EKSPLOZIJA INTELIGENCIJE

POVEZANI MISLIMA

1.116 pregleda

Jedan od najvećih preduzetnika današnjice, Ilon Mask, u svoj portfolio dodao je još jednu kompaniju pod nazivom Neuralink. Hoće li jednog dana ostvariti savršeni spoj čovek-mašina?

Đorđe Janjić

Đorđe Janjić

Profesor Pedram Mohseni i Rudolf Nud su 2015. godine osnovali kompaniju pod nazivom Neuralink. Njihova želja bila je da proizvedu uređaj koji bi pomogao u lečenju moždanih povreda. Investitori nisu previše obraćali pažnju na projekat, sve dok se Ilon Mask nije pojavio i platio desetine hiljada evra kako bi preuzeo prava.

Ilon Mask ima ideju da okupi najbolje ljude za proučavanje mozga i tehnologije kako bi naša vrsta mogla da napreduje i odbaci ograničenja koje naš mozak u svom prirodnom stanju poseduje. To bi, praktično, bila simbioza čoveka i mašine.

Objedinjavanje  kompjutera i mozga
ostvarivalo bi se pomoću tehnologije
neural lace, čiji naziv koristi pisac
naučne fantastike Ijan Benks.

Ovo sada deluje kao naučna fantastika ili, u najboljem slučaju, daleka budućnost, ali ovaj milijarder je uveren da će prvi prototip, koji bi pomagao u lečenju povreda na mozgu biti dostupan za 4-5 godina. Kako bi funkcionisala ova tehnologija i šta bi se sa njom postiglo?

Objedinjavanje  kompjutera i mozga ostvarivalo bi se pomoću tehnologije neural lace, čiji naziv koristi pisac naučne fantastike Ijan Benks u svojim delima. Ona je utisnuta u lobanju i formira uzajamno delovanje elektroda koje bi mogle da prate dešavanja u mozgu. Ističe se da će istraživači pokušati da to učine što manje inzvazivnim.

Poruka smesta stiže

Na početku bi tehnologija bila korišćena za ljude s limitiranim funkcijama tela usled neke bolesti ili povrede, gde bi oni samo svojim mislima mogli da iskažu šta žele da urade. Sledeći nivo bio bi da je koriste svi ljudi širom sveta i tako budu povezani pomoću svojih misli.

Samo biste zamislili šta želite
da opišete i to bi odmah bilo
prosleđeno sagovorniku.

Pomislite da želite da napišete nekome poruku ili da naručite hranu. Umesto da uzmete računar ili mobilni telefon, otvarite aplikaciju i kucate sadržaj, možete sav posao da završite svojim mislima i to u istom trenutku. Mnogo lakše bi bilo i opisati neku sliku ili čak i san nekome. Samo biste zamislili šta želite da opišete i to bi odmah bilo prosleđeno sagovorniku.

Ilon Mask (Vikipedija)

Isto tako biste mogli da s kompjuterom učestvujete u brejnstormingu i izradi strategije, a da pri to tome – što je veoma važno – svako ne bi mogao da čita tuđe misli. Kao što pričate ono što želiš, možete misli da sačuvate za sebe i da ih ne delite s drugima. Uz sve ovo, ljudi bi mogli mislima da iskazuju svoje emocije, što bi znatno uticalo na emocionalnu inteligenciju čoveka.

Za sve što želite da uradite i smislite, imali biste pomoć pomenute tehnologije. Samim tim, čovek bi se uzdigao iznad svojih prirodnih mogućnosti i same evolucije. Treptajem oka bi saznao neku informaciju koja mu je potrebna, komunicirao s ljudima širom sveta, slap i primao informacije, i sve to velikim brzinama. Da li smo spremni za ovaj poduhvat?

Teško je uopšte i zamisliti rečenu tehnologiju bez iscrpnog objašnjavanja, pre svega zato što čovek ne razume ni sopstveni mozak u potpunosti. Činjenica je da mi znamo za delove u mozgu kao što su talamus, hipokampus, amigdala i tako dalje, ali to nije ni blizu dovoljno za potpuno razumevanje ove misterije prirode.

Zašto on radi na ovakav način i zbog čega kao takav uopšte postoji, samo su dva od bezbroj pitanja na koje možda nikada nećemo dobiti odgovor.

U nekim ljudima već se nalaze elektrode koje im omogućuju da mislima ostvare neku aktivnost. Ima ih do par stotina koje mogu odjednom da isprate oko 500 neurona. Sada se vidi da je to daleko od praćenja rada celog mozga, s obzirom da se u njemu nalazi oko 100 milijardi neurona.

Moralne nedoumice

To je sve na dosta nižem nivou od onoga što nova kompanija Ilona Maska želi da postigne, ali je i dalje znak da može biti izvodljivo. Pomoću čipa i elektroda paralizovan čovek je kontrolisao strelicu „miša” na računaru, a to se sve dešavalo pre devet godina i oko 100 elektroda bilo je dovoljno za ovakav poduhvat.

Dalje, ovakva vrste tehnologije može pomoći ljudima bez vida i sluha. Pomoću već pomenutih elektroda i ugrađenih uređaja, mozak može da šalje signale o onome šta se dešava u spoljašnjem svetu i tako pruži čoveku mogućnost da iskusi ono što do sada nije mogao. Već postoji i kohlearni implant koji omogućzhe ljudima bez sluha da čuju. Nije savršeno, ali može da se unapređuje.

Uvek će biti i onih koji će
novu tehnologiju, stvorenu za
poboljšanje čovečanstva,
zloupotrebiti i napraviti haos.

Koliko je blizu usavršavanje pomenute tehnologije, zavisi od brzine kojom će tim koji radi na tome uspevati da dodaje nove elektroda, sve dok ih ne bude dovoljno za praćenje celokpunih moždanih aktivnosti.

Većini će sve ovo izgledati kao nešto veoma daleko ili nemoguće, ali tako su verovatno razmišljali i ljudi par decenija ranije kada je računar zauzimao celu prostoriju, pa im je sigurno bilo teško zamislivo da će posle nekoliko desetina godina mnogo jača mašina biti u našim džepovima.

Sa ovakvim revolucionarnim tehnologijama, koje se tiču samog čoveka i organizma, uvek će doći etička pitanja na koje javnost traži odgovore. Ako smo povezani mislima i u mreži, da li će naši podaci i misli biti bezbedni od sajber napada? Može li neko da se infiltrira u naš mozak? Da li je moralno uspostaviti simbiozu čoveka i mašine? Ima li opasnosti od nuspojava integrisanja takve tehnologije u ljudski mozak, kao što su bagovi koji su normalni za današnje mašine?

Uvek će biti i onih koji će novu tehnologiju, stvorenu za poboljšanje čovečanstva, zloupotrebiti i napraviti haos, tako da i tu treba biti prilično obazriv.

Naravno, ovo su samo neka od mnogih pitanja koja treba dobiti odgovor. Pre svega, ljudi moraju bar donekle razumeti tehnologiju kako bi doneli odluku da li je ona vredna svega što se radi. Samo tako se može dobiti pozitivna povratna informacija kako bi neural lace tehnologija zaživela i bila označena kao revolucionarni napredak naše vrste.

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar