U SLICI U REČI

SRPSKA PAMET NIJE OVDE

591 pregleda

Glavni urednik časopisa „Galaksija”, Stanko Stojiljković, sačinio je listu prvih stotinu naučnika srpskog porekla koji žive u Srbiji i rasejanju. Od stotinu naučnika sa ove liste 86 živi i radi van Srbije.

Gostujući u Jutarnjem programu glavni urednik časopisa „Galaksija”, Stanko Stojiljković, naglašava da je ova lista koju je on sačinio na osnovu međunarodno usvojenih merila, prva takve vrste u istoriji srpske nauke. (Ceo razgovor pogledajte OVDE).

Imamo jednog vrhunskog naučnika u prvih
100 iz psihologije, za koga, nažalost,
verovatno da je retko koji psiholog u
Srbiji i čuo da postoji, naglašava
glavni urednik Galaksije.

Stojiljković priznaje da je radeći na sastavljanju ove liste bio iznenađen da za mnoge naučnike nije čuo, i pored toga što decenijama prati nauku. Nažalost, otkrio je i da od stotinu naučnika koji su zavredeli mesto na ovoj listi, 86 živi i radi van Srbije. Zato je listu i naslovio metaforom „Srpska pamet ne stanuje više u Srbiji”.

Najviše naučnika na listi ima iz medicine, zatim elektrotehnike i kompjuterskih nauka, fizike i astronomije, hemije, ekonomije, matematike i građevinarstva. „Imamo jednog vrhunskog naučnika u prvih 100 iz psihologije, za koga, nažalost, verovatno da je retko koji psiholog u Srbiji i čuo da postoji”, naglašava glavni urednik „Galaksije”.

Sastavljanjem ove liste Stojiljković je počeo da se bavi još 1993. godine. Najviše je koristio podatke sa „Guglovog” (Google Scholar) sajta koji vodi evidenciju naučnih radova i sa Web of Science, internet sajta koji vodi citatnu bazu naučnih radova. Pored toga, listu je sačinjavao i po kriterijumu Hiršovog indeksa.

„To znači, da ako imate deset članaka koji su deset puta citirani imate Hiršov indeks 10. Recimo, Gordana Vunjak Novaković ima indeks 117, što znači da ona ima 117 naučnih članaka koji su najmanje 117 puta citirani”, objašnjava Stojiljković.

Najviše naučnika koji su se našli na listi najboljih živi u Sjedinjenim Američkim Državama, a zatim u Srbiji. Stojiljković ističe da i pored njihove spremnosti da pomognu Srbiji, postoji naličje te priče, jer Srbija malo toga ima njima da ponudi. Pre svega, suštinski problem je što nadležni u sferi nauke ne znaju da oni i postoje.

(Izvor RTS)

O autoru

Stanko Stojiljković

2 komentara

  • Hvala Bogu da je neko progovorio. Dokle ćemo gledati i slušati tobožnje srpske naučnike koji se svuda hvalisaju, a nemaju nikakvo pokriće za to. Valjda će se Ministarstvo za prosvetu i nauku uzeti u pamet i pokušati da deo odbegle pameti privuče, iako u to ne verujem. Gore od toga je što sve više mladih i obrazovanih ljudi beži iz zemlje, odliv mozgova je veći no ikada! Očekujem da će Galaksija rastvetiliti nešto od toga, kaošto je učinila u članku 100 srpskih najnaučnika u drugom štampanom broju.

  • Indeksi imaju „neku“ vrednost – pokazuju aktivnost. To se tu zavrsava. H-index na zalost ne „meri“ nista precizno. To je indikator broja objavljenih clanaka i broja citiranja tih clanaka od strane drugih (naucnika). O NAUCI, tj o sadrzaju – nema ni reci. Dakle meri primećenu „aktivnost“ nekog ko je u nauci, meri „popularnost“. Autori „popularna nauke“ će onda imati najviše skorove: prikazi, opšti pregledi, praktično korisni članci, objavljivanje standarda, al ne i ključni tekstovi dajući duboke osnove nauke- Ti autori takvih tekstova neće biti odmah primećene. Možda kasnije, kao Moncada (mada mu je izbegla Nobelova nagrada!). Rukovodioci institucija su ljudi koji onda imaju najvise skorove. Što su veće institucije, veci ce im i biti skorovi (Vladimir Kostic, Pasko Rakic, na primer). Neki rukovodioci su vešti u tome, pojavljuju se na člancima koji dolaze sa različitih institucija – s kojima imaju samo „prijateljske“ veze! Profesor Kostić, i slični su tome skloni. „Galaksija“ treba da izbegne na svom samom početku ponovnog rađanja da propagira pseudo – nauku. Dakle treba dati kritičku ocenu h-indeksa. Onda ce „Galaksija“ biti to što se od nje očekuje. Nadam se da će ona to i biti. Puno uspeha!

Ostavite komentar