MEĐU IZMEĐU

MALO MRTAV, MALO ŽIV

699 pregleda
Postepeno umiranje (Pikselizam)

Šta se događa posle smrti? Na ovo golicljivo pitanje odgovor je ponudio australijski neurolog dr Kameron Šou sa Univerziteta Dikin.

Kada ga je razrezao mozak izvesne žene, poklonjen da se koristi u naučne svrhe, objasnio je kako se pojedini delovi ponašaju u času umiranja. Poznato je da se centralni nervbi sistem menjao milionima godina u toku evolucije ljudskog tela.

Spoljašnji slojevi, koji
upravljaju složenijim
adacima, ugase se u prvih
10 do 20 sekundi.

Pretpostavlja se da se najpre razvilo najprimitivnije područje – bazalne ganglije koje nadziru osnovne ljudske potrebe poput gladi, seksa i kretanja.

Sklopovi povezani s višim intelektualnim i emocionalnim ulogama – hipokampus i temporalni režanj – nastali su kasnije omogućujući čoveku pamćenje i učenje. Za moždanu koru, spoljašnji sloj, veruje se da se poslednja pojavila. Ona se sastoji iz četiri režnja koji nadgledaju moralnost i sposobnost planiranja budućnosti.

Upravo pomenuta podela ključna je za razumevanje smrti, zato što australijski naučnik smatra da mozak umire postepeno. Imajući u vidu da krv dotiče iz unutrašnjosti, spoljašnji slojevi koji upravljaju složenijim zadacima, kao što su sopstvo i osećaj budućnosti, ugase se u prvih 10 do 20 sekundi. Sledeća su područja za pamćenje i komunikaciju, a na kraju unutrašnje jezgro.

Dok je jezgro još delatno, čovek je, zapravo, živ jer odatle potiču vitalni znaci. U suštini, u takvom stanju čovek samo vegetira. Tada nije svestan ni sebe, ni okoline, ali ako bazalni sklop netaknut on će i dalje disati i imati puls.

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar