i suvi nadražajni kašalj. Umor i iscrpljenost obično prate polensku alergiju. Na broj i sastav polenovih zrna utiču: klima, sastav flore, meteorološke prilike i pojedini hemijski faktori.

Globalno otopljavanje i veća koncentracija ugljen-dioksida u vazduhu utiču na biljke, jer one ne samo da počinju da cvetaju ranije, već se dešava da cvetaju i dva puta u toku sezone, i ujedno šire svoje areale na nove teritorije, što sve skupa povećava koncentraciju polena u vazduhu.

„Polen izložen aerozagađenju pokazuje brže morfološke promene, veću degradaciju, lakše otpuštanje alergenih materija. U stvari, dolazi do izmene alergogenog potencijala polena što uzrokuje povećanu učestalost alergijskih oboljenja”, kaže dr Marko Nestorović.

Prema podacima SZO u proteklih dvadesetpet godina naglo je porastao broj ljudi sa alergijskim manifestacijama. U flori Srbije ima negde oko 150 vrsta alergenih biljaka. Ako to uporedimo sa ukupnim brojem vrsta na ovom prostoru možemo zaključiti da je to negde oko pet odsto ukupne flore Srbije.

(Aleksandra Božović, RTS)

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar