MEĐU IZMEĐU

NESPAVANJE ŠKODI ZDRAVLJU

261 pregleda
Uspavana devojčica (Albert Anker)

promene u šemi spavanja zapravo uznemiruju sisteme ljudskog organizma, što utiče na procese kao što su regulacija temperature, regeneracija ćelija i varenje.

Svaki čovek bi, u savršenom svetu, verovatno odlazio na spavanje uveče, kada oseti umor i budio se posle osam sati osvežavajućeg sna, u vreme koje diktira njegov „unutrašnji sat”. Ali to se u realnosti retko dešava.

Mnogi roditelji i zaposleni često su rastrzani između smena na poslu, odlaska dece u vrtić, školu, porodičnih dešavanja, poseta i drugih obaveza… Zbog svega toga neretko se dešava da ležu kasno i spavaju malo jer zbog obaveza moraju da ustaju „ranom zorom”.

Zato vikendom isključuju svoje budilnike i pribegavaju dužem spavanju misleći da će tako nadoknaditi sve one izgubljene sate spavanja. Ipak, stručnjaci smatraju da neravnomerna „raspodela sna” potencijalno može ugroziti zdravlje i čak izazvati neke hronične bolesti.

Navedeni obrazac „nadoknade sna” povezan je
i sa povećanim indeksom telesne mase,
ključnim markerom u dijagnostici gojaznosti.
Dodatne studije su pronašle slične veze sa
Alchajmerovom bolešću i sa većim rizikom
(za 11 odsto) od dobijanja srčanih oboljenja.

Til Reneberg, hronobiolog u Institutu za medicinsku psihologiju na Univerzitetu Ludvig-Maksimilijan u Minhenu, u Nemačkoj, opisao je još ranije efekte koje izazivaju drastične promene u obrascu spavanja. Primetio je da mnogi ljudi duže spavaju tokom vikenda kako bi nadoknadili nedostatak sna tokom sedmice ili se naspavali posle noćnih izlazaka, večera (koje se obično organizuju vikendom)…

Svi oni, kaže Reneberg, smatraju da je zdravo da spavaju kada im se za to ukaže prilika, ali promene u šemi spavanja zapravo uznemiruju sisteme ljudskog organizma, što utiče na procese kao što su regulacija temperature, regeneracija ćelija i varenje.

Reneberg i njegov tim otkrili su da je navedeni obrazac „nadoknade sna” povezan i sa povećanim indeksom telesne mase, ključnim markerom u dijagnostici gojaznosti. Dodatne studije su pronašle slične veze sa Alchajmerovom bolešću i sa većim rizikom (za 11 odsto) od dobijanja srčanih oboljenja.

Šta možemo da učinimo kako bismo smanjili rizik od mogućih posledica neredovnog spavanja? Svakako, sam čin spavanja bi trebalo da dobije „više poštovanja”. Bilo bi lepo kada bi poslodavci, školski sistem i administracija (od kojih nam zavisi životni raspored), usaglasili svoje aktivnosti sa našim bioritmom. Ali tu se ponovo udaljavamo od realnosti…

Dakle, pošto većina ljudi nije u situaciji da dâ otkaz, menja posao i ispisuje decu sa treninga i iz škola, stručnjaci savetuju da probamo, što je više moguće, da zadržimo ujednačen raspored spavanja, i tokom radne nedelje i vikenda, da bi tela imala priliku da uđu u sopstveni zdraviji ritam.

U 2007. godini otkrivena je veza između narušavanja prirodnog ritma sna i kancerogenih oboljenja te se Svetska zdravstvena organizacija oglasila upozorivši da rad ljudi u noćnim smenama verovatno deluje slično kao i kancerogene materije.

(Maja Stojanović, RTS) 

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar