ATINSKI TRG

POZITIVNO (NE)BOLESNI

375 pregleda

Da li smo pozitivni kada smo zaraženi koronom ili kada bolujemo od kovida?

Prelistao sam „Medicinsku enciklopediju” da vidim šta se može reći o virusima i bolestima iz ugla nauke o jeziku.

INFICIRATI. Ovde me je u prvom redu interesovalo koji glagoli odnosno imenice mogu stajati uz virus/bolest. „Virusna infekcija: postoji veliki broj virusa sposobnih da izazovu infekciju kod čoveka”, ovako počinje odeljak o virusima u „Enciklopediji”. A šta je virus? U „Rečniku Matice srpske” saznajemo da je „virus nukleoproteinska čestica mnogo sitnija od bakterije koja parazitira pa živim ćelijama prouzrokujući bolest”. Dodaje se da je moguća virusna infekcija i da se neko može INFICIRATI VIRUSOM, da se virus može preneti (inficirati = preneti).

ZARAZITI. „Zaraza se prenosi direktnim kontaktom između obolele i zdrave osobe ili indirektnim putem posredstvom vode ili insekata”, kaže se dalje o virusima. U „Matičinom rečniku” stoji zaraziti u značenju „izazvati zarazu unošenjem zaraznih klica u organizam, inficiriti”. Vidi se da zaraziti i inficirati mogu biti sinonimi, tako da se može ZARAZITI VIRUSOM. Inače, zaraziti je trenutni glagol (svršenog vida), pa ima i trajni oblik zaražavati (nesvršenog vida), koji je takođe korektan, ali se malo koristi.

POZITIVAN. U „Rečniku” nalazimo da pridev pozitivan može značiti: onaj koji je zaražen virusom. Zato je korektno reći da je neko POZITIVAN/NEGATIVAN NA VIRUS.

OBOLJENJE. Dalje čitam u Enciklopediji: „Virusna oboljenja javljaju se kod čoveka, ali mogu biti zajednička i za čoveka i životinje”. Sintagma virusna oboljenja ustalila se u stručnoj (medicinskoj) literaturi, ali ima joj se štošta zameriti. Prema „Rečniku”, oboljenje je „pojava bolesti, poremećaj životnih funkcija; nezdravo stanje, bolest”. A virus nije bolest, već izazivač bolesti. Ipak, pošto se uvrežila, naročito kod medicinara, treba dopustiti sintagmu VIRUSNA OBOLJENJA.

Još nešto, pored glagolske imenice oboljenje (dakle sa „lj), imamo i obolevanje (ovoga puta sa „l). Ovde se često greši. A zašto je oboljenje sa „lj? Zbog jotovanja prilikom građenja trpnog prideva: od oboleti – obol + -jen = oboljen (a posle još jednog jotovanja dobili smo oboljenje). Isti je slučaj s trpnim pridevom željen.

BOLOVATI. U „Enciklopediji” nalazimo da može da se „boluje od shizofrenije, sifilisa, gihta, podagre, od fetusne eritroblastoze…” Ovoga puta nema virusa, boluje se od bolesti. Zato treba reći da neko BOLUJE OD KOVIDA, ne da boluje od nekog virusa. A kako se zove virus koji izaziva kovid?

KORONA. Odbor za standardizaciju srpskog jezika je preporučio da se piše virus korona, gde „širi pojam dolazi ispred užeg, kao u primerima: vetar razvigorac, lekar specijalista, drvo orah”… Međutim, nisu svi s tim saglasni: profesor Marina Nikolić podseća da postojeći priručnici, iako „još ne pišu o ovom tipu virusa, pridržavaju se pravila koje se primenjuje i u naučnoj terminologiji, a to je da se spojeno pišu nazivi grupe virusa”. Kao što se spojeno pišu rabdovirus(i), reovirus(i), retrovirus(i), tako treba pisati i koronavirus(i).

Zato imamo dvojstvo u štampi, na televiziji i internetu: EPIDEMIJA/

PANDEMIJA KORONAVIRUSA (VIRUSA KORONA). Verujem da će poslednju reč dati struka, samo se nadam da nećemo čekati novo izdanje „Medicinske enciklopedije”.

(Aleksandar Petrović/RTS)

O autoru

administrator

Ostavite komentar