EKOSOFIJA

NEPRIJATE1 „BROJ  1”

1.173 pregleda
Nije iz raja (Vikipedija)

Sve je više stanovnika, sve je manje obradivog zemljišta. Obrni-okreni, poljoprivreda najviše uništava životnu sredinu. Ima li izlaza iz začaranog kruga?

Ko je neprijatelj broj 1 na našoj planeti?

Nijedan čovek, nijedna zaverenička družina, nijedna država. Ostavimo takva nagađanja političarima i uhodama.

Ispostavlja se da je
poljoprivreda, verovatno,
najrazornija delatnos
kojom se čovek bavi.

Pre dva veka Tomas Maltus se zapitao hoće li biti dovoljno hrane za sve stanovnike. Može li se danas nahraniti više od sedam milijardi ljudi, a da se ne uništi životna sredina?

Ispostavlja se da je poljoprivreda, verovatno, najrazornija delatnost kojom se čovek bavi. Oranice i pašnjaci danas prekrivaju dve petine Zemljinog kopna, obradom zemljišta ispušta se trećina svih škodljivih gasova.

Za Džonatana Folija sa Univerziteta Minesota već to je dovoljno loše. Naučna predviđanja, međutim, najavljuju udrostručenje potreba za hranom svakih 40 godina. Jesmo li, zaista, suočeni s pustošenjem bez premca?

Prema najnovijem istraživanju, nismo neminovno. Ali da bi se izbeglo iskorenjivanje šuma i oskudica hrane, nužan je veliki zaokret. U najkraćem: povećati ulaganja u žitnice kao što su Ukrajina i Uganda da bi narasli prinosi, delotvornije koristiti vodu i đubrivo, smanjiti rasipanje namirnica i jesti manje mesa.

Čak dve petine godišnje žetve pojedu životinje!

Ako se ništa ne preduzme,
čovečanstvo se neće zaustaviti
na deset milijardi 2100. godine;
veliki su izgledi da će se naglo
uvećati na 27 milijardi!

Kako to postići? Odgovor nije ponuđen. Ekonomisti veruju da će samo tržište (ponuda i potražnja) uspostaviti valjanu ravnotežu. Na početku bi države morale znatno da poskupe krčenje šuma, korišćenje vode i đubriva i osujete bacanje hrane. I šta će se desiti?

Namirnice će poskupeti, zemljoradnici će povećati proizvodnju. Ali po koju cenu? I danas je jedna od najvećih glavobolja prehraniti najsiromašnje, a tek sutra?

Jedni kažu da će broj ljudi dostići 9,2 milijardi do 2050 (80 odsto obitavaće u gradovima), povećaće se za trećinu sa sadašnjih 6,7 milijardi, a već upotrebljavano 80 posto zemljišta podesnog za ratarstvo, 41 procenat od ukupne površine kopna.

Do sredina stoleća, dakle, biće potrebna dodatna milijarda hektara za poljoprivredu (površina Brazila) – zemljišta kojeg jednostavno nema! Da li su jedini izlaz vertikalne farme: u jednom neboderu od 21 sprata moglo bi gajiti 12 miliona glavica zelene salate godišnje, isto kao na 238 hektara poljoprivredne zemlje!

Ukoliko se, međutim, nastavi sadašnja stopa priraštaja novorođenčadi i produženje životnog veka starih, čovečanstvo će na isteku 21. veka brojiti, čak, 27 milijardi duša! Kako krivulju rađanja obrnuti nadole?

Džoel Koen, populacioni biolog sa Kolumbija univerziteta, smatra da je to veoma teško izvesti. Niko, naime, ne zna kada će i u kojme iznosu biti dostignut vrhunac u porastu svetskog stanovništva. U najvećoj meri na to će uticati koliko će se ubuduće ulagati u planiranje porodice.

Jedno je izvesno: ako se ništa ne preduzme, čovečanstvo se neće zaustaviti na deset milijardi 2100. godine; veliki su izgledi da će se naglo uvećati na 27 milijardi.

Da li ćemo s motikom stići u pakao? S batinom smo izašli iz raja.

Vušanin Cvetković

O autoru

Stanko Stojiljković

1 komentar

  • Totalno netačno.
    Sa ovim prirastom čovečanstvo nestaje. Samim tim što su Kinezima skoro dozvolili da smeju da imaju samo dvoje dece, a ranije samo jedno, Kinezi postaju stara nacija i za 100 godina se prepolovljavaju.
    Prosta računica kaže ovako. Ako svet ima 9 milijardi ljudi, a nema, a Australija ima 9 miliona km/kv ispada da na 1kv/km može da stane 1000 ljudi. Dalje računajte sami. Sve ostalo je prazno.
    Znači ima mesta za sve. Može da živi naroda koliko hoćeš.

Ostavite komentar