MEĐU IZMEĐU

NEPOZNATI DINOSAURUS

852 pregleda

U filmu Stivena Spilberga, „Park iz doba jure” iz 1993. godine, filmski lik pogledao je smrti u oči kada se susreo sa dilofosaurusom.

Ne viši od čoveka, radoznali dinosaurus pretvara se u pravu opasnost kada mu se na vratu rašire dve kreste” (lepezaste izrasline) i počne da šišti i pljuje otrov u čoveka. Dilofosaurus, u ovakvom izdanju, kao iz ove scene, postao je ikona pop-kulture, osim što se ispostavilo da pravi predator iz doba jure nije baš izgledao poput onog u filmu.„Za dilofosaurusa kažem da je najpoznatiji nepoznati dinosaurus”, kaže Adam Marš, paleontolog iz Nacionalnog parka Petrifajd forest u Arizoni, koji je vodio sveobuhvatno ponovno istraživanje ovog dinosaurusa, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Journal of Paleontology, a prenosi National Geographic. Uprkos tome što je otkrivena pre 80 godina, ova vrsta dinosaurusa bila je slabo istražena.


Dilofosaurus

Nova analiza uključila je dva prethodno neistražena uzorka fosila iz Arizone, što sada pruža jasniju sliku o tome kako je dilofosaurus izgledao dok je šetao zemljom. Ispostavilo se da umesto malog dinosaurusa koji se oslanjao na trikove poput otrova i kresti koje iskaču iz vrata, kako bi uhvatio svoj plen, dilofosaurus bio moćan grabljivac i jedna od najvećih kopnenih životinja u Severnoj Americi tokom ranog perioda jure koji je trajao od 201 do 174 miliona godina. „Mnogo je veći od onoga kako ga doživaljavaju ljudi koji su gledali Park iz doba jure”, kaže Marš.

Marš je proveo sedam godina proučavajuću svaki od tri najkompletnija skeleta dilofosaurusa, koja su u vlasništvu naroda Navaho, a nalaze se u prostorijama Univerziteta Berkli.

Takođe, ispitao je i dva do sada ne istražena primerka koja su takođe pronađena na zemlji Navaho naroda pre dve decenije, a sada se nalaze na Unverzitetu Teksas gde o njima vodi računa paleontolog Timoti Rouvi, koautor novog istraživanja i Maršov savetnik.Ranija istraživanja o dilofosaurusu sugerisala su da je imao slabe čeljusti i krhke kreste” na vratu – nešto za šta Marš veruje da je bila inspiracija Majklu Krajtonu za knjigu, po kojoj je Spilberg kasnije snimio film.

Novi fosili su delovi zadnjih nogu i skeleta koji nisu bili poznati u ranijim istraživanjuma, poput delova lobanje i karlice. Kosti pokazuju da je dilofosaurus imao jake čeljusti. Bio je dugačak 6 metara, što je otprilike polovina dužine tiranosaurus reksa, a bio je težak tri četvrtine tone, što znači da je sa lakoćom mogao da savlada veliki plen.„Dilofosaurus je očigledno građen kao makro predator”, kaže Marš. „To je životinja velikog tela koja je stvorena da jede druge životinje”.

(Izvor RTS)

 

O autoru

administrator

Ostavite komentar