MEĐU IZMEĐU

PRVE UČIONICE BEZ BUKE

425 pregleda
Bolje učenje (Vikipedija)

U Beogradu je u proteklih šest meseci ispitivan i meren kvalitet govorne komunikacije u dve škole i jednom vrtiću. Na osnovu rezultata istraživanja, kroz projekat „Kleaneo”, u tim objektima je postavljena namenska zvučna izolacija.

Ako ste kao đak nekada sedeli u poslednjoj klupi, verovatno se sećate da nastavnika niste uvek mogli najbolje da čujete i razumete. U Beogradu je u proteklih šest meseci ispitivan i meren kvalitet govorne komunikacije u dve škole i jednom vrtiću. Na osnovu rezultata istraživanja, kroz projekat „Kleaneo”, u tim objektima je postavljena namenska zvučna izolacija.

Usvajanje gradiva, između ostalog, zavisi i od akustičnosti prostorije. Projekat „Kleaneo” je pokrenut kako bi se ispitao kvalitet govorne komunikacije u obrazovnim institucijama i poboljšali uslovi nastave. Rezultati su predstavljeni u Skupštini grada Beograda.

U školama se na taj način poboljšava
kvalitet praćenja nastave, a u vrtićima
unapređuju uslovi za rad vaspitača i
boravak dece jer je povećana razumljivost
govora a nivo buke smanjen i za deset decibela.

Profesor Elektrotehničkog fakulteta dr Miomir Mijić, jedan od rukovodilaca Laboratorije za akustiku na tom fakultetu i jedan od inicijatora projekta, objasnio je da je odgovarajući akustički komfor u sva tri objekta postignut posebnim pločama koje su konstruisane tako da upijaju zvuk. Oprema je u proteklih šest meseci postavljena u jednu učionicu OŠ „Drinka Pavlović”, učionicu i hodnik Arhitektonske škole i u jednu sobu dnevnog boravka vrtića „Malecka”.

OŠ „Drinka Pavlović”

„U učionicama škola koje su učestvovale u projektu potvrdili smo da je ugrožena razumljivost govora, naročito u poslednjim klupama, dok je u vrtiću problem bila prevelika bukaˮ – objasnio je profesor Mijić, istakavši da je intervencijama u enterijeru značajno poboljšano dotadašnje stanje i da je tako ukazano na moguće metode rešavanja tog problema. U školama se na taj način poboljšava kvalitet praćenja nastave, a u vrtićima unapređuju uslovi za rad vaspitača i boravak dece jer je povećana razumljivost govora a nivo buke smanjen i za deset decibela.

Profesor je dodao i da je jedan od ciljeva da projektanti budućih obrazovnih objekata uvide i važnost zvučne izolacije, tj. adekvatnog akustičnog komfora, koji je već standard u mnogim razvijenim državama.

Merenjem akustičnog komfora u našim školama, u saradnji sa učenicima, došlo se do podataka da oni iz poslednjih klupa predavače čuju sa oko 80 odsto razumljivosti. Nakon ugradnji perforiranih ploča koje funkcionišu po sistemu „akustičkog rezonatora” i upijaju zvuk, razumljivost predavanja se za đake s krajnjih delova učionice povećala i do 95 odsto, što je u skladu sa standardima koji važe na Zapadu.

Zamenik gradonačelnika Andreja Mladenović prisustvovao je prezentaciji rezultata projekta: „Posle pola godine trajanja projekta, uverili smo se da je moguće i na ovaj način poboljšati uslove za rad i pokazali da Grad Beograd može veoma dobro sarađivati sa svetski priznatim kompanijamaˮ. U svemu tome, dodao je Mladenović, značajna je bila inicijativa profesora ETF-a i njihove Laboratorije za akustiku. Oni su stručno vodili projekat da bi se došlo do rezultata koji pokazuju da se metod može primeniti u drugim školama i institucijama.

Projekat, za koji je sporazum potpisan u avgustu, rezultat je saradnje Grada Beograda, Laboratorije za akustiku Elektrotehničkog fakulteta i kompanija-donatora: „Knauf”, „Knauf insulejšn” i „AMF”. Donatori su instalirali opremu i materijal u vrednosti većoj od milion dinara.

Goran Stojiljković, tehnički savetnik u „Knaufu”, rekao je da se ta kompanija neće zaustaviti na datom projektu, već ima nameru da tokom iduće godine rezultate primeni i na jednu celu školu. On smatra da je to samo početak pomeranja stvari na bolje ‒ budući da postoji rešenost da se postojeći nedostaci akustičkog komfora u obrazovnim ustanovama poprave uz zajednički napor gradskih institucija i odgovornih kompanija.

(Maja Stojanović, RTS)

Lombardov efekat

Vrtići se, kada je buka u pitanju, bore sa specifičnim problemom. U njima često dolazi do Lombardovog efekta ‒ zbog sveopšte buke svi se nadglašavaju pa buka postaje sve jača i jača.

Merenja su pokazala da je u jednoj prostoriji u vrtiću, nakon povratka dece sa užine, buka bila na nivou od 80 decibela. „Akustičkom obradom prostorija, poboljšavaju se uslovi za rad vaspitačaˮ, naveo je prof. Mijić.

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar