MEĐU IZMEĐU

OSTAJE LI BEOGRAD U ŠANGAJU

571 pregleda
Milenko Todorović, Branko Kovačević, Tibor Sabo, Radivoje Mitrović, Miloš Nedeljković, Đula Mešter, Božidar Radenkoivć i Stanko Stjiljković (sleva na desno)

„Srbija do Šangaja, i nazad”, knjiga provokativnog naslova, autora Stanka Stojiljkovića, predstavlja sjajno svedočanstvo o jednom vremenu i naporima naučne zajednice u Srbiji da Univerzitet u Beogradu bude uvršćen među 500 najboljih na čuvenoj Šangajskoj listi, što se ostvarilo 15. avgusta 2012. godine.

Danas, pet godina kasnije, kada je Beogradski univerzitet rangiran među 300 odabranih u svetu, autor sagledavajući sadašnju poziciju nauke u Srbiji, postavlja retoričko, a možda i suštinsko pitanje da li će tamo i ostati.

To pitanje bilo je centralna tema diskusije na promociji knjige koja je održana u Kolarčevoj zadužbini u Beogradu. Ocenjujući da je Beogradski univerzitet ulaskom na Šangajsku listu ostvario istorijski uspeh, učesnici su posebno naglasili da je za dalji razvoj naučnoistraživačkog rada u Srbiji neophodna veća podrška države.

Nigde u svetu, osim kod nas,
ne postoji veći koeficijent
korisnog dejstva sa manje uloženih
sredstava u nauku, rekao je prof.
dr Branko Kovačević.

U razgovoru su učestvovali prof. dr Branko Kovačević, nekadašnji rektor BU i sadašnji predsednik Akademije inženjerskigh nauka Srbije, prof. dr Tibor Sabo, nekadašnji pomoćnik ministra za nauku, prof. dr Radivoje Mitrović, nekadašnji državni sekretar za visoko obrazovanje, prof. dr Miloš Nedeljković, državni sekretar za nauku, prof. dr Božidar Radenković, prof. dr Đula Mešter i autor, Stanko Stojiljković. Svi su bili članovi Šangajske komisije Univerziteta u Beogradu, koja je osnovana 2009. godine s ciljem da BU što pre bude rangiran među 500 univerziteta na ARWU listi Džiao Tong univerzitets u Šangaju kojom se svake godine vrednuje oko 22.500 naučnoistraživačkih institucija u svetu.

Posetioci na promociji

Uveren sam da će Univerzitet u Beogradu i ovog 15. avgusta biti na Šangajskoj listi, rekao je autor Stanko Stojiljković. Međutim, dodao  je on, treba razmišljati šta će biti posle tog datuma. Naglasivši da knjiga nikoga ne obavezuje i da predstavlja pre svega rezultat slobodnih novinarskih razmišljanja, autor je rekao da je njegova namera bila da ukaže na važnost većeg ulaganja u nauku u Srbiji. Zemlja koja ne ulaže više u nauku nauku nema budućnost, pojedine izdvajaju do tri odsto bruto društvenog proizvoda (BDP). Nju niko više nigde ne svrstava. Ona jednostavno više ne postoji, naglasio je Stojiljković.

Zahvaljući knjizi Stanka
Stojiljkovića biće trajno
zabeležen uspeh Beogradskog
univerziteta, rekao je
prof. dr Tibor Sabo.

Nigde u svetu, osim kod nas, ne postoji veći koeficijent korisnog dejstva sa manje uloženih sredstava u nauku, rekao je prof. dr Branko Kovačević. S tim u vezi naveo je rezultate pojedinih istraživanja koja univerzitete rangiraju prema ulaganju države u visoko obrazovanje. Prema tim parametrima Srbija se nalazi na prvom ili drugom mestu u svetu. Govoreći o Šangajskoj listu, on je rekao da je ulazak BU na tu listu doprinelo podizanju kvaliteta naučnog rada i visokog obrazovanja u Srbiji. S jedne strane, rad na formiranju jedinstvene baze podataka o naučnim radovima bio je ključan za integraciju BU koji je do tada bio razuđen na mnoštvo zasebnih pravnih subjekata.

Istovremeno, projektni ciklus koji je raspisan 2010. godine motivisao je veliki broj mladih istraživača čiji je rad u velikoj meri dorpineo uspehu BU na Šangajskoj listil. Nažalost, s obzirom na trenutnu poziciju nauke u Srbiji, čini mi se da smo opet na početku, naglasio je prof. Kovačević.

Zahvaljući knjizi Stanka Stojiljkovića biće trajno zabeležen uspeh Beogradskog univerziteta koji je, i pored malih ulaganja države u nauku, postigao zavidne rezultate i našao se najpre među 500, zatim među 400 i sada među 300 najboljih univerziteta u svetu, rekao je prof. dr Tibor Sabo. O kakvom rezultatu je reč najbolje govori činjenica da 14 zemalja EU nema takav rezultat, niti rangirane univerzitete, iako je Srbija, kada je reč o kupovnoj moći domaćinstava na 45 odsto evropskog proseka.

Podsetivši da se 15. avgusta navršava pet godina od kada je Univerziet u Beogradu prvi put ušao na Šangajsku listu, prof. dr Radivoje Mitrović je rekao da se ne sme zaboraviti ni činjenica da je zahvaljući Mašinskom fakultetu, odnosno citatima prof. dr Stojana Radenovića, Beogradski univerzitet rangiran napre među 400, a zatim i među 300 najboljih univerziteta u svetu. S druge strane, nastavio je, najnoviji rezultati pokazuju da je Srbija vodeća zemlja i kada se u obzir uzme proporcija ulaganja i ostvarenih naučnih rezultata.

Posetioci na promociji

Međutim, podvukao je, realnost je mnogo drugačija. Od 2013. godine evidentna je stagnacija kako broja naučnih radova, tako i finansiranja projekta. Zato se moramo zapitati šta nadležne institucije rade, ali i šta naučna zajednica može da preduzme da bi se stvari pomerile s mrtve tačke. Decenije iza nas jesu decenije tranzicije, ali ne možemo stalno kritikovati druge za vlastito nesnaleženje. Promene koje donosi razvoj ICT tehnologija zahtevaju nova rešenja I mi se moramo spremiti za to vreme, zaključio je prof. Mitrović.

Prof. dr Božidar Radenković je, takođe, ukazao na potrebu većeg ulaganja u nauku. Izlaganje prof. dr Miloša Nedeljkovića bilo je uglavnom fokusirano na sadržaj knjige koja, kako je rekao, predstavlja sjajno svedočanstvno o uspehu BU, dok je prof. dr Đula Mešter objasnio na osnovu kojih kriterijuma se rangiraju univerziteti na Šangajskoj listi i šta je bitno uticalo da BU nađe među 300 najboljih u svetu.

Na kraju podsetimo, Akademsko rangiranje univerziteta u svetu (Academic Ranking of World Universities, ARWU), poznatije kao Šangajska lista, radi se od 2003. godine na Džiao Tong univerzitetu u Šangaju. Cilj je da se da se visokoškolske ustanove globalno vrednuju na osnovu uspešnosti u naučnoistraivačkim dostignućima i uticija na svetsku nauku. I pored toga što su kriterijumi koji se koriste u ovom rangiranju često bili kritikovani i osporvani, ponekad i sa veoma relevatnih adresa, ipak se može reći da je Šangajska lista ne samo prvi pokušaj vrednovanja 20 hiljada univerziteta koliko ih ima u svetu već i da se na njoj zaista nalaze najbolji.

Stanko Stojiljković

Stanko Stojiljković

O autoru

Stanko Stojiljković je dugogodišnji novinar i urednik lista „Politika” i istoimene novinasko-izvdavačke kuće u kojoj je dvaput bio glavni urednik („Svet kompjutera” i „Novi Ekspres”). Ipak, njegov najbitniji rad veže se za naučnu rubriku „Politike” koju je osmislio i uređivao gotovo 25 godina. Autor je nekoliko hiljada članaka, intervjua, reportaža, prikaza i eseja koje je objavljivao ne samo u „Politici” već i u najvećem broju značajnih domaćih listova, magazina i časopisa. Objavio je sedam knjiga. Dobitnik je više novinarskih i društvenih priznanja i nagrada.

Ivana Subašić

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar