TREĆI SMER

USPON I PAD BEOGRADA

5.036 pregleda

Na lestvici vrednovanja, koja se od 2003. sastavlja u čuvenom kineskom mravinjaku i smatra se najpriznatijom na svim kontinentima, u najnovijem odmerevanju svrstan je od 301. do 400. mesta.

stanko-stojiljkovic
Stanko Stojiljković

Otkazana je sednica VNSŠL, iako nije bila ni zakazana. Kakva je to tajna organizacija? Izmišljeni Visoki nacionalni savet za Šangajsku listu. Neodobreni dnevni red: Beogradski univerzitet u slobodnom padu.

Pozovemo li se na pouzdano naukometrijsko
merenje, Beograd je pretprošle godine bio
298, prošle 284, a ove je 302. u svetu.

Šalu na stranu, 15. avgust 2018. je tužan dan srpsku nauku i visoko obrazovanje. Najstarija visokoškolska ustanova u nas nije više među 300 vodećih u svetu. Na lestvici vrednovanja, koja se od 2003. sastavlja u čuvenom kineskom mravinjaku i smatra se najpriznatijom na svim  kontinentima, u najnovijem odmerevanju svrstan je od 301. do 400. mesta.

Pozovemo li se na pouzdano naukometrijsko merenje, pretprošle godine bio je 298, prošle 284, a ove je 302. Najpre blagi uspon, potom blagi pad. Potonji nalaz zabrinjava, uprkos tome što se matematički iskazuje najobičjijom osamnaesticom. Nije svejedno 18 stepenika gore ili dole, zar ne? U prvom slučaju je uspinjanje uzbrdo, u drugom silaženje nizbrdo.

U sećanje navire slučaj Zagrebačkog sveučilišta koje je pre Beogradskog univerziteta (2011.) dospelo na Šangajsku listu, i samo posle dve godine zauvek ispalo. Može li Dositejevu Veliku školu, koja uskoro proslavlja 210 godina postojanja, slična zlehuda sudbina da zadesi? Svakako. Pozivamo se na legendarnu opomenu Crvene kraljice iz „Alise u zemlji čuda”: „Sad, ovde, kako vidiš, moraš da trčiš brzo koliko god možeš da bi ostala tu gde jesi”.

Čemu ovolika kuknjava?

Ničemu i svačemu. Srbija nema nijedno drugo prirodno blago u izobilju – tu i tamo pokoju retku rudu u malim količinama – osim visokoobrazovanih ljudi. Nažalost, proteklih decenija i godina ta „reka bez povratka” ulivala se pretežno u Atlantski i Tihi okean (SAD, Evropska unija i Australija), i to ozbiljno preti da našu zemlju pretvori u svojevrsno „mrtvo more” prosečnosti i ispodprosečnosti.

Zlonamerni će pohitati da takvo stanje uporede sa sijaset vulgarnih sapunica koje se danonoćno vrte na domaćim televizijskim ekranima i na naslovnim stranicama novina. Kako da im zapušimo usta?

Neobavezujuća preporuka: Naslov možete tumačiti po vlastitom nahođenju: popola prazno ili popola puno. Ukoliko vas, pak, sve podseća na slavnu knjigu Edvarda Gibona „Opadanje i propast Rimskog carstva”, ostaćete bez našeg odgovora. Pozovite nadležne u Kapetan-Mišinom zdanju, valjda su na brzinu sračunali koliko gubimo, a koliko dobijamo u bespoštednoj svetskoj „utakmici pameti”.

O autoru

Stanko Stojiljković

2 komentara

  • – Najstarija visokoškolska ustanova u nas nije više među 300 vodećih u svetu.
    Poštovani Stako, to je loša vest, ali da malo stvarnost ulepšamo, ovom vešću.
    Univerzitet u Novom Sadu prvi put se ove godine našao na globalnoj Šangajskoj listi najboljih univerziteta u svetu i nalazi se između 901. i 1000. mesta.
    Pa i ovo je neki napredak.

  • Poštovani Ivane, za mene koji sdam prvi još 7. januara 2005. objavio da Beograd nije na Šangajskoj listi, to je tužna, veoma tužna vest. Stručnjaci bi rekli da je ovo opadajući trend, a svako kotrljanje nizbrdo nije povoljno. Da se ja pitam HITNO bi morale da se preduzmu najtemeljitije mere da se Beograd ponovo uspne na lestvici od 201. do 300. mesta, što mu po svemu pripada. I da nastoji da se tu što duže održi. Što se Novog Sada tiče, on nije još dospeo među 500 svetskih univerziteta, a to se jedino obelodanjuje u ivažava. Srbiji još jedna opomena stiže iz Slovenije, čija je Ljubljana znatno pre Beograda uvršćena na spisku 500 vrhunskih, jer je Maribor na 539. stepenici (priočitati pažljivo izvarednu analizu prof. dr Zorana Nikolića, najboljeg naukometričara u nas). Ne znam da li nadležni uopšte zavirili u ovaj članak-esej.

Ostavite komentar