EKOSOFIJA

VATROMET MORSKIH KĆERI

1.498 pregleda

Do 18. veka većina naučnika verovala je da su korali biljke koje se skamene kada ih izvadimo iz vode. Međutim, korali su male morske životinje čija su živa tela, polipi, prirasli uz kamenu podlogu.

Smatra se da su te životinjice jedna od najstarijih grupa na našoj planeti. Obrazuju koralne grebene, pružaju hranu i utočište drugim vrstama. Veruje se da će jednoga dana koralni grebeni porasti i izroniti preko površine mora, stvarajući koralna ostrva ili atole, a činjenica je da sve vrste korala doprinose najvećem blagu naše planete: biodiverzitetu. Zbog tako velikog ekološkog značaja, nalaze se u centru interesovanja.

Naseljavaju topla mora poput Sredozemnog, obale Australije, Južni Pacifik, vode Afrike. Izgrađeni su od kalcijum-karbonata. U svetu postoji oko 800 poznatih koralnih grebena, od kojih je 600 u Indoneziji. Naziv korala potiče od grčke reči koralion, što u prevodu znači kći mora.

Na Okinavi piju vodu obogaćenu
mineralima iz korala, koja sadrži
čak 20 puta više organskog
kalcijuma nego obična voda.

Te morske kćeri su očaravale ljude od davnina. Najraniji dokazi o upotrebi korala potiču iz kamenog doba, a davnih dana su Egipćani, Grci i Rimljani svoje palate i posude ukrašavali koralnim bojama. Korali su se koristili i u izradi nakita. Postoji grčka legenda o nastanku korala. Grci veruju da je Persej, koji je u borbi pobedio Maduzu, bacio u morske dubine njenu glavu, a ona se potom pretvorila u koral.

Lek u obliku praha

Arapi su koristili koralni prah protiv očnih i kožnih bolesti, za detoksikaciju organizma, kao i za anemiju. Lek od korala uvek se uzima u obliku praha, a Indijci veruju da je povezan sa srčanom čakrom, pa se snovi u kojima se koral pojavljuje tumače kao znak ozdravljenja. U srednjem veku koralima su se pripisivala lekovita svojstva, kao i zaštita od zlih sila.

Danas se u savremenoj medicini koriste supstance dobijene ekstrakcijom sadržaja korala, i to u lečenju dijabetesa, srčanih oboljenja, osteoporoze….
Korali su stanovnici toplih mora. Najčešće su crveni, ali postoje i beli, ružičasti, plavi i retko crni.

Podsećaju na grm i žive u zajednicama. Na godišnjem nivou korali porastu oko pet centimetara, pa su samim tim i ugrožena vrsta, kojoj prete ozbiljna zagađenja i povećane temperature mora usled globalnog zagrevanja naše planete.

Razmnožavanje u proleće (Vikipedija)

Zajednica korala (Vikipedija)

Od davnina predstavljaju simbol ženske lepote kod većine naroda, a sigurno je da mnogo toga još ne znamo o tim krhkim životinjicama. Kao da ljudima nisu dovoljni dijamanti, safiri i drago kamenje, pa su rešili da se ukrase živim bićima. Uglavnom su to crveni korali kao najatraktivniji.

Veliki koralni greben

Australijski Veliki koralni greben, vidljiv čak i sa Meseca, jedan je od najlepših ukrasa planete. Modre, indigo, safirne i bele boje, dugačak 2.300 km ‒ najveći je živi organizam na svetu. Sam greben se sastoji od 400 i više vrsta korala, a naučnici veruju da je nastajao pre oko deset hiljada godina, tokom kojih se okean podigao do današnjeg nivoa.

Iz bogatstva boja rađaju se novi
korali koje more lagano prenosi
do mesta na kojima nastaju novi,
predivni grebeni.

U blizini tog grebena žive i veoma retke i zanimljive životinjske vrste (kao što je velika zelena kornjača), zbog čega je sam greben na listi svetskog nasleđa Uneska.

Nažalost, naučnici koralnim grebenima ne predviđaju svetlu budućnost. Tvrde da će zbog globalnog zagrevanja za nekoliko desetina godina sa lica Zemlje nestati čak trećina tih ukrasa prirode. Razmnožavanje korala dešava se svakog proleća i to je neverovatan prizor ‒ duž celog koralnog grebena, zbog nekog hemijskog procesa, ponekad i samo zbog promene svetla, čitava populacija reaguje tako što ispušta narandžaste, crvene, plave i zelene čestice jajnih ćelija i sperme. Iz bogatstva boja rađaju se novi korali koje more lagano prenosi do mesta na kojima nastaju novi, predivni grebeni.

Crni davao snagu

Postoji više od 350 nijansi korala; taj krhki, jedinstveni i prelepi mineral toplih mora poznat je još od antičkog perioda. Koristili su ih Sumerci, Mikenci, Grci, Rimljani, Indijci, Kinezi… Egipćani su ih posvećivali boginji ljubavi Izidi, zbog čega su bili čest poklon na venčanjima, dok su ih Grci namenjivali boginji noći. Rimljanke su ih nosile da bi privukle pažnju muškaraca i u njima probudile ljubav. Najstariji poznati predmet od korala star je više od dvadeset hiljada godina.

Najpoznatiji na svetu je crveni, mada postoje mnogi varijeteti korala ‒ bledoroze, beli, žuti, crni, tirkizni, narandžasti, ljubičasti… dok su najcenjeniji jarkocrveni japanski „moroˮ, roze „bokeˮ i crveni „sardenaˮ.

Crni koral, kaže legenda, davao je snagu i moć Menelaju, čuvenom grčkom ratniku, koji je sa Odisejem učestvovao u Trojanskom ratu. Veličanstveno izgraviran crni koral pomagao mu je u borbama i činio ga nepobedivim.

Nakit od korala (Vikipedija)

Tokom srednjeg veka koral je nošen kao talisman protiv zlih sila, duhova, veštica… Verovali su i da gubi boju ukoliko njegov vlasnik od nečega boluje, a zbog svojih „magijskihˮ moći darivan je novorođenim bebama, dok su žene nosile minđuše od korala kao „ljubavne amajlije“. Popularnost korala posle srednjeg veka naglo je opala, sve do 1870. godine, kada ga je u Englesku doneo juvelir Robert Filips.

Izuzetna lepota pretvorila ih je u najlepši nakit, pa su se izrađivali predivni komadi izrezbareni u obliku cvetova, lišća, voća… U viktorijansko doba nakit od korala, kombinovan sa dijamantima, brilijantima, smaragdima… i drugim dragim kamenjem bio je na ceni, a primerci iz toga doba danas vrede čitavo bogatstvo.

Krajem 19. veka koral gubi popularnost da bi ponovo ušao „u modu“ polovinom prošlog veka. U Italiji, na primer, danas su vrlo popularne amajlije od korala, ali postoji jedno važno pravilo ‒ muškarci nose amajlije i ukrase od crvenih korala, a žene samo od belih. Koliko su lekoviti svedoči i slučaj ostrva Okinave, gde žive najstariji ljudi na svetu. Naime, na tom mestu ima mnogo stogodišnjaka, a naučnici to tumače činjenicom da piju vodu obogaćenu mineralima iz korala, koja sadrži čak 20 puta više organskog kalcijuma nego obična voda.

(Aleksandra Stojanović, RTS)

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar