MEĐU IZMEĐU

OD BOGA DO KVARKA: VEŠTAČKI UM

52.035 pregleda

četvrtak, 20. dec 2018, 13:30, RTS2

 

Dve najveće misterije u prirodi su: UM i VASIONA. Zahvaljujući moćnoj tehnologiji čovek je u stanju da fotografiše galaksije daleke milijardu svetlosnih godina. Međutim, šta je sa ljudskim mozgom, da li ga dobro poznaje ili da li ga uopšte poznaje? Da li je moguće veštački osmisliti i izraditi inteligentne sisteme ako se ne zna tačno kako funkcioniše ljudski mozak, koji se, opet, koristi u projektovanju i usavršavanju veštačke inteligencije?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Dragan Aleksendrić

U ovoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković razgovara sa prof. dr  Draganom Aleksendrićem.

Prof. dr Dragan Aleksendrić je diplomirao, magistrirao i doktorirao na Mašinskom fakultetu u Beogradu. Istraživačka oblast kojom se bavi je veštačka inteligencija motornih vozila. Do sada je publikovao naučne radove u međunarodnim časopisima sa Science Citation Index liste, međunarodnim monografijama, vodećim nacionalnim časopisima i na međunarodnim konferencijama. Rukovodilac je i učesnik većeg broja domaćih i međunarodnih projekata i dobitnik nagrade Sveti Sava za najbolju knjigu autora sa fakulteta. Na Mašinskog fakulteta u Beogradu radi kao redovni profesor.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: SMRT

četvrtak, 13. dec.2018, 13:30, RTS2

„Naš duh je skroz na skroz skovan od smrtnosti, piše filozof Eugen Fink. „Smrt se ne dotiče ni živih, ni mrtvih”, poručuje antički mudrac Prodik. Koga se dotiče? Otkad poznaje smrt, čovek je u stanju da voli život, zar ne?Strah od smrti spada u dva najveća straha, po Epikuru. Koji je drugi? Postoji li urođeni „instinkt smrti”, kako je tvrdio Sigmund Frojd?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Jovan Babić

U ovoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković razgovara sa prof. dr Jovanom Babićem.

Prof. dr Jovan Babić je  profesor etike na Filozofskom fakultetu u Beogradu i gostujući profesor filozofije na Portland State University u Americi. Autor je više knjiga,  brojnih članaka i studija u domaćim i stranim časopisima. Organizator je serije konferencija International Law and Ethics Conference Series, koja traje od 1997. godine do danas. Urednik je edicije „Primenjena etika”. Doktor Babić je angažovan na projektu Ministarstva prosvete i nauke pod nazivom „Bioetički aspekti: moralno prihvatljivo u biotehnološkom i društveno mogućem”.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: CITATI
četvrtak, 6. dec2018, 13:30, RTS2

 

Šta citati i citiranje sve mere? Koliko postoji vrsta citata? Po čemu se jedni od drugih razlikuju? Kakvu nam tajnu otkriva ili skriva Hiršov indeks? Ko je od naših istraživača prvi i po broju citata i po Hiršovom indeksu? U kolikoj se meri citiranje uvažava prilikom izbora u naučna zvanja ili u Srpsku akademiju nauka i umetnosti? Gde sve može proveriti koliko je neko citiran?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.
U ovoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković razgovara sa prof. dr  Zoranom Nikolićem.

nikolic-zoran
Zoran Nikolić

Prof. dr Zoran Nikolić jediplomirao, magistrirao i doktorirao na Fizičkom fakultetu u Beogradu. Bio jedocent na istom fakultetu, a potom vanredni profesor. Publikovao je 41 rad u međunarodnim naučnim časopisima i9 u ostalim časopisima. Bio je član dekanskog kolegijuma, kao direktor Instituta za fiziku Fizičkog fakulteta ičlan radne grupe za izmene Pravilnika o izboru u naučna zvanja, imenovane od strane Nacionalnog saveta za nauku. Od 2002. godine bavi se prikupljanjima i obradama podataka za Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, koje ga angažuje za: analize bibliografskih podataka, simulacije napredovanja, evaluacije naučnih rezultata pojedinaca i projekata, utvrđivanja kompetencije i automatske kategorizacije istraživača u svim dosadašnjim projektnim ciklusima. Oblast interesovanja mu je primenjena fizika.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: BESMRTNOST

četvrtak, 29. nov 2018, 13:15, RTS2

Jeste li ikad poželeli da budete besmrtni? Zašto u svakom čoveku od najranijih dana ljudskog postanka tinja žudnja za večnim životom? Ima li besmrtnost naučno utemeljenje ili je to samo čovekov umišljaj? Koliko gladovanje produžava ljudski vek? Čime je čovekovo biološko trajanje prevashodno ograničeno? Po čemu se besmrtnost i dugovečnost razlikuju? Postoje li u prirodi besmrtna i dugovečna stvorenja?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

 

Predrag Slijepčević

U ovoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković razgovara sa prof. dr Predrag Slijepčević.

Profesor doktor Predrag Slijepčević je Veterinarski fakultet završio u Sarajevu. Gde je magistrirao i doktoriao iz radijacione biologije. Bio je stipendista Britanskog saveta i fonda Tempus na univerzitetima u Engleskoj i Holandiji. Radio je kao istraživač postdoktorand na Univerzitetu Kembridž, Odsek za patologiju. Zatim kao docent na Brunel univerzitetu, Odsek za biološke nauke. Potom na istom Univerzitetu kao istraživač i vanredni profesor u Odeljenju za biološke nauke i u Akademskoj školi zdravstvenih nauka. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Objavio je preko 40 radova u međunarodnim naučnim časopisima s verifikovanim impakt faktorom i tri poglavlja u knjigama.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: SEKS

četvrtak, 22. nov. 2018, 13:25, RTS2

Evolucioni psiholog Džefri Miler smatra: „Novi mozak je u velikoj meri sredstvo za udvaranje, zavođenje i zadržavanje seksualnih partnera.“ Prema Ričardu Dokinsu jedina svrha reprodukcije je da pouzdano prenosi gene s pokolenja na pokolenje, koliko je to tačno? Na čemu se zasniva predviđanje da će u budućnosti postojati dva tipa muškaraca i jedan tip žene?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

U ovoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković razgovara sa prof. dr  Jovom Toševskim.

Jovo Toševski

Prof. dr Jovo Toševski u svetu važi za jednog od najistaknutijih naučnih poznavalaca razlika ženskog i muškog mozga. Radio je kao redovni profesor i šef Katedre za anatomiju i sudsku medicinu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu i šef Katedre za anatomiju Medicinskog fakulteta Vojnomedicinske akademije. Naučno usmerenje su mu seksualnost, emocionalnost i memorički sistemi mozga čoveka. Iz tih oblasti objavio je više stručnih radova i trinaest knjiga. Doktorirao je na razlikama ženskog i muškog mozga. Rukovodi laboratorijom za istraživanje seksualnosti, emocionalnosti i memoričkih sistema mozga u okviru sekcije za neuronauku. Bio je rukovodilac projekta 13M15 „Seksualne razlike funkcije limbičkog mozga’’ koji je bio finansiran od strane Ministarstva za nauku i tehnologiju.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: BOG

četvrtak, 15. nov. 2018, 13:33, RTS2

Koji to zakoni fizike sprečavaju čovekovo pronicanje u transcedenciju? Kako je moguće da posle zadivljujućih otkrića u fizici ima više nespoznatog nego što se pretpostavljalo? Da li smo bliže ili dalje od prave istine o svetu u kome živimo? Ima li smisla govoriti o prostoru i vremenu u osnovnom stanju fizičkog vakuma? Kakvo je to vreme ako nema dešavanja? Iz kojih pobuda su fizičari decenijama boravili u područjima metafizike?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja.

U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja. U ovoj epizodi autor serije Stanko Stojiljković razgovara sa prof. dr Ljubom Ristovskim.

Ljubo Ristovski

„Večni hod od tame – neznanja, kroz svetlost – znanja, do tame – neznanja, kome kraja ne može biti, čovekov je usud. Kada bi se sve moglo završiti konačnom istinom, to bi značilo da postoji apsolutna istina i da je moguće spoznati je, čime bismo pregazili i metafiziku i našli se oči u oči s Bogom”. U svojoj knjizi „Od fizike do Boga” teorijski fizičar profesor doktor Ljubo Ristovski iz Beograda piše da je Bog nestvoren, vanvremenski i nespoznajan, što znači da je neprirodan.

 

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: JEZIK

četvrtak, 8. nov. 2018, 13:10, RTS2

U kojim se delovima mozga jezik oblikuje? U čemu se razilikuju jezik i govor, kako je uočio Ferdinand de Sosir? Može li se misliti bez reči, kao u oblačićima karikatura?Da li je jezik matematike savršen? Krije li se tajna sintakse, koja odvaja odraslog od deteta, u promenama moždanih vijuga u levom čeonom režnju? Ako je reč na vrh jezika, gde je zapela?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

U ovoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković razgovara sa prof. dr Miloradom Pupovcem.

Milorad Pupovac

Prof. dr Milorad Pupovac je filolog, lingvista i političar. Završio je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na kome radi kao profesor lingvistike.  Godine 1982. dolazi na Odsek za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu u svojstvu istraživača, a zatim postaje asistent. Bavi se sociolingvistikom, psiholingvistikom i lingvističkom pragmatikom. Magistrirao je u Ljubljani sa zvanjem docenta i postaje rukovodilac novoformirane Katedre za primjenjenu lingvistiku i orijentalne studije Filozofskog fakulteta u Zagrebu, da bi potom doktorirao filologiju. Autor je više radova i knjiga iz oblasti nauke o jeziku. Osnovao je časopis o jeziku „SOL” u kome je bio glavni urednik. Godine 1996. boravio je kao istraživač u vašingtonskom centru Vudro Vilson, a 1998. i 1999. na Univerzitetu Kornel u Njujorku.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: RAK

četvrtak, 1. nov. 2018, 13:23, RTS2

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Zoran Krivokapić

U ovoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković razgovara sa prof. dr Zoranom Krivokapićem.

Prof. dr Zoran Krivokapić je redovni profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i načelnik Trećeg odeljenja za kolorektalnu hirurgiju Prve hirurške klinike. Član je Kraljevskog udruženja hirurga Engleske. U Prvoj hirurškoj klinici uveo je veliki broj novih dijagnostičkih metoda i operativnih procedura. Organizovao je brojne međunarodne projekte i kongrese. Jedan je od najpoznatijih hirurga u Srbiji. Za dopisnog člana SANU izabran je 2012. godine.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: TEOREMA

četvrtak, 25. okt 2018, 13:23

Zašto se teorema smatra suštinskim matematičkim izazovom? Kome se pripisuje najveći broj teorema? Koja je odigrala najpresudniju ulogu u istoriji? Godišnje se dokaže 250.000 teorema, koliko još ima nedokazanih i nedokazivih teorema? Zašto je Fermaova poslednja teorema 350 godina ostala nedokazana? Zbog čega je Arhimed, s vremena na vreme, svojim kolegama slao netačne teoreme? Po čemu je važna teorema o četiri boje?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja.

U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Stevo Todorčević

Teorema je ideja čija se istinitost može dokazati principima deduktivnog zaključivanja. Razlikuje se od aksioma po tome što se njena istinitost može utvrditi i za to služi postupak dokazivanja, odnosno izvođenja dokaza. Teorema je matematičko tvrđenje koje se može i mora dokazati da bi se smatralo tačnim. U ovoj epizodi „Nauke 50” tajne teorema autoru serije Stanku Stojiljkoviću otkriva akademik Stevo Todorčević.

Redovni je član Srpske akademije nauka i umetnosti i profesor Univerziteta u Torontu na odeljenju prirodnih nauka i inženjerstva. Pored toga, ima status starijeg naučnika u francuskom Centru za naučna istraživanja. Uživa ugled najboljeg srpskog matematičara i vodećeg matematičara u oblasti teorije skupova i matematičke logike na svetu.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: SIMETRIJA

četvrtak, 18. okt. 2018, 13:23, RTS2

Šta bi se dogodilo sa kosmosom da je opstala prvobitna simetrija – podjednak broj čestica i antičestica? Da li je princip simetrije i dalje svevažeći u kosmosu? Zašto je simetrija utkana u sve temeljne fizičke zakone? Šta to sprečava da simetrija i asimetrija postoje jedna nezavisno od druge? Da li bi bez simetrije u vremenu isti uzroci imali danas jedne, a sutra druge posledice? Možemo li zaključiti da se simetrija i asimetrija nadmeću u prirodi, nauci i umetnosti?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Nemanja Kaloper

U ovoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković razgovara sa akademikom Nemanjom Kaloperom.

Akademik Kaloper je diplomirao na Fakultetu za fiziku Univerziteta u Novom Sadu. Doktorsku tezu iz teorijske fizike odbranio je na Univerzitetu Minesota u Mineapolisu (SAD). Radi u oblasti kosmologije, kao što su kosmološka konstanta, kosmološki horizonti događaja i fizika „crnih rupa”. Redovni je profesor Odeljenja za fiziku Univerziteta Kalifornija u Dejvisu. Član je Američkog društva fizičara i Srpske akademije nauka i umetnosti. Simetrija je „osnovna i nama još nedokučiva tajna, nešto nalik ,gramatičkim pravilima, jezika prirode”, kaže akademik Kaloper, koji nam u emisiji razotkriva tajne simetrije.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: BUDUĆNOST

četvrtak, 11. okt 2018, 13:19, RTS2

Engleski pisac Semjuel Džonson kaže: „Život je takav da čovek može biti srećan samo ako iščekuje promene”. U kojoj meri naučnici greše kada najavljuju budućnost? Hoće li jednog dana u naš um biti implementirani događaji koji se nisu dogodili, kako tvrdi Mičio Kaku? Šta sprečava ljudski mozak da tumači mikrotalasne poruke? Da li su naučnici mađioničari budućnosti?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja.

U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja. U ovoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković razgovara sa prof. dr  Aleksandrom Zečevićem.

Aleksandar Zečević

Prof. dr Aleksandar Zečević je redovni profesor elektrotehnike i prodekan za postdiplomske studije na Univerzitetu Santa Klara u Kaliforniji (SAD). Njegovi istraživački interesi su teorija grafova, elektroenergetski sistemi, logičke mreže i upravljenje kompleksnim dinamičkim sistemima. Objavio je više od 40 radova u vodećim časopisima iz ovih oblasti. Od 2005. na matičnom univerzitetu u Silicijumskoj dolini dr Zečević uvodi jedinstvene kurseve: teoriju haosa, metamatiku i granice znanja, naučne tačke gledišta o religiji. Autor je i nekoliko knjiga o odnosu nauke i religije.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: INTELIGENCIJA

četvrtak, 05. okt 2018, 13:28, RTS2

U kojem delu mozga je smeštena inteligencija? Žive li inteligentniji ljudi duže, kao što su svojevremeno objavili američki naučnici? U kojoj je meri inteligencija plod nasleđa, a u kojoj sredine? Koliko je koeficijent inteligencije verodostojan dokaz  nečije inteligencije? Da li je evolucija mogla povećati inteligenciju ljudi proširenjem prečnika transportnih puteva nervnih impulsa? Da li je konačno rešenje u veštačkoj inteligenciji?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja.

U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja. U ovoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković razgovara s prof. dr  Momčilom Đorđevićem.

Momčilo Đorđević

„Najveći broj istraživača, filozofa i novinara koji se bave naukom, misle da je došlo vreme u kome ćemo najzad objasniti misteriju svesti i mentalnih procesa. I kako svest izmiče definiciji, ona je, sasvim izvesno, samo subjektivno iskustvo, budnost i osećanje prisutnosti i upravljanja mislima. To nam je tako poznato, a istovremeno tako teško za tumačenje”, kaže neurohirurg prof. dr Momčilo Đorđević sa Medicinskog fakulteta u Beogradu. Profesor Đorđević u svojoj bibliografiji ima 150 publikacija, od kojih je 36 objavljeno u svetski indeksiranim časopisima. Autor je tri monografije i koautor „Anatomskog atlasa za studente medicine i stomatologije“”, koji je objavljen u čak 15 izdanja. Bavi se i publicističkom delatnošću, objavio je mnoštvo članaka o popularnoj nauci.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: ČOVEK

četvrtak, 27. sep. 2018, 10:30 RTS2

„Čovek je u izvesnom smislu mikrokosmos kosmosa, zato objašnjenje čoveka vodi objašnjenju kosmosa”, smatra filozof Dejvid Bom? Zbog čega Martin Hajdeger opominje da je čovek biće okrenuto smrti? Zvuče li apokaliptično reči Stivena Hokinga da će ljudi iščeznuti? Hoće li genetski usavršeni čovek lakše opstati u budućim nepovoljnim uslovima? Da li je mudro usavršavati čoveka da bude srećniji i dugovečniji?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja. U ovoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković razgovara sa dr Slobodanom Kanjevcem.

Slobodan Kanjevac

Svaki čovek po prirodi teži znanju. Zato i jeste biće sposobno da živi u društvu, jer od živih bića jedino čovek ima razum. O čoveku kao jedinki u emisiji govori profesor filozofije Slobodan Kanjevac, predsednik Srpskog filozofskog društva.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: LEK

četvrtak, 20. sep. 2018, 12:00, RTS2

 

Postoji li nevidljiva granica između lečenja i trovanja? Šta se očekuje od personalizovanih nanolekova? Koliko je delotvorna homeopatija? Koje se hemijske supstance najčešće koriste izradu lekova? Zbog čega svaka farmaceutska kompanija teži da ima lek zajednički za većinu ljudi? Šta znači latinska izreka da „Lek pre svega ne sme da škodi”?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja.

U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja. U ovoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković razgovara sa prof. dr  Nevenom Divac.

Nevena Divac

Profesor doktor Nevena Divac, klinički farmakolog, zaposlena je na Medicinskom fakultetu u Beogradu gde je u Institutu za farmakologiju, kliničku farmakologiju i toksikologiju u zvanju vanrednog profesora. Usavršavala se iz oblasti farmakoepidemiologije, kliničke epidemiologije i javnog zdravlja na Erasmus univerzitetu u Roterdamu u Holandiji. Takođe je u više navrata, boravila u svojstvu gosta-istraživača na Ependorf univerzitetu u Hamburgu u Nemačkoj gde je aktivno učestvovala u istraživanjima iz oblasti farmakokinetike i interakcija lekova koji deluju na kardiovaskularni sistem.

Oblasti profesionalnog interesovanja dr Nevene Divac su farmakoepidemiologija, neuropsihofarmakologija i farmakologija kardiovaskularnog sistema. Objavila je preko stotinu naučnih radova, poglavlja u udžbenicima i sažetaka, od kojih više od dvadeset u međunarodnim naučnim časopisima sa recenzijom. Takođe je recenzent velikog broja radova u vodećim međunarodnim časopisima.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: NAUKA

četvrtak, 13. sep. 2018, 13:14, RTS2

Šta nauka u suštini predstavlja? Ima li nauka ikakvih ograničenja? Koga danas nazivamo naučnikom? Da li su poreklo svesti i poreklo kosmosa i dalje dve najveće naučne nepoznanice? Nije li iskonsko polazište svake nauke i filozofije zdrav razum? „Nauka ne pokušava da otvori vrata neograničenoj mudrosti i sveznanju, već da postavi granicu greške”, smatra akademik Zoran Kovačević.

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Zoran Kovačević

U ovoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković razgovara sa akademikom Zoranom Kovačevićem.

Akademik Zoran Kovačević je diplomirao na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Nakon završenih studija izabran je za asistenta u Zavodu za biohemiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. Na istom fakultetu je i doktorirao. Bio je rukovodilac Zavoda za biohemiju Kliničkog centra u Novom Sadu i šef katedre za biohemiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. Potpredsednik Ogranka SANU u Novom Sadu bio je od 1998, a predsednik od 2002. godine.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: PRAVDA

četvrtak, 6. sep. 2018, 13:20, RTS2

„Pravda je najviši pojam duše, istina je najdublje osećanje srca”, napisao je Božidar Kovačević. Svrstava li se pravda u prva načela antičke filozofije? Aristotel je razlikovao dve vrste pravde. Ima li ih više? Zašto su Stari Grci imali dve, a Rimljani samo jednu boginju pravde i prava? U kakvom  su srodstvu pravda i istina? „Ako nestane pravde, šta su onda kraljevstva nego velika razbojništva”, upozorio je Sveti Avgustin?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja.

U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja. U ovoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković razgovara sa prof. dr Oliverom Antićem.

Oliver Antić

Prof. dr Oliver Antić je završio Pravni fakultet u Beogradu na kome je magistrirao i doktorirao pravne nauke. Bio je dekan Pravnog Fakulteta u Beogradu 1998-2000, a direktor Instituta za uporedno pravo 1997-2001. Autor ili koautor je osam knjiga i napisao je više članaka koji se odnose na pravne nauke. Godine 2012. imenovan je za savetnika tadašnjeg predsednika Srbije Tomislava Nikolića, a iste godine i za visokog predstavnika Srbije u Stalnom mešovitom komitetu za pitanja sukcesije.

 

Autor serije Stanko Stojiljković

Urednik serije Aleksandra Daničić

Montaža Vladimir Jović

Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: NUKLEARKA

četvrtak, 30. avg 2018, 14:10, RTS2

Zbog čega su obični ljudi i dalje zastrašeni nuklearnim elektranama, uprkos stručnim mišljenjima? Nasuprot povremenim lošim vestima, maltene sve velike zemlje ponovo grade nuklearke. Zašto? Kako trajno zbrinuti tone radioaktivnog otpada i postoji li pouzdan postupak?Kada se očekuju potpuno bezbedni reaktori koji isključuju svaku ljudsku grešku, čak i posledice nepredvidivih prirodnih stihija?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja.


Jasmina Vujić

U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.U ovoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković razgovara sa prof. dr Jasminom Vujić.

Jedna od najcenjenijih Srpkinja današnjice, prof. dr Jasmina Vujić, važi za naučnika i stručnjaka svetskog glasa u nuklearnoj fizici (analiza i dizajn nuklearnih reaktora najnovije generacije, primena zračenja u medicini i industriji i nuklearna sigurnost). Ona je prva žena dekan za nuklearno inženjerstvo na jednom od 10 najboljih i najcenjenijih fakulteta u Americi, na Univerzitetu Berklij. U međuvrmenu je osnivala Centar za nuklarna istraživanja, čiji je direktor. Potpredsednik je Tesla memorijalnog udruženja u Njujorku. Nekadašnji je naučni saradnik Instituta za nuklearne nauke Vinča.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: PLAGIJAT

četvrtak, 23. avg 2018, 13:25, RTS2

Šta se podrazumeva pod plagiranjem ? Koliko su opasni plagijati u nauci? Kako glasi najsažetija do sada definicija naučnog članka? Koliko novi naučni članak sme da sliči nekom starom? Pod kojim se uslovima isti članak može objaviti u nekom drugom časopisu? Koriste li se kod nas, kao u svetu, softveri za otkrivanje plagijata? U čemu je smisao Budine opomene: „Prolazno je sve što je složeno”?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja.

U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja. U ovoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković razgovara sa akademikom Zoranom Popovićem.

Zoran Popović

Akademik Zoran Popović je diplomirao na  Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a doktorirao na Univerzitetu u Ljubljani. Redovni je član SANU, naučni savetnik Instituta za fiziku i direktor Centra za fiziku čvrstog stanja i nove materijale. Za redovnog profesora Elektrotehničkog fakulteta izabran je 1997. godine. Angažovan je na poslediplomskim studijama na Fakultetu za fiziku Univerziteta u Beogradu.

Član je Američkog društva fizičara i Društva fizičara Srbije. Dobitnik je više nagrada i priznanja za fiziku. Recenzent je najuglednijih međunarodnih časopisa za fiziku i gostujući profesor na nekoliko stranih univerziteta. Rukovodio je mnogim domaćim i stranim projektima. Objavio je više od 360 naučnih radova. Autor je ili koautor pet knjiga. Od 2009. član je programskog komiteta FP7 programa Evropske komisije i tzv. High Level Group EU zemalja za nanonauke i nanotehnologije.

Autor serije Stanko Stojiljković

Urednik serije Aleksandra Daničić

Montaža Vladimir Jović

Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: GENIJE

četvrtak, 16. avg 2018, 13:10, RTS2

Filozof Artur Šopanhauer podučava: „Genije ostvaruje cilj koji niko drugi ne može da vidi”? Zbog čega 17. stoleće nazivaju „vekom genija”? Gde završava natprosečan dar, a počinje genije? Koliko genijalnost duguje odgajanju, a koliko nasleđivanju? U kojoj su meri geniji slični savantima? Hoće li u budućnosti genije nastajati upotrebom elektromagnetike, genetike i farmakologije?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja. U ovoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković razgovara sa prof. dr  Milanom Tasićem.

Milan Tasić

ProfesorTasić je filozof matematike i filozofski prevodilac sa starogrčkog, latinskog, francuskog, engleskog, ruskog i makedonskog jezika.Završio je Prirodno matematički i Filozofski fakultet u Skoplju. Doktorirao je na Prirodno matematičkom fakultetu u Beogradu. Radio je na Elektrotehničkom, Matematičkom i Poljoprivrednom fakultetu u Skoplju. Bio je stipendista francuske vlade u Parizu, na Sorboni, i nekoliko godina predavač na Univerzitetu u Alžiru. Objavio je osam knjiga i preveo dvadesetak filozofskih dela.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović|
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: INTERNET

četvrtak, 09. avgust 2018, 13:40, RTS2

Šta je, u stvari, internet? Kako je internet nastao i ko ga poseduje? Kako je organizovan? Ko ga održava?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Božidar Radenković

U novoj epizodi „Nauke 50”, autor serije Stanko Stojiljković razgovora sa prof. dr Božidarom Radenkovićem, sa Fakulteta organtzacionih nauka, o internetu. Internet je javno dostupna globalna paketna mreža za prenos podataka koja zajedno povezuje računare i računarske mreže korišćenjem istoimenog protokola . To je „mreža svih mreža” koja se sastoji od miliona kućnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža koje međusobno razmenjuju podatke i usluge.

Internet je skup međusobno umreženih računara. Obuhvata celi svet a broj računara uključen u funkcionisanje tog sastava izražava se u stotinama hiljada. Sam princip funkcionisanja interneta, „mreže svih mreža” prosečnom korisniku zapravo nije bitan. Ono što jeste bitno jeste mogućnost jednostavnog pristupa bilo kojoj informaciji smeštenoj na bilo kom računaru uključenom u mrežu.

Internet nema vlasnika, tj. nijedna državna ili privatna institucija nema vlasništvo nad njegovom celinom. Kablovski internet u naseljenim mestima gde je uspostavljen sistem kablovske televizije moguće je ostvariti istim vodovima prenos podataka i konekcija na internet. Bežični internet je termin koji je uspostavljen prema originalnoj engleskoj verziji Wireless. Danas se koristi više različitih varijanti, a najčešće komunikacije su na ultra visokim frekvencijama. Satelitski internet je sistem koji predstavlja najpouzdaniji i najbrži sistem za prenos podataka, pa tako i za pristup internetu.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: ĆELIJA
četvrtak, 2. avgust 2018, 13:20, RTS2

Šta je ćelija i koje su njene funkcije? Otkuda bakteriji neobuzdana moć da u jednom jedinom danu stvori 280 milijardi novih ćelija? Kakvu poruku kriju reči nobelovca Maksa Delbrika: „Svaka živa ćelija nosi sa sobom iskustvo milijardi godina eksperimentisanja”? Može li u potpunosti veštačka ćelija zameniti prirodnu?Zašto se kaže da ćelija sve zna i da se od nje ništa ne može sakriti?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali“ postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva“ koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Pavle Anđus

U novoj epizodi „Nauke 50”, autor serije Stanko Stojiljković razgovora sa prof. dr Pavlom Anđusom sa Biološkog fakulteta u Beogradu.

Svaki život počinje sa jednom ćelijom koja se deli u dve i tako redom. Posle 47 udvostručenja pred nama je ljudsko biće. Zahvaljujući tehnološkom napretku, naučnici su započeli iscrtavanje čovekovog ćelijskog atlasa, na kome svaka ćelija ima označeno mesto i ulogu. Postoji dvestotinak raznovrsnih ćelija. Svaka sadrži neku vrstu priručnika za upravljanje našim telom, kopiju celog genetskog koda. Zamislite samo: nema toga što ćelija za vas neće uraditi, čak će bez oklevanja umreti! Tolika odanost i zadivljuje i zaprepašćuje. No, prepustićemo sagovorn iku da nam otkrije sve tajne tog, običnim okom nevidljivog sveta.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: DNK

Na osnovu čega se može tvrditi da se DNK ili „lozinka nasleđa” jedino menjala pre biološke evolucije? Iz kojih razloga je DNK postala nepromenljiva na samom početku nastanka života? Evolucioni biolog Ričard Dokins piše: „DNK dejstvuje na tajanstvene načine”. Zna li se, bar, za neke? Kako se objašnjava činjenica da se veliki deo DNK ne pretvori u proteine? Iz čega izvire čudesna moć svakog molekula DNK da iznova stvori ceo organizam?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Dezoksiribonukleinska kiselina (DNK) sadrži uputstva za razvoj i pravilno funkcionisanje svih živih organizama. Zajedno sa ribonukleinskom kiselinom i proteinima, DNK je jedan od tri glavna tipa makromolekula koji su esencijalni za sve poznate forme života. Sva živa bića svoj genetski materijal nose u obliku DNK, sa izuzetkom nekih virusa koji imaju ribonukleinsku kiselinu DNK ima veoma važnu ulogu ne samo u prenosu genetskih informacija sa jedne na drugu generaciju, već sadrži i uputstva za građenje neophodnih ćelijskih organela, proteina i RNK molekula. DNK segment koji prenosi ova važna uputstva naziva se gen.

Miloje Rakočević

U ovoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković na temu DNK razgovora sa prof. dr Milojem Rakočevićem, koji već tri decenije tvrdi da je genetski kod jedinstven i nepromjenljiv, isti od postanka života na Zemlji.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: KRV

četvrtak, 12. jul 2018, 15:00, RTS2

Kojim redosledom su nastajale krvne grupe? Da li bi trebalo u ishrani da obraćamo pažnju na našu krvnu krupu? Na koji nači bela krvna zrnca ubijaju bakterije? Kako se jedna krvna grupa pretvara u drugu i od kada se to primenjuje? Otkuda muškarcima više crvenih krvnih zrnaca nego ženama? Koje se zamene za krv najčešće koriste i u kojim slučajevima? U čemu se ogledaju prednosti veštačke krvi?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva“ koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Zoran Ivanović

U ovoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković razgovara na temu krvi sa prof. dr Zoranom Ivanovićem. Prof. Ivanović je lekar, magistar bioloških i doktor medicinskih nauka, naučni savetnik i profesor univerziteta. Od 2002. je direktor Francuske ustanove za krv za regione Akvitanija i Limuzen. Objavio je preko 80 naučnih radova i poglavlja u knjigama iz oblasti biologije matičnih ćelija i transfuzijske tehnologije.

Svojim eksperimentalnim radovima on je u fiziologiju uveo novi koncept regulacije samoobnove matičnih ćelija stepenom oksigenacije mikrosredine. Spada među najcitiranije srpske naučnike mlađe generacije. Godine 2004. izabran je za člana Akademije medicinskih mauka Srpskog lekarskog društva.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: VIRUS

četvrtak, 05. jul 2018, 13:25, RTS2

Hoćemo li za koju godinu izlaziti na ulicu sa maskom na licu? Šta bi se dogodilo da zauvek uništimo sve viruse? Gde se uzročik virusa skriva u letnjim mesecima? Može li se napraviti jedna vakcina protiv svih zaraznih bolesti? Koja je razlika između pandemije i epidemije?

Zoran Radovanović

U ovoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković razgovora sa prof. dr Zoranom Radovanovićem. Profesor Radovanović biojeredovni profesor epidemiologije na medicinskim fakultetima u Beogradu i Kuvajtu. Predavao je na više univerziteta u zemlji i inostranstvu. Objavio je oko 300 naučno-stručnih radova, uključujući tridesetak monografija. Napisao je sve domaće poslediplomske i skoro sve dodiplomske udžbenike iz svoje oblasti.

Dobitnik je većeg broja priznanja i nagrada za naučni rad u Srbiji, zemljama bivše Jugoslavije, Čehoslovačkoj, Sjedinjenim Američkim državama, Kuvajtu, Pakistanu i drugim državama. Bio je recenzent dvostrukog broja međunarodnih naučnih časopisa i urednik jednog od njih. Sada je konsultant Univerziteta Harvard za ispitivanje javnog zdravlja na Bliskom istoku.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: SAJBER RAT

četvrtak, 28. jun 2018, 19:20, RTS2

Da li je prividni ili virtuelni svet postao savršeno okruženje za krađu novca, podataka, identiteta i državnih tajni?Sve što nije izvodljivo u stvarnom, u virtuelnom svetu jeste? Postoje li ikakva ograničenja? Koje su najveće bitke do sada vođene u sajber ratu? Da li je Nikola Tesla naslutio sajber rat, imajući u vidu da je predvideo internet?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja.

U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Radomir Mihajlović

U novoj epizodi „Nauke 50”, autor serije Stanko Stojiljković razgovora sa prof. dr Radomirom Mihajlovićem, stručnjakom za sajber bezbednost. Profesor Mihajlović više od dvadeset godina bavi se problematikom sajber bezbednosti, prediktivnom analizom i ekonomskim rizicima. Radi na Katedri za računarske nauke njujorškog Instituta za tehnologiju. Jedini je stranac koji je učestvovao u čuvenom američkom  vojnom projektu „Rat zvezda”. Od 2003. godine je član Akademije nauka države Njujork.

Najdrastičniji primer političkih sajber napada su aktivnosti „Anonimnih”. Oni se deklarišu da koriste principe računarstva za pravične ciljeve, gde definicija pravičnosti ostaje nezvanična, široka, uprošćena i, uglavnom, prihvatljiva bez mnogo analiziranja širem sloju publike. Prof. dr Radomir Mihajlović:„Sajber prostor je prostor sa svim računarskim mašinama i programima, umreženim i neumreženim”.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: KRST

četvrtak, 21. jun 2018, 13:15, RTS2

Kako tumačiti čovekovu žudnju i čežnju za vajanjem krsta, možda najzagonetnijeg simbola u istoriji čovečanstva? Kada je osmišljen prvi krst koji najviše sliči današnjima?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Dragan Radenović

U ovoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković razgovora sa prof. dr Draganom Radenovićem. Krst je simbol objedinjenja. Nije uzalud rečeno: svako svoj krst nosi. „Krst je nalik Pandorinoj kutiji. Ako ga gledate spolja, on samo nešto sluti; kada ga otvorite, iz njega izađe nešto neočekivano”, smatra prof. dr Dragan Radenović, vajar i filozof, a sa njime razgovaramo o filozofskim, kultnim i sakralnim značenjima krsta.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: SRCE

četvrtak, 7. jun 2018, 15:30, RTS2

Koliko dugo srce sme da ostane izvan tela? Kakvu tajnu krije presek „četiri petine šupljine srca”? Šta podrazumeva „načelo pet prstiju”? Po čemu se molekularno snimanje nazvano „otkrij i spreči” razlikuje od ostalih? Očekuje li se previše ili premalo od matičnih ćelija u lečenju srca? U kojoj meri genetsko nasleđe utiče na obolevanje od kardivaskularnih bolesti?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Miodrag Ostojić (Vikipedija)

U ovoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković razgovara o srcu sa akademikom Miodragom Ostojićem, kardiologom svetskog ugleda. Akademik Ostojić jedan je od malobrojnih profesora emeritusa u Srbiji.Medicinski fakultet u Beogradu je završio kao student generacije. Učitelj kardiologije mu je bio čuveni profesor Srećko Nedeljković. Profesor Ostojić je specijalizaciju obavio u nauglednijim kardiološkim centrima Evrope i Amerike. U mnogima od njih je do danas ostao gostujući profesor.

Profesionalna biografija Miodraga Ostojića obuhvata oko 800 naučnih jedinica, publikovanih u najprestižnijim medicinskim časopisima. Predsednik je našeg Udruženja kardiologa, a član Evropskog i Američkog udruženja. On je i predsednik srpske Fondacije za srce, Društva za interventnu kardiologiju Srbije, inostrani član Akademije nauka i umetnosti Republike Srpske.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: GLAS

četvrtak, 31. maj 2017, 15,30, RTS 2

Šta sve pojam glas obuhvata? Koji organi učestvuju u nastanku glasa? Da li je mozak naše treće uho? Koliko je ogledalo Manuela Garsije u 19. veku pomoglo izučavanju glasa? Zbog čega žene više vole dubok muški glas? Hoće li mašinski glas u nama buditi ista osećanja kao prirodni glas?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako subrojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo „L”, u računarskom ili dititalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma i u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmica naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Još u 5. veku pre naše ere Hipokrat je govorio o važnosti pluća, dušnika, usana i jezika u proizvodnji glasa. Stari Egipćani i Indijci su, takođe, poznavali razvoj govora i jezika. Glas je važan deo komunikacije i, zapravo, naš glas: ukazuje na pol, starosno doba, raspoloženje, emocije ili zdravstveno stanje. Proizvodnja glasa nije isključiva sposobnost ljudske vrste jer i mnoge životinje proizvode glasove.

Vojko Đukić

Ali, za razliku od životinja, čovek ima sposobnost govora i može kontrolisati fonacijske mehanizme. Ljudski glas je jedini koji može istovremeno proizvesti reč i ton. Osnovne karakteristike glasa su: visina, intenzitet i boja. Subjektivno ga procenjujemo kao visok, nizak, napet, hrapav, promukao, piskutav i sl. Ta subjektivna nahođenja moguće je proveriti objektivnim načinom. O bolestima i anomalijama i svim drugim aspektima glasovnih mogućnosti u emisiji, autor serije Stanko Stojiljković govori sa prof. dr Vojkom Đukićem.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: KVARK

četvrtak, 17. maj 2017, 15,15 RTS2

Fizičari, Mari Gel-Man i Džordž Cvajg, nagovestili su 1964, nezavisno jedan od drugog, postojanje kvarka. Kako je moguće da nisu znali šta onaj drugi istražuje? Džerom Fridman, jedan od trojice ovenčanih Nobelom za otkriće kvarka, ne odbacuje mogućnost da u moćnijim akceleratorima zavirimo u sastav kvarkova?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja.

Jovan Puzović

U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

„Tri kvarka za mustera Marka”, uzvikuje neko u romanu Džejmsa Džojsa „Fineganovo bdenje”. Ko bi rekao da će igranju rečima sklon irski pisac biti, na izvestan način, upleten u jedan od najvećih podviga u fizici – otkriće čestica nazvanih tim neobičnim imenom. Čestica koje su zauvek, u parovima od dve ili tri, odskora i pet, zatočene u protonu i neutronu.

Do dana današnjeg nijedan kvark nije izdvojen, jer je sa ostalima povezan veoma jakom silom, ali posredno je opažen u ogledima 1967. godine u Fermi laboratoriji u SAD. Izvodili su ih Ričard Tejlor, Džerom Fridman i Henri Kendal, kasnije ovenčani Nobelovom nagradom. Da li su „Greške vrata otkrića”, što je svojevremeno izjavio isti spisatelj?

U potragu za najsićušnijom mrvicom materije, koja se pojavljeuje u devet obličja, kreće autor serije Stanko Stojiljković sa prof. dr Jovanom Puzovićem sa Fizičkog fakulteta u Beogradu.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: ŽIVOT

četvrtak, 10. maj 2017, u15,30, RTS 2

„Život je partija šaha”, zapisao je Migel de Servantes. Džon fon Nojman se zapitao: „Kako da stvorimo nešto dugotrajno od delova čije je trajanje veoma kratko”? „Živeti, znači menjati se bez prestanka”, kaže francuski biolog i filozof Žorž Šaputije?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako subrojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo „L”, u računarskom ili dititalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma i u hemiji je to atomski broj kalaja.

U sledećim sedmica naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja. U ovoj epizodi autor serije Stanko Stojiljković o tajnama života razgovara sa prof. dr Gordanom Vunjak-Novaković.

Gordana Vunjak-Novaković

Prof. dr Gordana Vunjak-Novaković je diplomirala i doktorirala u oblasti hemijskog inženjerstva na Tehnološko-metalurškom fakultetu u Beogradu. Njen planetarni uspeh započinje odlaskom u Boston gde je na Masačusets institutu za tehnogiju provela godinu dana kao Fulbrajtov stipendista. Danas je profesor Gordana Vunjak-Novaković jedan od svetskih lidera u oblasti primene humanih tkiva u medicini. Profesor je biomedicinskog inženjerstva i medicinskih nauka na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku, gde vodi laboratoriju za matične ćelije i inženjerstvo tkiva u kojoj radi 35 istraživača.

Član je Srpske i Evropske akademije nauka. Prva je Srpkinja i prva žena na Univerzitetu Kolumbija izabrana u dve od tri Američke akademije nauka –
inženjerstvo i medicina. Prema rečima njenih kolega, uspeh je takav da će o radu Gordane Vunjak Novaković učiti studenti na hemijskim i medicinskim fakultetima širom sveta.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: ZUB

četvrtak, 3. maj 2018, u 15,15 RTS2

Kada su se zubi u evoluciji pojavili i s kojom svrhom? Čime su zube u kameno doba naši preci vadili? Ko je prvi u istoriji usadio zub i koji su današnji dometi u toj oblasti? Kolika je sila čovekovog ugriza? Da li je Srbin Dragoljub Aleksić, koji se zubima držao ispod aviona u letu, ostao neprevaziđen? U kojoj meri uzročnik za zubna oboljenja može biti genetika, a koliko savremen način života?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Čovekova usta su postala izvor mnogih oboljenja koja mogu biti uzrok znatno težih. Može li se to sprečiti? U kojoj meri uzročnik za zubna oboljenja može biti genetika, a koliko savremen način života?   Na zubima ne sme da ostane ni jedna jedina bakterija, iako je usna duplja puna bakterija, gljivica i virusa. Savremena istraživanja ukazuju da će iz matičnih ćelija biti moguće da izrastu ne samo zubi već i nova vilica.

Dragoslav Đukanović

U ovoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković o zubima, razgovara sa prof. dr Dragoslavom Đukanovićem. Profesor Đukanović je predavao na Stomatološkom fakultetu Univerziteta u Bengaziju u Libiji, a držao je predavanja za studente i poslediplomce u Njujorku, Minsteru i Sidneju. Pored publikovanja naučnih radova, monografija i knjiga, držao je predavanja na svih pet kontinenata.

Svojim istraživanjima je doprineo boljem naučnom sagledavanju uticaja i značaja traumatske okluzije na parodoncijum zuba. Na naučno zasnovanim elementima definisao je i precizno prvi formulisao indikacije za ekstrakciju zuba smanjivši time broj indikacije za mnoge lekove i terapijske procedure. Član je brojnih naučnih i strukovnih institucija i dobitnik brojnih nagrada u zemlji i inostranstvu.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: MAŠINA

četvrtak, 26. april 2018, RTS2 u 15,15

Šta sve nazivamo mašinom? Od čega je naš pradavni predak napravio prvu mašinu? Usuđuje li se iko da zamisli svet bez mašina, ako ih svakodnevno upotrebljavamo? Kako izgledaju najmanje mašine, golim okom nevidljive?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja.

U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Radivoje Mitrović

U ovoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković u razgovoru sa prof. dr Radivojem Mitrovićem otkriva razvojni put mašina. Profesor Radivoje Mitrović je doktorirao na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Tokom usavršavanja u inostranstvu boravio je u Rusiji i Češkoj. Učestvovao je na mnogobrojnim projektima, studijama i ekspertizama. Najvažnije javne funkcije u karijeri su mu ministar za nauku i tehnologiju, rukovodilac ekspertske grupe za mala i srednja preduzeća i državni sekretar Ministarstva prosvete i nauke Republike Srbije. Danas je dekan Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Dobitnik je nagrada Privredne Komore Srbije i bronzane medalje Nikola Tesla, dodeljene od strane Saveza pronalazača i tehničkih unapređenja Beograda.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: BROJ

četvrtak, 19. april 2018, 15,15 RTS2

Koji su drevni narodi brojanju pridavali najveću važnost? Od čega se sastoji svet brojeva? Postoji li savršen broj? Odakle potiču cifre koje danas koristimo?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.


Rade Živaljević (Vikipedija)

U ovoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković o misteriji brojeva razgovara sa prof. dr Radetom Živaljevićem, naučnim savetnikom u Matematičkom institutu SANU. Doktorirao je na Prirodno matematičkom fakultetu Univerzitetu u Beogradu i na Univerzitetu Viskonsin u Medisonu u Sjedinjenim Američkim Sržavama. Uvršćen je u reprezentativni spisak od četrdeset matematičara predstavljenih u internet prezentaciji poznatog „Mitag Lefler instituta” u Stokholmu.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: VREME

četvrtak, 5. april 2018, 15,15 RTS2

Da li vreme postoji? Kakav je smisao merenja vremena? Koliko kasni danas najtačniji časovnik na svetu s cezijumom? Na šta je mislio Ervin Šredinger podučavajući da „duh ne može biti pobeđen od Hronosa”? Nije li čudno da se u fizici susreću više vrsta vremena? Kako je Herbert Džordž Vels, deceniju pre Ajnštajna, u romanu „Vremenska mašina” naslutio vreme kao četvrtu dimenziju?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.


Branko Dragović (Vikipedija)

U ovoj emisiji „Nauke 50” sa autorom serije Stankom Stojiljkovićem na temu vreme razgovara prof. dr Branko Dragović, naučni istraživač, koji je radni vek proveo u Institutu za fiziku, gde je bio i direktor Centra za teorijsku fiziku. Učestvovao je na brojnim istraživačkim projektima u zemlji i inostranstvu. Proveo je pet godina na Matematičkom institutu „Steklov” u Moskvi i Zajedničkom institutu za nuklearna istraživanja u Dubni. Nagrađen je posebnom poveljom Instituta za fiziku za doprinos njegovom razvoju.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: ROBOT

četvrtak, 29. mart 2018, 15,15 RTS2

Prvi zakon robotike zabranjuje da robot naudi čoveku. Hoće li biti i ispoštovan? Šta će se desiti kada se pojave kiborzi – pola ljudi, pola mašine? Koliko sadašnji roboti verno podražavaju ljudsko biće? Koje sposobnosti nedostaju robotima?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa , 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Staniša Raspopović (Vikipedija)

U timu evropskih naučnika koji su napravili prvu bioničku ruku namenjenu za rehabilitaciju osoba sa neuralnim oštećenjima, jedan od ključnih ljudi je prof. dr Staniša Raspopović. Najveći uspeh revolucionarnog naučnog izuma koji je zadivio svet jeste što su uspeli da stimulišu nerve i učinili da pacijent sa amputiranom rukom može veštačku ruku da pomera i oseća dodir.

Trenutno radi kao istraživač i predavač na Švajcarskom institutu za tehnologiju u Lozani i Biorobotičkom institutu u Pizi. Istražuje oblasti neurorehabilitacije, neuroproteze i robotiku. U anale istorije ući će kao jedan od ljudi koji je pomerio granice nauke i svet oko nas učinio boljim za one kojima je najpotrebnije. U ovoj emisiji „Nauke 50” autoru serije Stanku Stojiljkoviću pojašnjava sve nedoumice koje se tiču robota.

Autor serije Stanko Stojiljković

Urednik serije Aleksandra Daničić

Montaža Vladimir Jović

Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: SVEST

četvrtak, 22. mart 2018, u 15,15 RTS2

„Svest je poput oluje koja besni u mozgu”, smatra kognitivni lingvista Stiven Pinker? Ako je „ljudska misao najvećim delom podsvesna”, koliki je udeo svesti u našem svesnom životu?Da li je moguća svest bez samosvesti?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Živan Lazović (Vikipedija)

Svest je jedna od dve najveće nepoznanice u prirodi, za koje nauka još nema ni približno uverljivo objašnjenje. Najdalje je u tome otišao čuveni fizičar i matematičar Rodžer Penrouz, koji smatra da objedinjenjem dve danas vladajuće teorije u fizici – opšte relativnosti i kvantne mehanike – možemo dokučiti kako ona nastaje. Hoće li jednog dana masine biti svesne? U traganju za odgovorom u ovoj emisiji „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković razgovara sa prof. dr Živanom Lazovićem sa Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Autor serije Stanko Stojiljković

Urednik serije Aleksandra Daničić

Montaža Vladimir Jović

Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: ČIP

četvrtak, 15. mart 2018, 15,15 RTS2

Zašto čip ne može da se smesti u proton ili neutron, sastavne deliće atoma? Koliko se godišnje proizvede čipova u svetu? Šta su to katomi, mikroskopski računarski čipovi? Zašto se čip implantira u mozak ili telo čoveka? Može li se stvoriti silicijumska svest, veštački mozak na čipu?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Borivoje Nikolić

U novoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković o čipu , razgovara sa prof. dr Borivojem Nikolićem, koji se 1999. godine pridružio Odeljenju za elektrotehniku i računarske nauke na Univerzitetu Kalifornija u Berkliju. Njagove istraživačke aktivnosti uključuju dizajn digitalnog i analognog integrisanog kola i VLSI implementaciju algoritama za komunikaciju i obradu signala.

Dobitnik je brojnih nagrada, a među najznačajnijim su nagrada Inženjerskog koledža za najbolje doktorske disertacije i nagrada za Najbolju doktorsku disertaciju na elektrotehničkom i računarskom inženjerstvu na Kalifornijskom univerzitetu u Dejvisu.

Autor serije Stanko Stojiljković

Urednik serije Aleksandra Daničić

Montaža Vladimir Jović

Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: NANO

Četvrtak, 8. mar. 2018, 15,15 RTS2

Šta pojam nano označava? Kojim se to postupkom slažu atomi? Može li postojati računar od jednog atoma ? Čemu su pretežno namenjeni nanoproizvodi? Da li je nanoinženjerstvo konačna granica  čovekovih dostignuća?    

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Đorđe Janaćković

U novoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković na temu nano, razgovara sa prof. dr Đorđem Janaćkovićem sa Tehnološko-metalurškog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Nanotehnologija je interdisciplinarna nauka koja uključuje fiziku, hemiju, biologiju, nauke o materijalima i širok skup inženjerskih disciplina. Reč nanotehnologija koristi se kao sinonim i za nauku i za tehnologiju. Kao nauka, nanotehnologija proučava fizičke, hemijske i biološke osobine molekula i atomskih čestica. Nanotehnologija je predmet istraživanja na svim područjima ljudske aktivnosti i koja će biti osnovna nauka budućeg razvijanja događaja u elektrotehnici, medicini, građevinarstvu, poljoprivredi i svim drugim oblastima.

Priroda je u svakom živom organizmu pokazala i dokazala da su nanotehnološki zahvati izvodljivi, treba ih samo pažljivo izučiti i oponašati. Osim o istorijskom razvoju, u ovoj epizodi govorimo o koraku dalje u oblasti nanotehnologija.

Autor serije Stanko Stojiljković

Urednik serije Aleksandra Daničić

Montaža Vladimir Jović

Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: LOZINKA

četvrtak, 1. mart 2018, 15,15 RTS2

Spartanski vojnici su nosili skital, poseban štap sa narezima za odgonetanje poruka. Indusi su skriveno pisanje uneli u „Kama sutru”. Na čemu se zasniva savremena kriptologija? Koliko puta godišnje se mora promeni lozinka? Šta sadrži „francuski ključ”?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Miodrag Mihaljević (Vikipedija)

U novoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković na temu lozinka , razgovara sa prof. dr Miodragom Mihaljevićem, naučnim savetnikom i zamenikom direktora Matematičkog instituta, Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu.

Urezivanje hijeroglifa u doba Starog carstva u Egiptu, pre 4.500 godina, predstavlja najraniji dokaz kriptografije. Kriptos znači – skriveni, a grafein – pisati. Skriveno pisanje. Od tog vremena tajnopisači i tajnočitači utrkuju se u smišljanju načina kako da jedni druge nadmudre u igri.

Najvećim poduhvatom, međutim, smatra se dešifrovanje nemačke elektromehaničke mašine za šifre, nazvane „Enigma”, u čije je tajne pronikao Poljak Marjan Rajevski. Mašina je završila u britanskim rukama, što je – prema izvesnim mišljenjima – skratilo borbu u Drugom svetskom ratu.

Sa Ostrva potiče i prvi digitalni elektronski računar „Kolos”, osmišljen s jedinim ciljem: da dešifruje neprijateljske poruke. Autor mašine bio je Alan Tjuring. Današnji kriptografi suočeni su s pretnjom da pošiljalac i primalac moraju osigurati da neko ne ukrade ključ za čitanje poruka. Da li su naučnici nadomak tajnog ključa koji niko neće otkriti?

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: GEN

četvrtak, 8. feb. 2018, 15,15 RTS2

Kada su se geni prvi put pojavili u evoluciji? Koje sve osobine i karakteristike nasleđujemo od roditelja? U kojoj meri nasleđujemo sklonost ka određenim bolestima? Krije li se u genima tajna besmrtnosti?  Kada će biti odgonetnuta genetska veza između pet najtežih mentalnih bolesti – shizofrenije, bipolarnog poremećaja, autizma, depresije i rastrojene pažnje? Može li se gen veštački stvoriti u laboratoriji?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja.

U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Vladimir Glišin

U novoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković o misterijama gena razgovara sa prof. dr Vladimirom Glišinom. U novije vreme genetika dobija na sve većem značaju, zato je jako važno objasniti značenje ovog pojma i njegovog značaja za sva živa bića.                 Prof. dr Vladimir Glišin, najčuveniji svetski molekularni biolog vodi život na relaziji od Novog Sada preko Beograda do slušaonica na svetskim univerzitetima u laboratoriji, uz hemijske procese i radio-talase. Kako sam kaže: „Vi sad imate razne aspekte života gde pokušavate da objasnite suštinu življenja. Ono što vi vidite očima je manifestacija nečega što se dešava unutar vašeg gena. Nema nijedne karakteristike koja nije ucrtana u našem genu”.

Genetika se „optužuje” i za nastanak brojnih zdravstvenih problema, a zapravo se nasleđuje samo sklonost. Ipak, to ne znači da rak ne može da dobije dete roditelja koji u poznim godinama nemaju ovu bolest, niti da će depresivni roditelj imati dete koje pati od ovog problema. Profesor Glišin nam na molekularnom nivou objašnjava sve tajne života od gena do genoma.

Autor serije Stanko Stojiljković

Urednik serije Aleksandra Daničić

Montaža Vladimir Jović

Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: LEPOTA

četvrtak, 1. feb. 2018, 15,15, RTS2

Da li je zakon lepote bio vrhovni zakon kod antičkih Grka? Ne zvuči li čudno da palac, nos i uho moraju biti iste dužine, kao što je napisao Leonardo da Vinči u „Traktatu o slikarstvu”? Postoji li čulo za lepo koje nas zavodi da uživamo u posmatranju? Zašto se „zlatnom nosu” pridaje tolika važnost?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

O skladu ljudskog tela i estetskoj hirurgiji koja je u naše vreme zaslužna za poboljšavanje lepote ne samo iz estetskih, već i medicinskih razloga u novoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković  razgovara sa prof. dr Dimitrijem Panfilovim, jednim od najčuvenijih estetskih hirurga u svetu.

Prof. dr Dimitrije Panfilov je licenciran u Nemačkoj, Austriji, Kataru i Srbiji. Član je svih važnijih nacionalnih i internacionalni stručnih udruženja. Objavio je osam knjiga na srpskom, ruskom, engleskom, nemačkom i španskom, napravio 21 film. Organizovao 12 internacionalnih simpozijuma iz struke. Osnivač je GESAPS-a (Global Expert Service Aesthetic Plastic Surgery), glavni urednik njegovog naučnog časopisa Aesthetic News. Predsednikje i gostujući profesor IAAPS- a (Intrnacional Acadeniv for Aesthestic Plastic Surgery). Gostujući je profesor univerziteta u Vilnusu (Litvanija). Član je ISAPS-a ((International Society of Aesthetic Plastic Surgery) i jedan je od 83 člana ASAPS-a (American Society for Aesthetic Plastic Surgery) koji nije Amerikanac. Peti je nosilac u svetu prestižne Susrutine medalje (Susruta – prvi plastični hirurg u istoriji iz drevne Indije – 600 god. p. n. e.), koju mu je uručila predsednica Indije Pratiba Patil 2004. godine. Trideset godina se bavi isključivo plastičnom i estetskom hirurgijom

Autor serije Stanko Stojiljković

Urednik serije Aleksandra Daničić

Uloga u emisiji Dragana Daničić

Montaža Vladimir Jović

Režija: Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: DUŠA

četvrtak, 25. jan. 2018, 15,15, RTS2

„Granice duše nećete naći, pa ma prošli svim putevima, toliko je dubok njen logos”, odavno je upozorio Heraklit. Da li je duša bezgranična? Platon je razlikovao četiri obličja duša u koliko se zaista pojavljuje? „Duša je životno počelo svega organskog,” govorio je Aristotel, važi li to donekle i danas? 

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Vladimir Konečni (Vikipedija)

U novoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković o misterijama duše razgovara s dr Vladimirom Konečnim, redovnim profesorom eksperimentalne i kognitivne psihologije i estetike na čuvenom Kalifornijskom univerzitetu u San Dijegu. Istovremeno je i redovni profesor metodologije psiholoških istraživanja na postdiplomskom nivou na Beogradskom univerzitetu. Profesor Konečni je takođe pesnik, dramski i prozni pisac i umetnički fotograf.

U emisiji još saznajte šta se podrazumeva pod duševnim zdravljem? Od čega duša oboli?Za razliku od neurona, psihon ne postoji. Koji je, dakle, najsitniji delić duše? Čuveni neurolog Dik Svab smatra: „Duh je plod sto milijardi neurona, duša je nesporazum”?

Autor serije Stanko Stojiljković

Urednik serije Aleksandra Daničić

Montaža Vladimir Jović

Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: SVETLOST

četvrtak, 18. januar 2018, 15,15  RTS2

Šta sve naučnici podrazumevaju pod pojmom svetlost? Kada je kosmos postao providan? Da li je svetlost svuda u kosmosu ista? Ako bi čovek leteo brzinom svetlosti, da li bi vreme stalo?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Luka Popović (Vikipedija)

U novoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković na temu svetlost, razgovara sa prof. dr Lukom Popovićem. Svetlost je deo spektra elektromagnetnog zračenja iz opsega talasnih dužina vidljivih golim okom. Nekad se kaže i vidljiva svetlost što bi bio pleonazam da se termin svetlost ne koristi i u širem smislu da označi elektromagnetno zračenje bilo koje talasne dužine (recimo ultraljubičasti zraci, koje čovek ne vidi golim okom, a koji izazivaju fluorescenciju raznih materijala, često se nazivaju crnim svetlom).

Oko hiljadu milijardi fotona sa Sunca svake sekunde padne na vrh čiode u sunčanom danu. Kolika je to energija? Zašto sve biljke i životinje, uključujući čoveka, isijavaju stalnu količinu fotona, srazmernu stepenici svoga razvića u evoluciji? Pretpostavlja se da tahioni putuju brže od svetlosti, znači li to da putuju unatrag kroz vreme? Gledajući emisiji razotkrijte šta smo još zanimljivo istražili o svetlosti.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: MOLEKUL

četvrtak, 11. januar 2017, 15,15 RTS2

Koliko hemijskih elemenata učestvuje u gradnji čovekovog tela? Koliko su opasni stimulativni molekuli? Hoće li naučnici praviti molekule od kojih će sklapati život savršeniji od evolucionih uzora?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Dušan Sladić (Vikipedija)

U novoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković u razgovoru sa prof. dr Dušanom Sladićem sa Hemijkog fakulteta u Beogradu otkriva sve misterije molekula.

Celokupan materijalni sveta, sastoji se od molekula i još sitnijih atoma. Zna li se konačan zbir molekula ili je to potraga bez kraja i koliko su ih naučnici do sada veštački stvorili? „Život je postao materija hemije”, upozorio je Džejms Votson koji je, s Frensisom Krikom, 1953. protumačio hemijsko ustrojstvo DNK.

Koliko će molekula, prirodnih ili sintetičkih, biti poznato za narednih sto godina teško je predvideti. Ali poznajući njihove osnovne hemijske zakonitosti, broj može biti neograničen. Danas ih ima više od 70 miliona. Bekrajno raznoliko živi svet zasniva se na molekulima različitih sastava, svojstava i funkcija. Molekulima koji su se milionima godina beskonačno kombinovali.

Od ogromnog broja prirodnih molekula prvo je nastala voda, od kiseonika i vodonika, pod veoma surovim uslovima na Zemlji pre tri-četiri milijarde godina. Zahvaljujući fizičkim i hemijskim svojstvima atoma kiseonika i vodonika, molekulu vode pripisuju se „božanske osobine”, jer se na njima zasniva raznolikost biljnog i životinjskog sveta na Zemlji.

Autor serije Stanko Stojiljković

Urednik serije Aleksandra Daničić

Montaža Vladimir Jović

Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: EVOLUCIJA

četvrtak, 14. decembar 2017, 15,15 RTS2

Da li je čovek prestao da evoluira? U kojoj je meri čovek odgovoran za sopstvene evolutivne promene? Da li je evolucija rezultat nasumičnih mutacija i selekcija usled borbe za opstanak? Zbog čega je nestalo, čak, 99,99 odsto svih vrsta biljaka i životinja koje su ikada postojale?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja.

Aleksej Tarasjev (Vikipedija)

U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja. U ovoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković u razgovoru sa prof. dr Aleksejem Tarasjevim otkriva razvoj evolucije.

Aleksej Tarasjev je evolucioni biolog, naučni savetnik i rukovodilac Odeljenja za evolucionu biologiju na Institutu za biološka istraživanja „Siniša Stanković” u Beogradu. Takođe je i ekspert u Ujedinjenim nacijama za biološku sigurnost. Objavio je više radova iz evolucione ekologije i ekološke genetike u međunarodnim i domaćim naučnim časopisima, kao i o istoriji i statusu savremene biologije. Autor je knjige „Biologija i kreacionizam”. Član je Nacionalnog saveta za biološku sigurnost. Sa nama razgovara u emisiji o evoluciji svih živih bića od postanka do danas.

Autor serije Stanko Stojiljković

Urednik serije Aleksandra Daničić

Montaža Vladimir Jović

Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: SOFTVER

Četvrtak, 7. decembar 2017, 15,15 RTS2

Čime je grofica Ada Bajron King zadužila čovečanstvo? Ko je prvi izgovorio reč – softver? Šta je pod tim podrazumevao? Da li je Alan Tjuring prvi propisao koncept softvera u jednom naučnom članku? Podseća li svakodnevica svakog poslovnog čoveka na najprostiji algoritam? Ko su najčuvenije programerke u svetu?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja.

U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Sanja Vraneš

U novoj epizodi „Nauke 50”, autor serije Stanko Stojiljković u razgovoru sa. dr Sanjom Vraneš, direktorom Instituta „Mihajlo Pupin” i redovnim profesorom Univerziteta u Beogradu, govori o prednostima usavršavanja softverskih sistema. Da bi računarski sistem mogao da radi, pored hardvera mora biti opremljen i odgovarajućm programima koji će njime upravljati.

Ova komponenta računarskog sistema zove se softver. Ona predstavlja način zapisa algoritama u obliku koji je razumljiv računaru. Povezan je sa hardverom, koji predstavlja komponente računara. Softver se sastoji od programa i biblioteka, kao i dokumenata koji su povezani sa njima.

Saznajte nešto više o persijskom matematičaru Muhamed Al Horezmiju, koji je algoritam uveo u matematiku i napisao knjigu o indijskoj veštini računanja gde u arapsku matematiku uvodi indijske cifre i decimalni brojni sistem. Ova knjiga biva kasnije prevedena na latinski kao Algoritmi de numero indorum.

Danas se reč algoritam često vezuje za pojam računarstva mada uopšteno algoritam možemo smatrati kao uputstvo kako rešiti neki zadatak ili problem. Euklidov algoritam je na primer efikasan način za određivanje najvećeg zajedničkog delioca datih brojeva. Dobio je ime po starogrčkom matematičaru Euklidu, koji ga je naveo u knjizi svojih Elemenata. Ovu teoriju 1844. godine dokazuje Gabrijel Lame i time označava početak teorije kompleksnosti. Razvijanjem metoda u 20. veku efikasnost Euklidov algoritma se poboljšava.

Gledajući emisiju saznajte da li postoje programi veštačke inteligencije, koji pišu naučne članke i obmanjuju recenzente? Hoće li u budućnosti mašine programirati same sebe?

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: KOSMOS

Četvrtak, 9. nov. 2017, 10,30 RTS2

Zašto kosmos postoji? Šta se pouzdano zna o kosmosu, a šta je izvan našeg opsega saznanja? Koliko su daleko stigli naučnici zamišljajući budućnost kosmosa?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Milan Dimitrijević

U novoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković u razgovoru sa prof. dr Milanom Dimitrijevićem iz Beogradske Opservatorije otkriva tajni svet kosmosa.

Naučnici obožavaju misterije, jer rešavanje jedne otvara spektar mogućnosti za nova istraživanja. Tako je i uvod koji je otvorio perspektivu za odgovore odakle dolaze kosmički zraci izuzetno visokih energija i šta ih stvara i od kojih čestica se sastoje, bila duga tajna Sunčevog sistema. U emisiji vam dajemo sve odgovore o kosmosu od nastanka pa do danas kako je tekao njegov razvojni put.

Gledajući emisiju, saznaćete hoće li ljudski um ikada biti u stanju da do tančina istraži kosmos? Pojedini futurolozi nagovešćuju da će jednoga dana dovoljno napredna civilizacija iznova stvoriti ceo kosmos, da li je to moguće? Gde je kraj kosmosa?

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


četvrtak, 2. nov. 2017, 15:15

„Najelementarniji događaji u kosmosu dešavaju se potpuno slučajno, bez ikakvog prethodnog uzroka”, ističe kvantni fizičar prof. dr Vlatko Vedral sa Univerziteta Oksford.

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

U novoj epizodi „Nauke 50” autor serije Stanko Stojiljković u razgovoru s prof. dr  Vlatkom Vedralom otkriva tajni svet kvanta. Vlatko Vedral nakon završene Matematičke gimnazije u Beogradu nastavlja školovanje u Londonu, gde je doktorirao fiziku na Imperijal koledžu. Sada je direktor Instituta za bioinspirisane kvantne tehnologije, koji funkcioniše u okviru oksfordske Martin škole.

Vlatko Vedral

Taj institut je posvećen istraživanjima uzbudljive mogućnosti da živi biološki sistemi u svom funkcionisanju koriste kvantne efekte, s krajnjim ciljem da se kopiraju rešenja koja iznalazi priroda i dizajnira arhitektura buduće kvantne tehnologije koja će pomoći u rešavanju izazova sa kojima se suočava čovečanstvo u 21. veku. Brojne nagrade došle su kao priznanje za njegov doprinos razvoju nauke.

Gledajući emisiju, saznaćete kako nastaje kvantna muzika i u čemu kvantni fizičari nisu saglasni s klasičnim fizičarima. Saznaćete i da li je kosmos beskonačni kvantni kompjuter i može li se u Las Vegasu steći bogatstvo na osnovu kvantne fizike.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović


OD BOGA DO KVARKA: VODA

četvrtak, 26. okt. 2017, 15.30, RTS 2

Može li se u kosmosu preživeti bez vode? Zašto je voda bitna za čoveka i sva živa bića na zemlji? Koliko su ugroženi resursi pijaće vode u svetu? S kojeim se opasnostimamožemo suočiti u budućnosti?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja.

Branislav Simonović

Led ima manju gustinu od vode i zahvaljujući tome lednici plivaju na površini vode i time štite biljni i životinjski svet u vodi od smrzavanja.Moglo bi da se kaže da je zbog ove anomalne osobine vode i došlo do tragedije Titanika 1912. godine. Da je gustina leda veća od gustine vode, lednici ne bi plivali po površini vode.  Molekul je najmanja jedinica nekog jedinjenja koja ima fizičke i hemijske osobine tog jedinjenja. Tako je i sa molekulom vode. Molekuli mogu da se razlože na svoje sastavne delove, na atome, ali se onda gube fizičke i hemijske osobine tog jedinjenja. Drugim rečima, voda više nije voda kad se razloži na svoje sastavne elemente, na vodonik i na kiseonik.

Grčki filozof Empedokle govorio je da hemijske promene nastaju iz emocionalne ljubavi ili ne ljubavi. Ljubav između dve supstance čini da se one ujedine i nagrade treću supstancu. Danas se to u hemiji naziva afinitetom. Takođe, ako supstance počnu da mrze jedna drugu, onda će se one razložiti. Sledeći Empedokleovu misao možemo da kažemo da je u hemiji kao i u životu. Iz ljubavi se stvara nešto novo, a iz mržnje se rastura, razlaže ono što je stvoreno.

Voda koju danas imamo na Zemlji je ista ona voda nastala degazacijom Zemlje. Samo je starija nekoliko stotina miliona godina. Voda koja je nestala u prostoru nadoknađena je istim geološkim procesima kao pri nastajanju okeana. Oko 70% Zemljine površine pokriveno je vodom. Sadašnje obale su tu gde jesu jer je velika količina vode zadržana u polarnom ledu i lednicima. Potpunim otapanjem polarnog leda i lednika nivo okeana bi se podigao za oko 80 metara.

U emisiji autor serije Stanko Stojiljković na ovu temu razgovara sa prof. dr Branislavom R. Simonovićem, koji je ceo radni vek proveo  u Institut u za opštu i fizičku hemiju, čiji je bio i direktor. Bavi se osnovnim i primenjenim istraživanjima u fizičkoj hemiji, biotehnologiji i zaštiti životne sredine, najviše istraživanjem vode. Član je u više naučnih društava i institucija  i dobitnik brojnih nagrada i priznanja iz svoje oblasti u zemlji i inostranstvu.

Autor serije Stanko Stojiljković

Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović

(Izvor RTS)


Nauka 50: Od Boga do kvarka

Da li ste se ikad zapitali može li se s pedeset reči dočarati sve što nas okružuje – vasceli kosmos i ustrojstvo čoveka? Ako niste, svakog četvrtka (počev od 19. oktobra) uključite Drugi program RTS-a (15,15 sati) i sve ćete saznati. Sagovornici su vrhunski srpski naučnici u zemlji i rasejanju.

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u „Kabali” postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji – pa i u svakodnevnom životu – obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam „magičnih brojeva” koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja

U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

Dejan Stojković (Vikipedija)

U prvoj epizodi autor serije Stanko Stojiljković u razgovoru sa prof. dr Dejanom Stojkovićem otkriva tajni svet „crne rupe”. Prof. dr Dejan Stojković, američki naučnik srpskog porekla, poznat je po istraživanjima u oblasti kosmologije, gravitacije i fizike elementarnih čestica. Njegovih pedesetak naučnih radova o višedimenzionalnim svetovima imaju izuzetnu citiranost, koja daleko prevazilazi i okvire evropske nauke. U Stojkovićevom opusu najviše pažnje privlače istraživanja o mini „crnim rupama”, koja su bila izuzetno aktuelna prilikom pokretanja „Velikog hadronskog sudarača” (LHC) u CERN-u.

Doktor Stojković je, zajedno sa saradnicima sa Državnog univerziteta Njujorka u Bafalu, odgovorio na pitanje da li nas kakvom greškom CERN-a može progutati „crna rupa”. Njegov Black Max program se danas koristi na dva eksperimenta u CERN-u kao model kojim se procenjuje da li se takvi objekti mogu formirati u akceleratorima i ako ipak nekako nastanu, da li su zaista krajnje opasni po sam akcelerator, obližnju Ženevu, ostatak planete i dobar deo Sunčevog sistema. Black Max program sadrži sve ono što znamo o „crnim rupama”.

U emisiji ćete saznati postoje li „crne rupe” blizu Sunčevog sistema i koliko su one temeljno proučene. Saznaćete i može li na akceleratoru kakav je LHC u CERN-u nastati „crna rupa” koja bi bila opasna za svet i kako se u Srbiji, uz toliko važnijih potreba, može opravdati ulaganje u fundamentalna istraživanja.

Autor serije Stanko Stojiljković
Urednik serije Aleksandra Daničić
Montaža Vladimir Jović
Režija Milica Mitrović

(Izvor RTS)

O autoru

Stanko Stojiljković

19 komentara

    • Ne, pojavio se sedi starac niotkuda iz bezvremena, puhnuo i ustanovio vascelu vaseljenu. I da nije starac, već neko ili nešto, gde i kada i kako je bivalo ? Energija, entitet, ili … ? Pa sve to onda nije iz domena teologije, religije, a i njihove pristalice se već odavno okreću, uklapaju, prilagođavaju nauci.

    • Ne znam da netko danas u 21. stoljeću može govoriti protiv evolucije. To mi je isto kao da tvrdi da Sunce kruži oko Zemlje ili da ja Zemlja ravna ploča. Imamo na tisuće i tisuće dokaza za evoluciju, a nijedan protiv.

      • Evlucija je vrlo interesantno tandaranje. Nesto sam razmisljao i ja o evoluciji i cuo kako kazu da su bica nastajala evolucijom, zbog potrebe. Riba je imala potrebe da trci, jer se prepala da ce bara da joj presusi i onda postade sisavac. Majmun je isto imao neku potrebu i postade covjek. Zanima me, zasto evolucijom nije nastala ves masina, ili sporet na struju (posto ovaj smederevac zagadjuje sa CO2) I zasto evolucijom nije uradjeno da izdisemo vodu, umjesto CO2.

  • Poštovani Stanko,
    da li mogu ove emisije da se nađu (pojave) i u tekstualnom obliku? Ja nisam ni dovoljno mudar, ni pametan, a ni mlad, da mogu tom brzinom da razumem (osim ako ću da primim sve zdravo za gotovo) bogati sadržaj koji je ponuđen. A nemam uvek, „u jednom komadu“, raspoloživog vremena. Tekst je drugo. Razumem naravno da bi toliki tekstovi zauzimali, u Vašoj koncepciji Galaksije Nove, veliki prostor, raspoloživost na, kojim god da se koristite, nosačima informacija.

    • Poštovni Milutine, naći će se do kraja ove ili početkom sledeće godine ukoričene u koricama knjige. Moja prvobitna zamisao bila je da svi ovi razgovori budu pretočeni u štivo, srećni slučaj je odlučio da najpre ugledaju svetslost dana na RTS-u, zbog čega sam veoma zahvalan Redakciji Obrazovno-naučnog programa. Nakon toga mogli bi da se pojave i na stranicama Galaksije. Videćemo.

  • Poštovani Milutine, moji sagovornici su sa zadovoljstvom pristali da se krajem ove ili početkom sledeće godine pojavi knjiga sa svih 50 razgovora. Možda će Vas zanimati da je prvobitna zamisao bila da sva naša ćaskanja povodom pojedinih pojmova, na osnovu kojih u sutini spoznajemo stvarnost i u nama i oko nas, budu pretočena u štivo. I kako to ponekad biva, jedan od potonjih učesnika otišao je u RTS i u moje ime predložio da se snimi serija koju sada gledate, Saglasan sam s Vama da pokatkad nije lako do kraja razumeti poneki iskaz izgovoren na malom ekranu. Svako dobro, Stanko Stojiljković

  • Emisija u cetvrtak 3.maja 2018. U 15,15 na RTS 2 razgovor sa prof. Dr Djukanovic
    Bravo! Najpre voditelju za odabranu temu, za prava pita ja i na izboru sagovornika.
    Bravo i za izuzetno izlaganje profesora. Sadraj je bio jasan, i!ustrativan, odmeren, iznet sa puno naucnih podataka ali pristupacno i razum!jivo raznim nivoima obrazovanja i godista.
    Bilo je vr!o ispirativno, poucno, upozoravanuce ali i umirunuce.
    Bravo ponovo!!!!!

  • Poštovani,
    Sve pohvale za ceo serijal „Nauka 50“. Da li će epizoda „Internet“ sa profesorom Radenkovićem biti postavljena na Youtube?
    Srdačan pozdrav!

  • Komentar uz Youtube-video
    OD BOGA DO KAVRKA: BOG
    Vrlo inspirativna emisija!
    Na korak smo od utiska da se kroz naučnu filozofiju kosmologije može doživeti otkrovenje u kojem nauka i religija jedna drugoj ne protivureče, religija ako dopusti metaforično tumačenje svetih knjiga (poput Tome Akvinskog, na primer) pa koliko god inače svaka rigidno insistirala na svojim obrednim običajima, a nauka ako uvidi da je čak i teorija relativnosti nedovoljno relativna (tj. da treba, na primer, uzeti u razmatranje i koordinatne sisteme vezane za virtuelnost) želi li se naslutiti odgovor na pitanje: Kako to da Svet postoji? Videti na linku o „Velikom prasku“ i njegovoj Unutrašnjoj logici, s jedne strane, tj. O UNIVERZUMU KAO RELATIVNOJ NULI, s druge, materijalne strane:
    https://docs.google.com/document/d/1PO_sovnGs0duKXcJn9nnEComaSvV0jY-6L-0M_4xBCg/edit
    Milan D. Nešić

    • Sva ta nauka o kosmosu i kvantnoj mehanici je laz. To je kabala i vavilonsko vjesticarenje upakovano u nauku. Ne postoji nikakav svemir, nikakve galaksije, nikakve crne rupe i ostale fantazije modernih lazova, koji sebe zovu naucnicima. To su takve jedne lazave rabote i takvi trubaduri, da je to strasnio. Djeca da tako pricaju, bila bi sramota.

  • OD BOGA DO KVARAKA!??

    Putovanje i put od “Boga do kvarka” nije uvek samo “varka”, radoznalost puka, “luda sreća” ako jeste, ako nije,ako nijedan od nas,kao nekada, kao ikada postaje strastven, kao nekada postaje mio, kao nekada postaje eksplozivan u tekućem “Kontaktu sa Stvarnošću” koji nije varka,to je već to i to jeste istovremeni lični gubitak,istovremeni kolektivni dobitak,kao greh i kao žrtva, kao radost u nama neugašena,bar jednom u svakom životu,kada su se “palac i kažiprst” spojile zarad nas i večne istine,koja brižno kruži u “krhkom i jedinom Svetu” gde smo “jedni od jedinih” – Jedinstveni!??
    Zlatko Vladimir Preskakulev – “ZANAIS”
    Beograd.04.12.2018

  • Komentar uz OD BOGA DO KVARKA: BESMRTNOST
    Zadovoljstvo mi je bilo slušati profesora Predraga Slijepčevića, kome je nedavno u Narodnoj biblioteci Srbije promovisana knjiga „SVETAC I GREŠNIK“. „Praktična svrha religije je da prosečnom čoveku omogući da se oslobodi straha od smrti“, kaže profesor. Ali „čak i ateizam je forma religije“, jer se naša iracionalna želja za večnošću „može racionalizovati kroz filozofiju, kroz umetnost… na način da se strah od smrti zameni jednim produktivnijim osećanjem koje će nam dati slobodu prema smrti i mi ćemo je prihvatiti kao sastavni deo života“, koji „bez smrti nema smisla, jer nema autentičnog stvaralaštva.“ Tako da „nismo prestali da verujemo nego se verovatno promenio koncept Boga. Bog više nije konvencionalni Bog, nadprirodna sila odvojena od nas.“ Prema nekim biolozima, na primer Stuart Kauffman, Bog bi mogao da bude kreativnost svemira.
    Zanimljivo! Po bibliotekama širom Srbije od godine 2014. može se naći moja knjiga „UNIVERZUM KAO RELATIVNA NULA, Kako to da Svet postoji?“ u kojoj se naučno obrazlaže shvatanje da je unutrašnja logika „velikog praska“ – inercija, relativnost i simetrija – osnovna pokretačka sila sveg Univerzuma, sam način samopostojanja Univerzuma. I da to ne mora da protivureči Biblijskom „I reče Bog neka bude svetlost, i bi svetlost.“ (Postanje 1,3). Danas se, naime, izvode eksperimenti gde se sudarom laserskog zraka samo sa jednim elektronom stvori hiljade parova elektron-pozitrona. A to je masa. A to je, s druge strane, svetlost.
    U svojoj najnovijoj knjizi „DA LI JE ĐORDANO BRUNO UZALUD SPALJEN?“ razvijam istu ideju približavanja nauke i religije. Preko 100 primeraka te knjige poklonio sam Narodnoj biblioteci Srbije, s molbom da obavesti bibliotekare u Srbiji te da, kad i inače posete Beograd, dođu i uzmu potreban broj primeraka. Istu mogućnost imaju i bibliotekari opštinskih biblioteka u samom Beogradu: da se snabdeju preko Republičke bibliotke.
    Ovom prilikom molim i čitaoce ovog komentara da ukoliko im se dopadne neki od tri odlomka iz navedene knjige, objavljena u on-line časopisu GALAKSIJA.nova
    http://galaksijanova.rs/ni-pocetka-ni-kraja/
    http://galaksijanova.rs/dija-mat-u-lebdenju/
    http://galaksijanova.rs/poreklo-mase-kod-ajnstajna/
    Da ukažu bibliotekarima u opštinama gde žive na ovu mogućnost nabavke te moje knjige.
    Milan D. Nešić

    • Dragi Mihajlo, prema ugovoru sa RTS-om serijal je gotov. U toku prikazivanja stigla su brojna slična pitanja, pa i pohvale, što me je ohrabrilo da Obrazovno-naučnoj redakciji predložim da dosnimimo još dvadeset-trideset pojmova (razgovora). Za desetk sam već sastavio pitanja svojim budućim sagovornicima. Imajte na umu da to nije nimalo lak zadatak, jer sam za prethodnih 50 razgovora pitanja (više od hiljdu) pripremao maltene dve godine. Voleo bih da se čitaoci Galaksije izjasne i podrže u ovom poduhvatu. Sličma serija razgovora na poznate pojmove iz stvarnosti (prevashodno) naučne) nije, prema mojem pretraživanju interneta, u Evropi ikada snimljena, a možda ni u svetu. U toku su pregovori da RTS objavi svih 50 dosadašnjih razgovora. Stanko Stojiljković

Ostavite komentar