PODVIZANJE UMA

NESRAZMERNA NEREDU

405 pregleda

Kako pojam informacije, uzdigavši se čak iznad prirodnog zakona, može ovaj katkad i da opovrgne?

tasic milan
Prof. dr Milan D. Tasić

„Sve je informacija”, teza je koju je istakao naš fizičar Vlatko Vedral s Oksforda, imajući u vidu koliko se kvantni efekti podaju svakom vidu postupanja s informacijama.

Da ovaj pojam, naime, skriva u sebi samu šifru univerzumai danije ona ni u materiji, ni u energiji, pa čak ni u prostoru i vremenu. Ustrojstvo sveta bi se poistovetilo onda s onim jednog kompjutera, što je bila zamisao i nobelovca Ričarda Fejnmana iz 1982.godine o mogućnosti tzv. „kvantnog kompjutera”koji bi oponašao (dovoljno blisko) ukupne procese na Zemlji. Slično će i Klod Koen-Tanuđi naći da jednu naročitu „informatičku konstantu”(između Bolcmanove i Plankove) treba dodati trima ostalim konstantama u fizici: gravitacionoj, Plankovoj i brzini svetlosti.

Kako pojam informacije, uzdigavši se čak iznad prirodnog zakona, može ovaj katkad i da opovrgne?

Informacija i povratna informacija u osnovi su teorije regulacije (kibernetike)
i samoregulaciježivih sistema.

Ilustruje to „demon Maksvela”, iz 19.veka, na primeru drugog zakona termodinamike. Taj zakon koji glasi: „Toplota ne može preći s hladnijeg na toplije telo bez izvršenog rada”, može se „zaobići”ovako: Zamislimo dve komore ispunjene hladnim i toplim gasom, koje razdvaja izvestanzid. Neki čovečuljak (demon), dovoljno uman da može da razlikuje sporije od bržih molekula gasa, kroz otvor na tom zidu propušta,na obe strane,sporije molekule u hladnu, a brže u toplu komoru. Tako bi toplota, zajedno s bržim molekulima, prelazila s hladnije na topliju stranu – jer je temperatura gasa (statistički) proporcionalna brzini kretanja molekula.

Informacija i povratna informacija (feedback) u osnovi su teorije regulacije (kibernetike) i samoregulacije živih sistema. Jer ako ćelija proizvodi proteine i oštećene proteine, bude li domišljen „biološki Maksvelov demon”, bili bi ovi uklonjeni. Što bi našlo odraza i u promeni strukture ćelije od njenog stanja bolesti do stanja zdravlja itd.

Informacija bi bila mera uređenosti (poretka, ustrojstva) sistema, a entropija – njegove neuređenosti (bezređa, haosa).

Primer pokazuje i da jedan zatvoreni sistem biva uređeniji, a njegova entropija – kao mera neuređenosti – manja, što se takođe protivi tom istom termodinamičkom zakonu. To je bila prilika i da pojam informacije bude izbliza osvetljenjednako čudnovatim pojmom (Anri Poenkare) entropije, što je i učinio Klod Šenon onda kada je našao da su oni obrnuto proporcionalni. Informacijabi bila, dakle, mera uređenosti (poretka, ustrojstva) sistema, a entropija – njegove neuređenosti (bezređa, haosa).


Težnja ka neuređenosti (Vikipedija)

Za Luja de Brolja bila je to „i najvažnija, i najlepša od ideja u kibernetici”, što će dovesti do toga da i poredak (informacija) i haos (entropija) mogu bitistepenovani, merljivi, izrazivi brojem. I kao što se entropija može samo da uveća (kap mastila koja se pomeša sva s vodom u čaši – a da do suprotnog ne dolazi), a pošto su dva pojma inverzna jedan drugom, sada bi taj stav pročitan dualno glasio: „Informacija može samo da uveća poredak sistema – a ne i obratno”.

Što bi se, dakle, odnosilo i na statistiku, i na termodinamiku, i na biomedicinu, i na komunikaciju…

Bliže govoreći, nađeno je (Hartli, 1928) da kada bi broj elemenatabiopomnožennjegovim logaritmom za osnovu dva, biobi nađeniznos (količina) informacije koju donose oni u bitima.Itd.

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar