SRICANJE ISTORIJE

NAJSTARIJE VINO

1.018 pregleda
Ćup iz Gruzije (Vikipedija)

Pedesetak kilometara od Tbilisija, glavnog grada Gruzije, pronašli su ćupove stare 8.000 godina, a u njihovim krhotinama ‒ hemijske tragove fermentisanog alkoholnog pića od grožđa.

 

Ljubitelji vina su objavili: godina 5980. pre Hrista bila je dobra godina za vino. Naime, arheolozi su nedavno otkrili najstarije dokaze o proizvodnji vina. Najstariji dokaz o pravljenju vina dosada je bila grnčarija sa planine Zagros u severozapadnom Iranu, koja datira 5400-5000 godina pre nove ere.

Istraživači su izvršili biohemijske
analize kako bi pronašli ostatke
sastojaka vina koje je keramika upila.

„Alkohol je imao važnu ulogu u starim društvima, baš kao i danas”, kaže profesor sa Univerziteta u Torontu, arheolog Stefan Batjuk, jedan od autora studije koja je objavljena u časopisu Američke akademije nauka (PNAS). On dodaje da je kao lek, napitak za opuštanje u razgovoru, cenjena roba i sredstvo koje dovodi do izmenjene svesti ‒ vino postalo nezamenljivo u religijskim kultovima, farmakopeji, kulinarstvu, ekonomiji i društvu drevnog Srednjeg istoka.

Starinska prerada grožđa (Vikipedija)

David Lordkipanidze, direktor Nacionalnog muzeja Gruzije, koji je učestvovao u istraživanju, kaže da su ti veliki ćupovi „kvivriˮ, slični onima koji se i dan-danas koriste za pravljenje vina u Gruziji.

Grnčarija je pronađena u jednom
neolitskom selu, u kome je šezdesetak
ljudi živelo u malim kućama od blata.

Istraživači su izvršili biohemijske analize kako bi pronašli ostatke sastojaka vina koje je keramika upila. Patrik Makgovern, biomolekularni arheolog sa Univerziteta Pensilvanije, pronašao je dokaze o postojanju tartarne kiseline, što ukazuje na fermentaciju evroazijskog grožđa, kao i tri druge kiseline: jabučnu (malik), limunsku (citrik) i sukcinat.

Grnčarija je pronađena u jednom neolitskom selu, u kome je šezdesetak ljudi živelo u malim kućama od blata. Oni su proizvodili žito, uzgajali ovce, koze i krave, i koristili jednostavan alat napravljen od kostiju i opsidijana, vulkanskog stakla.

Sivkasti ćupovi, od kojih su neki ukrašeni jednostavnim motivima grožđa i ljudi koji igraju, bili su visoki oko 80, i široki oko 40 centimetara. Prisustvo vina otkriveno je u osam ćupova, a procenjeno je da je najstariji među njima napravljen 5890. godine pre nove ere.

„Vino se verovatno pravilo na način sličan današnjoj tradicionalnoj kvevri metodi u Gruziji, gde se grožđe mulja, a voće, peteljke i seme fermentiraju zajedno”, kaže Batjuk.

To nije najstariji dokaz postojanja alkoholnih pića. Postoje stariji dokazi o fermentiranoj alkoholnoj mešavini pirinča, meda i voća, koja se pravila u Kini sedam hiljada godina pre nove ere.

(Bojan Glavonić, RTS)

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar