MEĐU IZMEĐU

NAUČNI SAVETNICI EVROPE

293 pregleda
Istaknuti istraživači (Vikipedija)

Sedam naučnika, među njima dobitnik Fildsove medalje za matematiku i bivši direktor Cerna, najveće evropske laboratorije za fiziku čestica, imenovani su da pružaju naučne savete Evropskoj komisiji.

Grupa stručnjaka pripada širem sistemu nazvanom Mehanizam naučnog savetovanja (SAM). Sastoji se od četiri muškarca i tri žene iz sedam zemalja i sedam naučnih disciplina. Kako je saopšteno, oni nisu zaposleni u Evropskoj komisiji, već su zadržali svoje poslove.

U visoki tim naučnih savetnika Evropske komisije 2015. godine izabrani su: Januš Bujnicki bioinformatičar, rukovodilac laboratorije Instituta za molekularnu biologiju i biologiju ćelija u Varšavi, član savetodavnog tela poljskog ministra nauke; Prl Dikstra, sociolog sa Univerziteta Erazmus u Roterdamu, potpredsednica Holandske akademije nauka i umetnosti; Elvira Fortunato, fizičar materijala sa Novog univerziteta u Lisabonu, od 2012. godine na njeno ime je registrovano 57 patenata; Rolf Diter Hojer, nemački fizičar, bivši direktor Cerna, za vreme njegovog mandata u rad je pušten LHC, Veliki hadronski sudarač; Džulija Slingo, meteorolog i klimatolog, glavna naučnica kancelarije MET u Velikoj Britaniji; Sedrik Vilani, matematičar, dobitnik Fildsove medalje, direktor Instituta „Anri Poenkare” u Parizu, i Henrik Vegener, mikrobiolog, potpredsednik i glavni naučnik Tehničkog univerziteta u Danskoj, stručnjak za zoonoze i bezbednost hrane.

Naučnoistraživački centri i akademije
širom Evrope predložili su 162
kandidata za novi tim savetnika.

„Grupa je dobra”, rekla je En Glover, biolog, članica Evropske akademije nauka koja je bila prvi i jedini glavni naučni savetnik u istoriji Komisije, napomenuvši da je za vreme njenog mandata Vilani bio član naučno-tehničkog saveta bivšeg predsednika Komisije. „Svi imaju naučni kredibilitet i temeljno poznavanje naučnih dokaza, što je neophodno za donošenje odluka”, istakla je ona.

Sedmoro stručnjaka održalo je prvi sastanak u januaru 2016. godine. Karlos Moedas, komesar EU za istraživanje, nauku i inovacije, kaže da je grupa fokusirana na urgentna pitanja, kao što je bila epidemija ebole u zapadnoj Africi, zatim na srednjoročna pitanja u vezi sa programom rada, i dugoročna pitanja, koja naučnici mogu sami da predlože. Moedas ističe da teme o kojima se razgovara sa timom naučnika ne dolaze samo iz njegovog kabineta već i od drugih komesara i u skladu sa političkom situacijom.

Džejms Vilsdon, profesor nauke i demokratije na Univerzitetu Saseks u Velikoj Britaniji pita se kako će grupa „sačuvati nezavisnost dok bude naučno usmeravala politički osetljiva pitanja, kojih će svakako bitiˮ. Ipak, ističe da je optimista s obzirom na to su imena impresivna: „Načinjen je ozbiljan korak, i u dobrom pravcu, da se nezavisni i interdisciplinarni naučni saveti direktno uključe u donošenje odluka, i to na nivou Evropske unije”.

Skeptici, naručito u Velikoj Britaniji, žalili su se na ukidanje funkcije glavnog naučnog savetnika, smatrajući da je to korak unazad. Strepeli su da će Komisija kompletno odustati od uključivanja nauke u proces odlučivanja. Bilo je i onih koji su pozdravili ukidanje funkcije glavnog naučnog savetnika ‒ aktivistička grupa „Grinpis” pozdravila je odlazak En Glaver, za koju su smatrali da radi netransparentno i pod uticajem industrijskog lobija.

Komesar Moedas ističe da je nova forma naučnog savetovanja po meri evropskih institucija: „Odluka je zrela, razmatrali smo razne sisteme pre nego što smo se odlučili za ovaj model”. Grupa će se oslanjati na tim od 25 ljudi ‒ članova Direktorata za istraživanje, nauku i inovacije. „Glaverova je imala tim od svega pet ljudi, i sama je priznala da ih je malo i da to ograničava rad. Zahvalni smo joj na tome što nam je predočila šta funkcioniše a šta ne, tako smo došli do novog rešenja”, rekao je Moeadas.

Mehanizam naučnog savetovanja (SAM) dobio je šest miliona evra pomoći kako bi akademska i naučna društva svojim idejama doprinela procesu efikasnijeg donošenja odluka, tu se najpre misli na angažovanje centara za istraživanje, i ostalih agencija i savetodavnih tela EU.

Naučnoistraživački centri i akademije širom Evrope predložili su 162 kandidata za novi tim savetnika. Grupa od tri skauta izabrala je sedmorku kojoj će mandat trajati dve i po godine, sa mogućnošću jednog produžetka.

(Milica Momčilović, RTS)

 

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar