BRŽE VIŠE JAČE

SUPERŠAMPIONI

1.211 pregleda
supersampion

Kada prestaju da se nadmeću sportisti, a nastavljaju naučnici? „Trka u naoružanju” se odavno ušunjala u sva vežbališta i na sva borilišta. Današnja nadmetanja podsećaju na pokazne laboratorijske vežbe, u kojima se učeni umovi utrkuju da pomaknu granice naprezanja i ljudskog tela i ljudske duše. Kuda to vodi?

Britanskom trkaču na najkraćim deonicama, Dvejnu Čejmbers, uoči Olimpijskih igara 2012. u Londonu ukinuta zabrana izrečena devet godina ranije. Šta je zgrešio? Nezasito je gutao svakojake hemikalije: dve vrste anaboličkih steroida za otklanjanje umora, tri vrste hormona – eritropoetin (EPO) za podsticanje stvaranja crvenih krvnih zrnaca, liotironin (tiroidni) za stišavanje tromosti i hormon rasta za ubrzavanje oporavljanja – i lek za pospanost (modafinil) koji održava budnost i pojačava telesni odziv.

Ako ste pomisli da je to čovek-apoteka, niste pogrešiti. Ali to je jedna od bezbroj priča, uglavnom s tužnim i nesrećenim krajem. Da li se u srcu obnovljenog olimpijskog pokreta (1896) nehotice učaurila klica budućeg superšampiona ili sportiste-natčoveka? Poklič „Brže, više, jače” (citius, altius, fortius) odjekuje ispod stega s pet isprepletenih raznobojnih krugova. Još je slavni antički lekar Galen preporučio da se jedu lekovite trave, pečurke i testisi. Sirenskom zovu s postolja za medalje malo ko može da odoli. Šta se, dakle, najčešće (pred)uzima?

Sledeći je ljudski hormon
rasta koji povisuje iznos
činioca rasta (IGF1),
sličnog proteinu insulinu.

Za jačinu najviše anabolički steroidi koje stručnjaci postepeno preinačuju da na medicinskim proverama ostanu neotkriveni. U opticaju je ih oko 2.000. Rečena jedinjenja, u suštini, oponašaju testosteron (muški polni hormom) u organizmu, pospešujući bujanje mišićnog tkiva. Kada se udruže s napornim vežbanjem, čak za 38 odsto uvećaju snagu muškaraca (žena i više).

Sledeći je ljudski hormon rasta koji povisuje iznos činioca rasta (IGF1), sličnog proteinu insulinu. I on podstiče umnožavanje mišićnih vlakana, iako se znalci prepiru da li istovremeno pojačava snagu. Jedno jedino proučavanje na dobrovoljcima koji se ne takmiče zabeležilo je poboljšanje brzine na najkraćim stazama od četiri odsto. Ali na 50 metara u bazenu ili 100 metara na stadionu, to nije zanemarljivo. Zar našem Miloradu Čaviću u Pekingu 2008. prvo mesto nije izmaklo za stotinku sekunde?

U nadmetanjima u kojima je snaga manje važna od izdržljivosti, vidni napredak postiže se krvnim dopingom, čiji je cilj da namnoži crvena zrnca, zadužena za raznošenje kiseonika. Izvodi se na dva načina: ubrizgavanjem sveže (osvežene) krvi (setite se nenadmašnog finskog policajca Lase Virena) ili uzimanjem eritropoetina. Uobičajena čovekova izdržljivost je u jednom  istraživanju uvećana je za, čak, 34 posto, a u drugom su učesnici trčali osam kilometara duže na pokretnoj traci, i to 44 sekunde brže nego ranije!

S uvećanjem broja crvenih
zrnaca krv se zgušnjava,
zbog čega raste verovatnoća
da se doživi srčani udar.

Pomenuti hormon (EPO) deluje i na mozak pospešujući želju za vežbanjem! Ne zaboravite ni raznorazne dodatke ishrani koje sportisti nemilice gutaju, jer to nije protivzakonito: veoma omiljeni kreatin, recimo, potpomaže lučenje molekula prenosioca energije (ATP) u toku treninga. Energetski boljitak iznosi osam procenata. A sok od cvekle? Britanski istraživači uočili su da nitrat podiže količinu nitrat oksida u telu, olakšavajući mišićima da delotovrnije koriste kiseonik. Plivači su za 11 odsto povećali udisanje vazduha smanjujući ukupan broj udisaja na kratkim razdaljinama.

Upotreba pilula za snaženje, svakako, ima svoju tamnu stranu. Anabolički steroidi izazivaju visok krvni pritisak, debljanje srčanih zalistaka, opadanje plodnosti i nagona za razmnožavanjem i maljavost kod žena, a smanjivanje testisa kod muškaraca. S uvećanjem broja crvenih zrnaca krv se zgušnjava, zbog čega raste verovatnoća da se doživi srčani udar. Ali vrhunski sportisti se razlikuju od običnih ljudi, najmanje u tome što su većinom nasledno predodređeni za teže napore.

Gradimir Cvetković

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar