EKOSOFIJA

MALI I VELIKI POTKOVIČAR

2.137 pregleda

Slepi miševi žive u svim kopnenim ekosistemima na Zemlji (izuzev Arktika i Antarktika). Nastanjuju raznovrsna staništa ‒ od morskih obala do visokoplaninskih pašnjaka i kamenjara. U Evropi se redovno sreće oko 37 vrsta, a u Srbiji je do sada evidentirana 31. U svetu trenutno živi oko 1.100 vrsta slepih miševa, koji su svrstani u 19 familija.

Zavod za zaštitu prirode Srbije i JP „Resavska pećina“ obeležili su Međunarodni dan zaštite slepih miševa. Tim povodom za učenike šestog razreda osnovne škole iz Velikog Popovca organizovan je program kako bi učili o jedinstvenim sisarima letačima i značaju njihove zaštite. Stručnjak Zavoda Bratislav Grubač održao je prezentaciju o karakteristikama, načinu života, rasprostranjenosti, staništima i ishrani slepih miševa u svetu i kod nas.

O tome koliko su pećine značajna staništa slepih miševa i kako treba da se ponašamo u pećini kako ih ne bismo uznemirili, deca su saznavala prolazeći i kroz obrazovnu igru „Eko-skakalica”, koju su vodile Nataša Panić i Jovana Šelmić iz Zavoda.

To je bio uvod u obilazak same pećine, u okviru koga je učenike najviše zanimalo gde se kriju slepi miševi, da li čuju glasove ljudi, da li mogu da vide, kako se orijentišu u prostoru, koliko vrsta slepih miševa živi u pećini i koliko ih ima. Na pitanja učenika odgovarali su Bratislav Grubač i vodiči JP „Resavska pećina”, ujedno predstavljajući i značaj i lepote pećinskih dvorana i nakita.

U Srbiji nalaze se na listi strogo
zaštićenih vrsta. Takođe, štite ih i
Crvena lista Međunarodne unije za zaštitu
prirode, Bernska i Bonska konvencija.

Kako za naš portal ističe Bratislav Grubač, slepi miševi se sreću u svim kopnenim ekosistemima na Zemlji (izuzev Arktika i Antarktika). Nastanjuju raznovrsna staništa ‒ od morskih obala do visokoplaninskih pašnjaka i kamenjara. U Evropi se redovno sreće oko 37 vrsta, a u Srbiji je do sada evidentirana 31. U svetu trenutno živi oko 1.100 vrsta slepih miševa, koji su svrstani u 19 familija.

Slepe miševe ugrožavaju degradacija, fragmentacija i gubitak staništa, ubijanje i proganjanje, trovanje i kontaminacija putem lanaca ishrane; stradaju i u saobraćaju a dešava se da ih koriste i u magijske i druge svrhe. Mogu ih uznemiriti radovi u šumi i razne aktivnosti speleologa i turista, fotografa…

Resavska pećina (Vikipedija)

Prema Pravilniku o proglašenju strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta biljaka, životinja i gljiva, sve vrste slepih miševa u Srbiji nalaze se na listi strogo zaštićenih vrsta. Takođe, štite ih i Crvena lista Međunarodne unije za zaštitu prirode, Bernska i Bonska konvencija. Od velikog značaja je, navode stručnjaci, zaštita skloništa i staništa (pećina, podzemnih tunela, rudnika, starih građevina, starog drveća i šuma), monitoring, edukacija i konkretne akcije poput izgradnje veštačkih kućica i drugih skloništa za slepe miševe.

Na području Resave evidentirano je
prisustvo 21 vrste, među kojima su
sredozemni potkovičar, južni potkovičar,
vodeni večernjak, barski večernjak, evropski
širokoušan, evropski smeđi dugoušan,
evropski dugokrilaš.

„Slepi miševi pripadaju klasi sisara, kolu hordata a podtipu kičmenjaka. Prvi slepi miševi su se pojavili pre oko sedamdeset miliona godina. Većina slepih miševa ima jedinstveni sistem ultrazvučne eholokacije koji im omogućava kretanje i orijentaciju u prostoru u potpunom mraku. Svojim glasnim žicama stvaraju i modeliraju ultrazvuke od 13 do 200 kiloherca, koje ispuštaju preko usta i nozdrva”, objasnio je Grubač.

U Resavskoj pećini je do sada evidentirano prisustvo dve vrste: mali potkovičar Rhinolophus hipposideros i veliki potkovičar Rhinolophus ferrumequinum. Tokom poslednjeg monitoringa u Resavskoj pećini nađeno je 13 malih potkovičara i 127 velikih potkovičara u zimskom periodu koji su bili u hibernaciji ili zimskom snu. Smatra se da je ukupan broj prisutnih vrsta i jedinki u pećini veći. Područje Resave sa mnogobrojnim pećinama, šumama, rekama i potocima, pašnjacima i drugim staništima predstavlja izuzetno značajno područje za slepe miševe u Srbiji.

Do sada je na području Resave evidentirano prisustvo 21 vrste, među kojima su sredozemni potkovičar, južni potkovičar, vodeni večernjak, barski večernjak, evropski širokoušan, evropski smeđi dugoušan, evropski dugokrilaš.

(Izvor RTS)

 

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar