SRICANJE ISTORIJE

KADA JE GRAD BIO BOLNICA

1.511 pregleda

Nedavno je na Vojnomedicinskoj akademiji održan stručni skup posvećen značaju Valjevske bolnice u periodu velike epidemije 1914-1915. godine. Bilo je to simbolično  podsećanje na vreme kada je ceo grad postao bolnica, a malobrojni lekari primer  samožrtvujućeg herojstva.

Ako bi se sve strahote prve godine Velikog rata mogle sabrati u jedno mesto, onda bi to bilo Valjevo. „Grad bolnica”, ili „prestonica smrti”, kako su ga nazivali. U njega se tada sjatilo više desetina hiljada ljudi – izbeglica, ranjenika, bolesnika. Ceo grad bio je pretvoren u bolnicu, a njegove ulice postale su bolnički hodnici. Tu je od epidemije tri tifusa, koja se kao strašna morija proširila zemljom, stradalo oko 10.000 vojnika, civila i zarobljenika, a Srbija je u kratkom periodu ostala bez oko 150.000 ljudi. Te tragične brojke zaslužuju da se podsećamo, da uđu u kolektivno pamćenje srpskog naroda.

Period od decembra 1914. do
maja 1915. jedan od nezaboravnih
primera herojskog požrtvovanja
srpske vojske i srpskog naroda i
veoma značajan s medicinske
tačke gledišta.

– Prošlost treba poštovati i pamtiti, jer oni koji ne pamte prošlost osuđeni su da je ponavljaju – rekao je zastupnik načelnika VMA pukovnik prof. dr Miroslav Vukosavljević u pozdravnoj reči na otvaranju stručnog skupa posvećenog značaju Valjevske bolnice u periodu velike epidemije 1914-1915 godine, koji je 16. marta 2017. održan na VMA u organizaciji Akademije medicinskih nauka, Sekcije za istoriju medicine Srpskog lekarskog društva, Narodnog muzeja Valjevo i VMA.

On je istakao da je period od decembra 1914. do maja 1915. jedan od nezaboravnih primera herojskog požrtvovanja srpske vojske i srpskog naroda i veoma značajan s medicinske tačke gledišta zbog načina organizacije medicinske pomoći u ratnim uslovima i suzbijanja epidemije pegavog tifusa. Ujedno, skup je simbolično podsećanje na glavne junake te valjevske ratne priče – lekare, bolničare, građane, ujedinjene oko pomoći povređenim i obolelim.

U to istorijsko podsećanje učesnike stručnog skupa, kako je rekao predsedavajući pukovnik prof. dr Dragan Mikić, načelnik Klinike za infektivne i tropske bolesti VMA, organizatori su poveli na do sada jedinstven način – putem tri medija.

Predstavljena je nova knjiga dr Aleksandra Nedoka „Valjevo – srpski ratni hirurški centar i grad-bolnica u epicentru velike epidemije 1914-1915”, prikazan film Slobodana Rakovića o holandskom hirurgu Arijusu van Tinhovenu i prezentovan deo izložbe Narodnog muzeja Valjeva, na kojoj su prikazani tadašnji uslovi života i pružanja medicinske pomoći.

Knjiga ponosa i tuge

Centralno mesto na stručnom skupu zauzela je sedma knjiga naučnog savetnika primarijusa dr Aleksandra Nedoka, koji je, kako je rekla prof. dr Snežana Veljković, najstariji, najvažniji i najvredniji član Sekcije za istoriju medicine Srpskog lekarskog društva. Napisao ju je u desetoj deceniji života, a izdao ju je Narodni muzej Valjeva.

U knjizi je prikazan rad srpskog
saniteta u prvih dvanaest meseci
Velikog rata. Bio je to najteži i
najizazovniji period, praćen
najvećim ljudskim gubicima.

I pre nego što je izašla iz štampe, rukopis je 2016. nagrađen drugom nagradom za istoriografiju Fondacije „Dragojlo Dudić”. Delo je nastalo kao rezultat autorovog

višedecenijskog proučavanja srpskog vojnog saniteta i predstavlja sintezu njegovih prethodnih radova, objavljenih i neobjavljenih, s tim što je podacima i činjenicama do kojih je došao u ranijim istraživanjima „dodao neke do sada nepoznate detalje i izneo još jasnije zaključke”.

O autoru i knjizi govorili su recenzenti brigadni general u penziji doc. dr Veljko Todorović i pukovnik prof. dr Dragan Mikić, general-major u penziji dr Branislav Popović, koji su njegovi saradnici i koautori monografija i radova više od deset godina. Rezultate svojih istraživanja zajedno su izlagali na pet simpozijuma u Domu Vojske i u Amfiteatru VMA i objavili desetak knjiga. Potom je, u ime izdavača, govorio prof. dr Vladimir Krivošejev i, na kraju, autor.

Svi su istakli kako je dr Nedok imao i lični motiv, jer ga je na to obavezivala stopedesetogodišnja porodična tradicija i vernost lekarskoj profesiji i sanitetu, a autor je na kraju rekao da je, zajedno sa njegovom monografijom o povlačenju srpske vojske i naroda 1915, ova knjiga najemotivnije doživljena i napisana.

U knjizi je prikazan rad srpskog saniteta u prvih dvanaest meseci Velikog rata. Bio je to najteži i najizazovniji period, praćen najvećim ljudskim gubicima. Iako dominira opis rada saniteta, autor je, radi boljeg razumevanja tog vremena, prikazao stanje na balkanskom ratištu, opisao najvažnije bitke i opštu materijalno-ekonomsku situaciju, te uticaj svih tih faktora na zdravstveno stanje srpske vojske. Tako je i objasnio zašto je bilo toliko ranjenika i bolesnika i zašto je srpski sanitet imao toliko posla prilikom njihovog zbrinjavanja.

Na 123 stranice, podeljene u tri dela, predstavljena su četiri originalna dokumenta – topografske karte sa vojnim taktičkim pozicijama; 24 tabele i grafikona; 67 fotografija, od kojih su neke, iz ličnog arhiva dr Nedoka, prvi put objavljene; citirano je 147 bibliografskih podataka, od kojih su većina originalni izvorni dokumenti, ratni izveštaji jedinica i Vrhovne komande srpske vojske, bolnički protokoli, stručni radovi lekara učesnika rata.

U prvom delu knjige, koji je naslovljen „Valjevo – grad bolnica”, prikazano je stanje u Valjevu od početka rata do kraja Kolubarske bitke. U drugom delu opisana je epidemija tri tifusa, a u trećem su navedeni podaci o sanitetskom osoblju koje je izgubilo živote u ratnim zbivanjima od 15. jula 1914. do 30. septembra 1915. godine.

Hirurški i epidemiološki period

U mirnodopsko vreme Valjevo je bilo jedan od pet divizijskih oblasnih centara sa dve bolnice, vojnom i građanskom, a za potrebe smeštaja ranjenika i bolesnika planirano je 2.210 postelja. Početkom rata, pred masovnim prilivom ranjenika, doneta je odluka o otvaranju četiri rezervne bolnice i stavljanju na raspolaganje četiri veće privatne i tri javne zgrade. Tokom Cerske bitke u tom gradu radilo je samo četiri hirurga.

Tada se na ulicama nalazilo oko
7.000 ranjenika, koji su čekali
na pregled, smeštaj ili dalji transport,
dok je u bolnicama ležalo oko 1.600
ranjenika i 700 bolesnika.

Valjevo postaje grad bolnica za vreme Bitke na Drini, kad se kolone ranjenika kreću ka njemu i njihov broj se u gradu svakodnevno povećava do 27. septembra 1914. Tada se na ulicama nalazilo oko 7.000 ranjenika, koji su čekali na pregled, smeštaj ili dalji transport, dok je u bolnicama ležalo oko 1.600 ranjenika i 700 bolesnika.

Pritom, u gradu je radilo samo 25 lekara, ali se oni svi nisu bavili ranjenima i obolelima. Te brojke bitno nisu se smanjivale do kraja oktobra. U novembru je, nepunih mesec dana, grad bio okupiran. Neprijatelj je po oslobođenju iz valjevskih bolnica evakuisao svoje lakše ranjenike, a 3.400 teških ranjenika i bolesnika ostavio sa samo 13 lekara, uništivši pritom, što je nečuveno, zalihe hrane i sanitetskog materijala.

prof. dr dragan mikić, prof. dr vladimir krivošejev i dr aleksandar nedok RASPOREDI u tekstu

prof. dr dragan mikić, prof. dr vladimir krivošejev i dr aleksandar nedok

Iako je u tom periodu srpska vojska izvojevala velike pobede, cena je bila veoma visoka zbog velikog broja poginulih i ranjenih. Autor navodi da su u vreme najžešćih borbi tokom Cerske bitke sve državne zgrade, škole, privatne kuće i kafane pretvorene u mesta gde se primaju, previjaju i leče ranjenici i bolesnici.

Po prestanku ratnih dejstava, kada se očekivalo pražnjenje bolnica, one su bile sve opterećenije bolesnicima. Početkom decembra postoje nagoveštaji da se ulazi u epidemiju tri tifusa – pegavog, povratnog i trbušnog, a u februaru 1915. se epidemija otela kontroli. Tako je Valjevo, do tada hirurški centar, pretvoreno u grad bolnicu za lečenje zaraznih bolesti.

Poljske bolnice, prepune obolelih vojnika i novodošlih regruta, platiće veliki danak epidemije: većina njihovih lekara i brojnih bolničara pomrli su boreći se požrtvovano protiv pošasti u teškim zimskim uslovima. Doktor Nedok navodi da je u gradu sahranjeno oko 3.500 srpskih, oko 2.000 austrougarskih vojnika i oko 4.000 građana, 22 lekara i nepoznat broj bolničara. Nažalost, tačan broj se nikada neće znati.

Epidemija je u Srbiji trajala sve do kraja proleća 1915. godine. Prema rečima pukovnika dr Vilijema Hantera (šefa britanske sanitetske misije, koja je u martu 1915. stigla u Srbiju) bila je „po svojoj eksplozivnosti i po velikom broju obolelih i po brzom suzbijanju, do tada najveća poznata epidemija”. Tokom nje je u Srbiji umrlo, svesno žrtvujući svoj život, 123 lekara, od kojih 111 od pegavca. Kompleks valjevskih bolnica postojao je sve do jesenje ofanzive saveza tri carevine, a neprijatelj je u Valjevo ušao 24. oktobra 1915. godine.

Gosti i slušaoci na skupu u VMA

Gosti i slušaoci na skupu u VMA

Na skupu je istaknuto da je dr Nedok, radeći na knjizi, pomogao da se izvrši periodizacija rada Valjevske bolnice i da se Valjevo – grad bolnica sagleda kao istorijski proces, koji ima dva potpuno različita osnovna perioda i potperiode. Prvi period je tzv. hirurški, a drugi epidemiološki. Bili su to, kako je autor rekao, periodi ponosa i tuge. Ponosa, jer je srpska vojska pobedila moćnu austrougarsku silu i srpski sanitet uspeo da se izbori sa ranjenima i obolelima, a tuge zbog mnogobrojnih žrtava.

U toj bespoštednoj borbi umrli su svi srpski sanitetski poručnici i većina sanitetskih kapetana 2. klase, i naša vojska ostala je bez medicinskog podmlatka. Upravo ovakvi skupovi služe kao podsećanje da ta žrtva nije bila uzaludna i da se, za nauk, iz istorije mora učiti.

Mira Švedić

(Izvor: Odbrana)

O autoru

Stanko Stojiljković

1 komentar

  • Poštovani,
    Beskrajno Vam hvala, što ste objavili ovaj sjajan prilog o herojima u belim mantilima.
    Neizmerno hvala i primarijusu dr Aleksandru Nedoku, našem najstarijem i najvećem istoričaru srpske medicine, na njegovom izuzetnom trudu. Zahvaljujući njemu otrgnuti su iz naručja zaborava mnogi lekari i njihovi pomoćnici, koji se hrabro gledali smrti u oči ,spašavajući hiljade života u Velikom ratu. NEKA IM JE VEČNA SLAVA I HVALA!

Ostavite komentar