VREMENSKA MAŠINA

ŠKOLA ZA DOKTORE NAUKA

1.338 pregleda

Za 51 godinu Matematičku gimnaziju je završilo oko 7.000 učenika; većina je ostala u našoj zemlji, uglavnom na univerzitetima i u naučnim institutima. Mnogi su rasuti po svetu i tamo su ostvarili prestižne karijere. Smatra se da je iznedrila blizu 500 doktora nauka i više od tog broja magistara. Bivši đaci su uspešni i u mnogim svetskim kompanijama, računarskim centrima i institutima. Nemali broj se zaposlio u matičnoj školi.

Prof. dr Milan O. Raspopović

Osnivanje Matematičke gimnazije jeste dobra, plemenita i plodonosna ideja, čiji nam dosadašnji razvoj govori da su za ostvarivanje snova potrebni talenat, naporan rad, ljubav i posvećenost. Već su postojale specijalizovane škole u SSSR-u, Bugarskoj, Rumuniji… a u nekim oblicima i u drugim evropskim zemljama. U tadašnjoj Jugoslaviji prva Matematička gimnazija je otvorena u Zagrebu (1963), što je bio veliki podsticaj za utemeljenje slične škole u Beogradu.

Započinjući nastavu u više nego skromnim
uslovima, ona je brzo postala vodeća škola
u zemlji i prepoznatljiva u svetu.

Matematička gimnazija u Beogradu osnovana je 1966. godine za rad sa učenicima koji ispoljavaju posebnu sposobnost i interesovanje za matematiku i prirodne nauke (fizika) i njihovu primenu. Započinjući nastavu u više nego skromnim uslovima, ona je brzo postala vodeća škola u zemlji (prethodnoj Jugoslaviji) i prepoznatljiva u svetu. Mnogi su se pitali kako je to bilo moguće.

Pre svega, zahvaljujući temeljno urađenoj pripremi koja je trajala tri godine (1963-1966). U početku je obrazovana Matična komisija, na čelu sa prof. dr Vojinom Dajovićem sa Prirodno-matematičkog fakulteta, čiji su članovi bili Nikola Vučenov, direktor Republičkog zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, Ranko Radovanović, direktor Prosvetno-pedagoškog zavoda u Beogradu, mr Milan O. Raspopović, profesor fizike u Četrnaestoj gimnazije, Bogdan Smiljević, poznati profesor istorije i pisac udžbenika, Branka Mojsović, profesor biologije, Radovan Bata Matović, pravnik, i Branka Vukčević, finansijski stručnjak.

Svi su imali obavezu da se neposredno ili posredno informišu o postojanju specijalizovanih škola u svetu i da ispitaju mogućnost primene njihovog iskustva u koncipiranju Matematičke gimnazije. Posebno je korišćeno iskustvo škole za talente „Kolmogorov” u Moskvi, osnovane 1960, i Matematičke gimnazije u Zagrebu, otvorene 1963. godine. Nisu izostali ni saveti i predlozi u to vreme uglednih ljudi nauke i prosvete – Pavla Savića, Dragiše Ivanovića, Zvonka Damjanovića, Radomira Lukića, Andrije Stojkovića i drugih.

Autor prvih nastavnih planova i programa za matematičke discipline bio je prof. dr Vojin Dajović, a za fiziku i elektroniku Milan O. Raspopović. Uz programe data su detaljna uputstva za izvođenje nastave. Ostali nastavni predmeti zadržani su na nivou nastave u gimnaziji prirodno-matematičkog smera. Izuzetak je bila nastava fizičkog vaspitanja: teorijski deo u školi, a praktični (veći deo) na stadionima profesionalnih klubova (Zvezda, Partizan, Tašmajdan, tereni vojne gimnazije i Fakulteta fizičkog vaspitanja i tako dalje). Časovi praktične nastave fizičkog vaspitanja održavali su se u vreme vikenda. Na tim časovima učestvovalo je i nastavno osoblje (naravno, dobrovoljno). U pravu su bili stari Atinjani kada su govorili da se znanje najlakše prenosi u pokretu. Čovekovo prirodno stanje je kretanje, a ne sedenje u školskim prostorijama (učionicama). Telesno i duhovno su tesno povezani, uzajamno se podstiču.


Veslajmo za školu (MG)

U elaborat-studiji detaljno su opisani postavljeni ciljevi, strogi i dosledni kriterijumi prijema učenika (savremeni prijemni ispit u obliku testa sa anonimnim ocenjivanjem) i selektivni odabir nastavnika u stalnom radnom odnosu i spoljnih saradnika sa Univerziteta i iz naučnih instituta. Vrednovanje i ocenjivanje učenika i stručno usavršavanje nastavnika posebno su obrađene teme u studiji. Uostalom, od osnivanjapoštuje se princip da je talentovanom učeniku potreban obdaren profesor posvećen obrazovno-vaspitnom pozivu.

Za 51 godinu Matematičku gimnaziju je završilo oko 7.000 učenika; većina je ostala u našoj zemlji, uglavnom na univerzitetima i u naučnim institutima. Mnogi su rasuti po svetu i tamo su ostvarili prestižne karijere. Smatra se da je iznedrila blizu 500 doktora nauka i više od tog broja magistara. Bivši đaci su uspešni i u mnogim svetskim kompanijama, računarskim centrima i institutima. Nemali broj se zaposlio u matičnoj školi.

Nagrade i priznanja
Samo na međunarodnim olimpijadama iz matematike, fizike i informatike broj osvojenih medalja nadmašuje 500. Na osnovu postignutih rezultata u zemlji i inostranstvu, Ministarstvo prosvete Srbije u dva navrata –
1996. godine i 2007. godine – proglasilo je Matematičku gimnazijuškolom od posebnog nacionalnog interesa (jedina u Srbiji kojoj je dva puta pripalo ovo visoko priznanje).

Ideju o osnivanju pokrenulo je Društvo matematičara, fizičara i astronoma
1963. godine. U to vreme je bila hrabrost
i drskost da se otvori škola koja se
razlikuje od drugih u državi.

A pre toga, 1994. godine, primljena je u Evropski savet visokih sposobnosti (jedina škola u prethodnoj Jugoslaviji), čiji su članovi poznate i ugledne ličnosti iz nauke i prosvete koje vode brigu o naučnom podmlatku. Interesantno je istaći da je ovo veliko svetsko pomenuto priznanje dodeljeno u vreme sankcija.


Predsednik Tomilsav Nikolić uručuje priznanje mr Srđanu Ognjanoviću

Jedno od najviših priznanja, Sretenjski orden, Matematička gimnazija je dobila 2016. godine kada je obeležila pola veka rada. Matematička gimnazija je nosilac Nagrade „Vuk Karadžić” i Nagrade „Dositej Obradović” za postignute rezultate u prosvetno-pedagoškoj delatnosti.

Trogodišnja, šestogodišnja
Ideju o osnivanju pokrenulo je Društvo matematičara, fizičara i astronoma 1963. godine. U to vreme je bila hrabrost i drskost da se otvori škola koja se razlikuje od drugih u državi. Trebalo je debelo obrazloženje da se opravda takav poduhvat.

Posle preskakanja mnogih prepreka i ubeđivanja, Matematička gimnazija je kao trogodišnja srednja škola primila je prve đake u drugi razred 1966. godine. Premijernu školsku godinu nije počela 7. septembra kao ostale škole u tadašnjoj Jugoslaviji, već 19. septembra (koji se kasnije obeležava kao dan škole). Razlog: na prvi konkurs javila su se tri profesora i tri učenika. Tek posle dva naknadna konkursa upisano je 56 učenika i osnovana su tri odeljenja drugog razreda. Planirano je bilo da prvu godinu počne sa 60 učenika (tri odeljenja sa po 20 đaka). Iz godine u godinu broj učenika se povećavao, tako da se na jedno upisno mesto prijavljivalo 4-5 učenika.

Matematička gimnazija prva je škola u Jugoslaviji, a i u Evropi među prvima koja je u nastavi počela da koristi kompjuper (liton 32) još davne 1970. godine. Bio je znatno kabastiji od ovih kakvim se danas učenici služe. Za instaliranje su iskorišćene dve učionice. Njegova vrednost bila je velika, nedostupna srednjim školama. Posle upornog i dugog ubeđivanja, kao direktor sam od Gradske zajednice srednjeg obrazovanja izvukao polovinu novca, a drugu polovinu smo uzeli kredit. Novac za rate prikupljen je od usluga na kompjuteru naših profesora i učenika mnogim firmama i radnim organizacijama („Večernje novosti”, Ginekološko-akušerska bolnica iz Narodnog fronta, Saobraćajno preduzeće grada Beograda, obrada podataka pri izradi naučnih radova, čak i za 13. Kongres SKJ za šta je stigla velika novčana nagrada).

Školske 1975/76. godine upisani su učenici i u prvi razred, trogodišnja srednja škola postala je četvorogodišnja. Matematička gimnazija uvek je prednjačila u inovacijama u radu s mladim talentima, tako je sazrela ideja da dotadašnje školovanje obuhvati završne razrede osnovne škole. Iako je naišla na brojne, pretežno birokratske otpore i nerazumevanja, ostvarena je 2004. godine kada su upisana dva ogledna odeljenja sedmog razreda osnovne škole. Učenici su učili po planu i programu sedmog razreda osnovne škole, s tim što su nastava matematike, fizike i informatike podignute na viši nivo.

Matematička gimnazija od osnivanja
nema dom (internat) za učenike koji
dolaze izvan Brograda. Obećanja postoje
duže od pola veka, ali bez rezultata.
Domski boravak ima višestruki značaj.

Marta 2013. godine, posle desetogodišnjeg ogleda, Ministarstvo prosvete donelo je rešenje da ogledna odeljenja pređu u redovni sastav, tako je Matematička gimnazija postača šestogodišnja škola sa dva razreda osnovne (sedmi i osmi razred) i četiri odeljenja srednje škole. I po tome je ona jedinstvena.

Nerešena pitanja
Matematička gimnazija od osnivanja nema dom (internat) za učenike koji dolaze izvan Brograda. Obećanja postoje duže od pola veka, ali bez rezultata. Domski (internat) boravak ima višestruki značaj. Učenici su na okupu i jedinstvenije se organizuju i usmeravaju na razne aktivnosti. Postoji intenzivnija razmena mišljenja, saveta i sugestija pri rešavanju raznih zadataka ili prilikom dodatnog proširivanja znanja iz nekih nastavnih oblasti. U Matematičkoj gimnaziji ne postoji samo interakcija nastavnik-učenik, nego i interakcija učenik-učenik. Ujedno bi prestalo ispisivanje učenika koji nisu obezbedili smeštaj u Beogradu, među kojima je bilo nosilaca muđunarodnih nagrada (Balkanijada za osnovce, konferencija i matematički kup…).

Drugo nerešeno pitanje jeste udžbenička literatura. Zbog malog tiraža nijedan izdavač u minulim godinama nije prihvatio štampanje naših udžbenika. Kad je reč o nacionalnim manjinama, štampaju se i u tiražu manjem od 50 knjiga. Tako treba, to nije sporno! Međutim, i talentovani i uspešni učenici specijalizovanih škola imaju neka prava. Stoga, treba i njih da podupre država.

Do 2000. nastavni planovi i programi su se menjali, dopunjavali svakih 10 godina. Bilo je i promena u strukturi nastavnih predmeta. Činjene su ozbiljne analize postojećeg stanja i neki nastavni predmeti su izostavljani, a umesto njih uvođeni novi, savremeniji, da bi bili što više ukorak s vremenom. Posle dve decenije vreme je da se ozbiljno razmišlja o uvođenju molekularne biologije. Sve više postaju interesantne nastavne discipline: matematika i prirodno-tehničke nauke, bioinformatika, genetika, filozofija prirodnih nauka i matematike. Razmišljanja treba da idu i do nivoa uvođenja i novih smerova u području prirodno-tehničkih, informatičkih i primenljivih nauka.

U elaborat-studiji, pre 55 godina, koja je bila osnova za osnivanje, posebno je istaknuto da su telesno i duhovno tesno povezani i da se uzajamno podstiču. Stoga predlažemo da se vrati fizičko vaspitanje kakvo je bilo prvih 10 godina.

Ozbiljno valja razmotriti stručno usavršavanje profesora u stalnom radnom odnosu. Uputstvo je detaljno razrađeno u elaborat-studiji pre više od pola veka i postaje sve aktuelnije, u njemu se predviđa za nastavnike matematičkih predmeta, fizike i informatike sticanje nastavnih i naučnih zvanja, pisanje udžbenika i objavljivanje stručno-naučnih radova. Za neke nastavnike to su bili veliki zahtevi, pa su napuštali radna mesta u Matematičkoj gimnaziji.

Zašto Matematička gimnazija ne
bi bila metodički centar za stručno usavršavanje nastavnika matematike,
prirodnih nauka i informatike i to,
tim pre, kada se zvanično ocenjuje da je
stručno usavršavanje prosvetnih
radnika jedna od slabijih karika u
obrazovno-vaspitnom sistemu?

Finansiranje priprema učenika, organizacije i učestvovanja na takmičenjima u zemlji i inostranstvu mora se obezbediti pravovremeno. Prilikom raspodele novca koristiti model koji se primenjuje u svim sportskim granama, to treba da reše Ministarstvo prosvete i naučno-tehnološkog razvoja i Ministarstvo omladine i sporta. Isplate usmeriti neposredno na škole prema broju učesnika na tim takmičenjima.

Stručnost nastavnika je na relativno visokom nivou, u školi rade ili sarađuju profesori u svim nastavnim i naučnim zvanjima, od magistra do akademika. Prostorni i tehnički uslovi su izvanredni, opremljenost kabineta i laboratorija iznad standarda. Nameće se pitanje: Zašto Matematička gimnazija ne bi bila metodički centar za stručno usavršavanje nastavnika matematike, prirodnih nauka i informatike i to, tim pre, kada se zvanično ocenjuje da je stručno usavršavanje prosvetnih radnika jedna od slabijih karika u obrazovno-vaspitnom sistemu?

Iz prethodnog pitanja proizlazi novo pitanje: Zašto profesori Matematičke gimnazije ne bi učestvovali u realizaciji prijemnog ispita i polaganja male mature? Posebno kada se zna da se prijemni ispit sprovodi nedelju dana ranije nego u drugim srednjim školama.


Sedam olimpijskih medalja (MG)

Medijsku pažnju podići na znatno viši nivo. Međunarodne olimpijade iz matematike i fizike imaju tradiciju dugu oko 60 godina; iz informatike i astrofizike su novijeg datuma. Zašto ne bi postojao jedan profesionalni novinar koji bi ta takmičenja pratio i javnost o njima obaveštavao. Olimpijade okupljaju preko 100 zemalja, javno se promovišu pobednici i podužu zastave zemalja iz kojih su učenici okićeni medaljama (potpuno isto kao i u sportu). Bilo bi sjajno da imamo informacije sa lica mesta o toku takmičenja i uspehu pojedinih ekipa i njihovih članova na tim svetskim takmičenjima. Neka to bude bar 10% od one koja je zastupljena u sportu.

Ispraćaj, doček, prijem i vrednost nagrade nema smisla ni upoređivati. Kada će dobiti priliku da se nosioci medalja sa svetskih takmičenja iz matematike i fizike, informatike, muzike i drugih obrazovnih oblasti okupe na balkonu ili ispod terase zgrade Gradske skupštine (ako balkon ne može da izdrži njihovu težinu), da ih dočekamo i čestitamo im onako (slično) kao što činimo s vrhunskim sportistima.

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar