EKOSOFIJA

VODA, VODA, SVUDA VODA

1.459 pregleda
Vodena planeta (Vikipedija)

Na Zemlji je ima za tri svetska okeana (svih pet i sva mora): jedna trećina na površini, dve trećine ispod površine. Mnogo ili malo?

Koliko ima vode na Zemlji?

Voda nam prija, i kada smo žedni, i kada nas hladi na vrelini, i kada je gledamo u jezerima, morima i oblacima. Zašto?

Zato što smo i sami sačinjeni od dve trećine vode, privlači nas, dakle, kao tvar od koje smo satkani. I kosmos pretražujemo da bismo uočili znake postojanja vode, i kada iz nebeskih prostranstava posmatramo našu planetu izgleda nam mala i bledunjava, ali zasenjujuće plava.

U suštini većina
površinske nalazi se
okeanima, s malo slatkovodne.

Zar nije dobro osetiti vlagu u poređenju s Marsom, Venerom i isušeno prašnjavim Mesecom?

Više od dve trećine Zemljine površine prekriveno je okeanima. A jedna dvadesetina je zamrznuta u ledu. Voda, voda, svuda voda. Imamo je u izobilju. Da li je imamo?

Okeanograf Majk Motl s Havaja izmerio je koliko ima vode na našoj planeti; tačnije reći, pokušao je da izmeri. Za početak. Uprkos tome što vam se čini da su vodena prostranstva nepregledna, naročito kada stojite na obalama okeana. Ali dotični naučnik je krenuo malčice drugačijom stazom. On je iskoračio i razmotrio celu plavozelenu loptu: površinu, koru, omotač, jezgro. I zapitao se koliko u svim tim slojevima ima vode. Malo ili mnogo?

Započeo je sa izračunavanjem količine u okeanima koje je objedinio u jedan – svetski okean. Kao u davnoj geološkoj prošlosti. Zatim je uključio reke i jezera. Potom atmosferu, oblake, maglu, nevidljivu vlagu u vazduhu.

Naposletku je zakoračio u dubinu, u podzemne izvore, posebno najdublje.

Ukupna količina iznosi
tri svetska okeana – jedna
trećina na površni, dve
ispod površine.

Najpre je sabrao okeane, nazvavši ih okeanskom jedinicom, onda je dodao svu vodu u vazduhu, okeanima, jezerima, rekama i pod zemljom, i to pretvorio u 1,2 svetski okean; u suštini većina površinske nalazi se okeanima, s malo slatkovodne. Šta nije uračunao?

Privlači ljude (Vikipedija)

Privlači ljude (Vikipedija)

Vodu u Zemljinoj utrobi. Tri sloja: gornji omotač, dolji omotač i jezgro (središte). U gornjem omotaču ili kori voda je sakrivena u mnoštvu malenih rupica pojedinih vodenih minerala – u glini, u liskunu – i u povoljnim uslovima ona može da izbije na površinu. Ako ste posmatrali riganje vulkana, većinu oblaka izbačenih u visinu sačinjava voda. Koliko je to? Procene su razlikuju, ali je Majkl Motl sračunao da se, verovatno, petina svetskog okeana krije u Zemljinom spoljašnjem ogrtaču.

A u donjem?

Proračuni (u velikoj meri teorijski, otuda upitni) ukazuju da se to kreće od desetine do 1,8 svetskog okeana.

Spustimo li se u Zemljljino jezgro, niko više nije u stanju da predvidi. Nagađa se da bi količina ispunila 60, možda i stotinu okeana! Naime, središte naše planete može da bude veoma bogato vodonikom, jednim od dva ključna sastojka vode, ili potpuno suvo. Podaci ne postoje.

Zato i ne znamo koliko tačno ima vode na Zemlji. Da li je to najviše u okeanima, u kori, u omotačim (gornji i donji) ili u jezgru? Odgovora nema.

U grubim crtama, međutim, ukupna količina iznosi tri svetska okeana – jedna trećina na površni, dve ispod površine, zarobljene u mineralima. Mnogo ili malo?

Uzmemo li u obzir tri svetska okeana, to je desetinka postotka (0,1 odsto) cele naše planete. Uporedite li to sa svojim autom, to je kao papirna šoljica za kafu (zavisi od veličine vozila).

A na pojedinim nebeskim telima ima je, zaista, u izobilju. Jupiterov pratilac Evropa, na primer, gotovo cela je sazdana od vode. U poređenju s tim Zemlja je prilično vlažna.

Stefan Vukašin

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar