MEĐU IZMEĐU

UVOD U ŠESTO IZUMIRANJE

615 pregleda
Ugroženi lavovi (Vikipedija)

Na Zemlji je u toku „biološko zatiranje” životinjskih vrsta, čiji se ukupan broj od 1900. godine smanjio za, čak, 80 odsto.

Sveopšte uništavanje prirodnih staništa izazvano je čovekovim delanjem, navodi se u najnovijem istraživanju u časopisu „Izveštaji Nacionalne akademije nauka” (SAD). Naučnici upozoravaju da je šesto veliko izumiranje uzelo maha.

U proteklih 500 miliona godina
dogodilo se pet „masovnih izumiranja”,
u kojima je zauvek iščezlo tri
četvrtine svih vrsta koje su
obitavale na našoj planeti.

Milijardi jedinki hiljada životinjskih vrsta – i retkih i običnih – nestaje pred našim očima. Stanje je gore nego što se pretpostavljalo, jer su uz ostale uzročnike – prenaseljenost, zagađenje, najezda opasnih organizama, trovanje i zagađenje – minulih decenija učestala nagla klimatska kolebanja. Najviše su na udaru kičmenjaci: gotovo trećina (30 posto) više ne postoji.

U proteklih 500 miliona godina dogodilo se pet „masovnih izumiranja”, u kojima je zauvek iščezlo tri četvrtine svih vrsta koje su obitavale na našoj planeti. Poslednji put pre 66 miliona godina, kada su zbog udara asteroida, divljanja vulkana i promena klime zbrisani dinosaurusi i 75 posto svih vrsta.

Istraživanje su sproveli Univerzitet Stanford (SAD) i Nacionalni automomni univerzitet (Meksiko), a obuhvaćeno je 27.600 kopnenih vrsta kičmenjaka i detaljnu analizu 177 vrsta sisara izloženih izumiranju od 1900. i 2015. godine. Naročito je veoma visok postotak opadanja broja kičmenjaka. Od 27.600 vrsta koje predstavaljaju maltene polovinu poznatih, trećina (8.851) je u brojčanom padu i rasprostranjenosti, iako se ne smatraju ugroženim.

Kod 177 vrsta sisara svi su izgubili 30 ili više odsto svojih staništa, a u više od 40 posto 177 ukupan zbor je smanjen za, čak, 80 postotaka. Nekoliko vrsta, do pre deceniju-dve smatranih sigurnim, sada se svrstavaju u ugrožene. Kao primer navodi se dramatično opadanje broja geparda, orangutana, lavova, ljuskara i žirafa.

Svi pokazatelji upućuju da sledi još snažniji udarac na bioraznolikost u nastupajućim decenijama.

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar