GAGARINOVI PUTOKAZI

KINA ISPRED RUSIJE I SAD

561 pregleda

Kineska aerokosmička korporacija za nauku i tehnologiju (CASC), glavni kontraktor kineskog kosmičkog programa, planira da 2019. obavi više od 30 lansiranja i da u kosmos izbaci više od 50 kosmičkih aparata.

Mr Grujica S. Ivanović

 Kao što je poznato, Kina je 2018. obavila rekordnih 39 lansiranja, ostavivši prvi put iza sebedo tada neprikosnovene SAD i Rusiju. Jedno od ključnih lansiranja jestepovratak najjače kineske rakete-nosača „Veliki marš CZ-5”na kosmičku scenu. Visine 57 metara i nosivosti 25 tona za nisku orbitu, CZ-5 pripada klasi teških raketa. Ovo će biti treći start rakete-nosača CZ-5, a prvi od jula 2017. kada je obavljeno drugo neuspelo lansiranje (tada je došlo do problema u radu drugog stepena).

Raketa-nosač CZ-5

U „plavoj knjizi” aerokosmičkih planova korporacije CASC, koja je predstavljena javnosti krajem januara, navedeno je da će treće lansiranje CZ-3 biti obavljeno u julu s novog kineskog kosmodroma Venčang (Wenchang) na ostrvu Hajnan (Hainan). Tada će u geostaciornanu orbitu biti lansiran komunikacioni satelit „Shiđian-20” koji je projektovan na novoj platformi koja mo`e da nosi satelite mase od 6.5 do 9 tona. Ujedno, ovo će biti svojevrsno još jedno eksperimentalno lansiranje novog nosača koje treba da potvrdi njegovu spremnost za buduća, daleko ambicioznija lansiranja.

Kineska kosmička stanica

Ukoliko ono bude uspešno, za vreme četvrtog lansiranja u decembru 2019. ka Mesecu će biti upućen aparat „Čang’e-5” (Chang’e). Biće to jedna od najvažnijih kineskih kosmičkih misija ove godine. Naime, planirano je da ovaj aparat sa površine Meseca, ukoliko sve bude išlo kako treba, na Zemlju donese dva kilograma stena i regolita iz podnožja planina Rumker (Mons Rümker) u oblasti Okeana bure (Oceanus Procellarum).Poslednji put su,inače.uzorci Mesečevog tla prevezeni automatski na Zemlju avgusta daleke 1974. godine (sovjetska „Luna-26”).

Međutim, za razliku od sovjetskih „Luna” koje su za uzorcima tla direktno sa Meseca letele na Zemlju, kineski „Čang’e-5” ima složeniju šemu povratka. Naime, kompletan aparat se sastoji od dva glavna dela – lendera koji se spušta na Mesec i orbitera koji ostaje u orbiti i kruži oko Meseca. Lender se sastoji od dva modula – onog koji ostaje na površini Meseca i uzletnog stepena koji, skupa za uzorcima,poleće sa Meseca. Gornji stepen zatim dospeva u orbitu i spaja se sa orbitalnim aparatom. U sklopu orbitera je aparat za povratak koji će od uzletnog stepena lendera preuzeti kontejner sa uzorcima i vratiti ih na Zemlju.

Uzletni stepen Čang’ea-5” poleće sa Meseca

Podsećamo, početkom januara Kina je kao prva zemlja spustila na suprotnu stranu Meseca aparat „Čang’e-4” sa lunohodom „Jujtu-2” (Yutu). Posle prve tronedeljne Mesečeve noći, oba aparata su „probuđena” uoči Kineske nove godine i nastavljaju istraživanja oblasti kratera Fon Karman (Von Kármán). Za vreme lunarne noći, stotinu kilograma teško mesečevo vozilo je,zahvaljujući malom radioizotopskom termoelektričnom generatoru, preživelo rekordno nisku temperaturu ikada zabeleženu na Mesecu od minus 190 Celzijusovih stepeni!

Čang’e-4” (gore) i Jujtu-2”

Pun Mesec (sa Zemljom)snimljenpomoću
kineskog mesečevogaparata Longđijang-2”

Ova dva lansiranja kineskog kolosa su od ključnog značaja za budćnost kineskog kosmičkog programa. Modifikacija ove rakete (CZ-5B) biće upotrebljena sledeće godine prilikom lansiranja osnovnog bloka kineske kosmičke stanice (KKS) i dva modula koja treba da budu spojena sa njomdo kraja 2022.

Pored dva lansiranja CZ-5B, CASC ove godine namerava da obavi sedam lansiranja rakete CZ-3 sa kosmodroma Ksičang (Xichang) koji se nalazi na jugoistoku Kine. Tokom ovih lansiranja na orbitu će biti postavljeno 10 navigaciona satelita „Bejdou” (BeiDou). Sa 18 satelita ove serije kojo su izbačeno u kosmos 2018, Kina namerava da 2020. Kompletira nacionalnu mrežu navigacionih satelita. Pored kineskog „Bejdoua”, inače postoje sistemi navigacionih satelita SAD (GPS), Rusije (GLONAS) i EU (Galileo).

Navigacioni satelit Bejdou-3”

Ostale misije 2019. obuhvataju lansiranje satelita „Gaofan-7” za snimanje površine Zemlje primenom kamera visoke rezolucije i drugog komunikacionog satelita „Hongjan (Hongyan).

U junu, planirano je prvo lansiranje rakete-nosa~a CZ-11 na čvrsto gorivo sa prvog kineskog plovećeg kosmodroma iz oblasti akvatorije svetskog mora, ćime že Kina prvi put biti u prilicu da lansira satelite u orbite malog nagiba.

Lansiranje rakete CZ-11 s mora

Takođe, kompanija Chinarocket,koja funkcioni{e u okviru CASC-a, planira ove godine prvo lansiranje male rakete „Đie Long-1” (Pametni zmaj) na čvtsto gorivo, namenjene lansiranju satelita mase do 150kilograma u solarno-sinhronu orbitu na visini od 700kilometara. Ovom raketom Kina namerava da se probije na sve zahtevnije trži+šte lansera malih kosmićkih aparata.

Zanimljivo, pored velike konkurencije spolja, na kineskom tržištu lansiranja već postoji jedna nosač iz ove lake kategorije. Reć je o raketi „Kjua`ou” (Kuaizhou),privatnih kompanija OneSpace i iSpace koje rade skupa sa Kineskom aerokosmičkom i industrijskom korporacijom (CASIC), „sestrom” CASC-a, vodećom kineskom organizacijom za razvoj raketa-nosača. Lansiranja lakih raketa „Kjua`ou-1A” i „Kjua`ou-11” planirano je u prvoj polovini 2019.

Raketa-nosač Kjua`ou-1A”

 

 

 

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar