EKOSOFIJA

UGRIZ UBIJA NAMRTVO

3.871 pregleda
Smrtonosno oko (Vikipedija)

Istražiti snagu nekog zagrižaja i koliko je on smrtonosan, izuzetno je rizičan poduhvat. Zato naučnici pribegavaju računarskim simulacijama da bi odgovorili na naizgled jednostavna pitanja.

Kada bi vam neko rekao da zamislite ogromna usta, ispunjena stotinama zuba, oštrih poput noževa, verovatno biste pomislili na filmove poput

„Ajkula” ili „Godzila”, ali da li ste se ikada zapitali postoji li životinja koja u deliću sekunde može da rastrgne meso i zdrobi kosti?

Pojedini naučnici ozbiljno su se pozabavili ovim pitanjem i krenuli u temeljno istraživanje najvećih predatora današnjice. Kao i obično, ispostavilo se da nije sve u veličini, pa tako ponosni vlasnik najvećih usta u životinjskom carstvu, grenlandski glatki kit, zapravo uopšte ne grize. Za veoma snažan i efikasan ugriz nisu dovoljna samo velika usta, već i mnogo oštrih zuba i snažnih mišića.

Plavi kit je najveća životinja na svetu,
ali ni on nema najjači ugriz iz vrlo
jednostavnog razloga – uopšte nema zube.

Bitno je napomenuti da nije svaka životinja sa zubima sposobna da grize. Na primer, baštenski puž Helix aspersa na svojem jeziku ima na stotine sitnih zuba, ali mu oni služe samo za grebanje.

Najveći, a bez zuba

Isto tako, plavi kit je najveća životinja na svetu, ali ni on nema najjači ugriz iz vrlo jednostavnog razloga – uopšte nema zube. Umesto njih, ima mrežastu strukturu pomoću koje filtrita hranu iz morske vode. Jedna druga vrsta kita, ulješura, već izgleda obećavajuće, budući da je najveći zubati predator na svetu. Ali, čak ni on ne odnosi pobedu jer se njegovi zubi nalaze samo na donjoj polovini čeljusti i svoj plen češće guta nego što ga grize.

Plavi kit (Vikipedija)

Uprkos mnogobrojnim kandidatima, nije lako pronaći najopasniji ugriz na svetu. Prema tvrdnjama Olivijea Lambera iz belgijskog Instituta prirodnih nauka, najverovatniji kandidat za titulu najsmrtonosnijeg ugriza nije kit, već životinja koja lovi kitove. „Najveća živa životinja koja svoj plen lovi zubima i kida ga na komadiće je kit ubica”, tvrdi Lamber.

Za objektivnije podatke, možda je bolje
razmisliti o nekom usamljenom lovcu,
kao što je velika bela ajkula.

Paradoksalno, kit ubica uopšte nije kit nego vrsta delfina. Ove životinje poznate su i pod nazivom orke i mogu da narastu i do 9.5 metara dužine. Imaju pedesetak izuzetno oštrih zuba kojima kidaju svoj plen (najčešće foke i kitove). Ipak, orke najčešće love u grupi, što može da znači da njihov ugriz i nije toliko efikasan kao što bi moglo da se pretpostavi, već da njihova snaga leži u brojnoj nadmoći nad plenom.

Orka (Vikipedija)

Za objektivnije podatke, možda je bolje razmisliti o nekom usamljenom lovcu, kao što je velika bela ajkula. Sa svojih 300 izuzetno oštrih zuba koji rastu tokom celog života, njihov ugriz definitivno zaslužuje titulu jednog od najstrašnijih na svetu, ali se postavlja pitanje da li je reč zaista o najsmrtonosnijem ugrizu.

Stiven Rou sa Univerziteta Nova Engleska u Australiji osmislio je s kolegama niz računarskih simulacija koje vrše procenu najveće snage zagrižaja velike bele ajkule. Simulacije su pokazale da najveći morski psi mogu da dosegnu snagu ugriza od 18.216 njutna, što u poređenju s mizernih 1.317 snage ljudskog ugriza deluje zaista impresivno.

Bela ajkula (Vikipedija)

S druge strane, nekoliko predanih istraživača utvrdilo je da ništa ne može da zameni realne podatke, pa su zbog toga odlučili da sprovedu niz testiranja na stvarnim životinjama.

Čini se da razlog tako snažnog
ugriza nisu oštri zubi ili dugačka
čeljust, već snažni mišići.

Gregori Erikson sa Univerziteta u Talahasiju merio je i uporedio snagu zagrižaja 23 vrste krokodila i tom prilikom zabeležio najjači ugriz ikada. Pripadao je morskom krokodilu i iznosio zadivljujućih 16.414 njutna. Iako je to manje od snage ugriza velike bele ajkule, u ovom slučaju su korišćeni realni podaci, a ne procene nastale pomoću računarskih simulacija.

Pirana (Vikipedija)

Čini se da razlog tako snažnog ugriza nisu oštri zubi ili dugačka čeljust, već snažni mišići.

Tajna je u mišićima

„Mišići koji služe za zatvaranje čeljusti kod krokodila rastu disproporcionalnom brzinom. Odrasli krokodili imaju jači zagrižaj od mladunaca delimično zbog razlike u veličini, ali većim delom zbog značajnije razlike u veličini mišića”, tvrdi Laura Por s Veterinarskog fakulteta u Londonu.

Samo glava ovog stvorenja bila
je dugačka oko tri metra, a
svaki njegov zub 36 santimetara.

Zanimljivo je da se na samom dnu ove lestvice nalaze pirane čiji su zastrašujući ugrizi na prilično zlom glasu. Naime, istraživači su izmerili da snaga njihovog zagrižaja iznosi samo 320 njutna, što deluje prilično jadno u poređenju s velikom belom ajkulom i krokodilima, čak i ako se uzme u obzir razlika u veličini. Ali, pirane napadaju velikom brzinom u jatu, čime se značajno povećava verovatnoća smrtnog ishoda.

Megalodon (Vikipedija)

Očekivano, većina nalaza upućuje na zaključak da veće životinje imaju i jači zagrižaj. Upravo zbog toga, procenjuje se da su praistorijske životinje imale značajno jači zagrižaj od današnjih. Podaci dobijeni u ovim istraživanjima zanemarljivi su kada se uporede sa megalodonom čija se prosečna dužina procenjuje na otprilike 20 metara, a jačina zagrižaja na impresivnih 108.000-180.000  njutna. Takvom snagom on bi bez većih problema mogao da zgnječi manji automobil.

Treba napomenuti da među izumrlim životinjama megalodon ima ozbiljnu kokurenciju – praistorijska vrsta ulješure koja je, za razliku od svojeg današnjeg predstavnika, imala funkcionalne zube na obe vilice, mogla bi megalodonov ugriz da ostaviti u prašini. Samo glava ovog stvorenja bila je dugačka oko tri metra, a svaki njegov zub 36 santimetara. Nažalost, još joj niko nije procenio jačinu zagrižaja.

(Izvor B92)

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar