ARGUSOV POGLED

POLUPROVODNIČKI RAT

474 pregleda

Američki predsednik odlučio se da ipak aktivira takozvanu nuklearnu opciju kako bi sprečio kineskog giganta da premreži svet ključnom 5G tehnologijom.


Dejvid Goldman

Nakon propale dvogodišnje kampanje čiji je cilj bio da se kineski Huavej spreči da preuzme lidersku poziciju u implementaciji 5G širokopojasne mreže mobilne telefonije, Trampova administracija je najavila  takozvanu nuklearnu opciju, koja podrazumeva preuzimanje kontrole nad prodajom kompjuterskih čipova u kojima je korišćena američka oprema ili tehnologija, ma gde bili napravljeni u svetu.

Kompanije iz Silicijumske doline, poput LAM i Applied Materials, pružaju visoko kvalitetnu fabričku opremu gigantima koji proizvode čipove koje Huavej naručuje. Novo američko pravilo najavljeno 15. maja moglo bi Huaveju da ukine pristup prvoklasnim čipovima koje kupuje od Tajvanske korporacije za proizvodnju poluprovodnika (Taiwan Semiconductor Manufacturing Corp – TSMC). Zabrana bi trebalo da se odnosi ne samo na napredne čipove koje Huavej od tajvanskih fabrika kupuje za svoje pametne telefone i servere, nego i na radio-frekventivne uređaje koji su u srži baznih stanica za 5G.Prema mišljenju eksperata iz ove industrije, ovaj potez Amerike mogao bi da zakoči 170 milijardi dolara vredno montiranje 5G mreže unutar same Kine i da utiče na izgradnju Huavejeve 5G mreže u ostatku sveta.

Pokušaj bez presedana
Ranije ove godine, Trampova administracija je razmatrala nekoliko planova za takmičenje sa
Huavejom, uključujući tzv. „virtuelni 5G pristup u kojem se softver menja za hardver i kupovinu švedskog Eriksona – drugog najvećeg graditelja 5G mreže. Erikson u ovom trenutku vredi 28 milijardi dolara, ali tome treba dodati i cenu koštanja same akvizicije i injekciju od 15-ak milijardi dolara za istraživačko-razvojni budžet, što znači da bi SAD morale da ulože 50-ak milijardi dolara ako žele da imaju sopstvenog nacionalnog šampiona koji bi mogao da se nosi sa Huavejom. Tehnološki rat sa Kinom mogao bi biti mnogo skuplji.

Ukoliko Kina uzvrati proterivanjem američkih kompanija sa kineskog tržišta, ishod će biti kolaps transpacifičke tehnološke trgovine, što će dodatno pogoršati ono što se već naziva najgorim ekonomskim padom od Drugog svetskog rata. Obe strane će trpeti gubitke, verovatno teške. Ovaj spor ima potencijal da eskalira u totalni trgovinski rat koji bi gurnuo svet u ekonomsku depresiju.U srednjeročnoj perspektivi, Peking će uspeti da proizvede zamenu za američku opremu. Kina kupuje gotovo 60 odsto poluprovodnika u svetu, pa bi gubitak kineskog tržišta obogaljio američku industriju poluprovodnika.

Pre deset godina, Kina bi u ovoj situaciji bila bespomoćna. Ali tokom prošle decenije kineski univerziteti su dostigli najviši nivo, dobrim delom zahvaljujući povratku desetina hiljada Kineza sa doktoratima sa američkih univerziteta.

Kada su SAD sprečile američke proizvođače čipova da prodaju čipove drugoj po veličini kineskoj kompaniji za telekomunikacionu opremu – ZTE-u, u aprilu 2018. godine, ova kompanija je kolabirala. Međutim, do decembra iste godine Huavej je već napravio sopstveni čipset za pametne telefone, ništa lošiji od Kvalkomovog(Qualcomm).


Predstavljase čipseta Kirin 990 sa ugrađenim 5G modemom
za pametne telefone naredne generacije (pcmag.com)

TSMC proizvodi čipove, a upravo to bi moglo biti blokirano američkim potezom. Ta pravila guraju svet u nepoznatom pravcu. Poluprovodnici su iznedrili digitalnu transformaciju svetske ekonomije, a njihov dizajn i proizvodnja kombinuju tehnologiju hiljada firmi iz desetina zemalja.

Sledi potez Pekinga, koji razmatra da uzvrati sankcijama protiv američkih kompanija poput Epla, Kvalkoma, Boinga i Ciska. Kineski lider Si Đinping se nije dobro snašao u početnoj fazi epidemije, pretrpevši značajan gubitak prestiža. Sada sebi ne može da priušti da ga još i ponize Sjedinjene Države, što znači da će uzvratiti istom merom.

Naknadno posezanje Vašingtona za eksteritorijalnim pravima nad prodajom proizvoda napravljenih američkom opremom je bez presedana. Tokom Hladnog rata inostrane kompanije koje su kupovale američku tehnologiju morale su da izdaju garancije da svoje proizvode neće prodavati Sovjetskom Savezu i njegovim saveznicima. U ovom slučaju, TSMC i druge fabrike kupovale su američku opremu da bi pravile proizvode za Huavej i druge kineske kompanije. Huavej je sada najveća mušterija TSMC-a, premašujući čak Epl. Industrija poluprovodnika širom sveta će početi uspaničeno da uklanja što je više moguće američkih komponenti iz sopstvenih lanaca snabdevanja.

U istoriji Sjedinjenih Država bez presedana je pokušaj da se razvoj ključne tehnologije – u ovom slučaju 5G mreže –  zaustavi, umesto da se predvodi u njenom razvoju. Ukoliko Huavej ne bude uspeo da se domogne radio-frekventivnih uređaja sa Tajvana, neće moći da ispuni svoje ugovore obaveze o izgradnji 500.000 baznih stanica. Moguće je da će Huavejevo postavljanje 5G mreže u Evropi biti zakočeno za godinu ili više dana, pružajući Vašingtonu dodatno vreme da osmisli alternativu. Ali moguće je i da američka industrija poluprovodnika na kraju bude izopštena, jer će ostatak sveta tražiti alternativu američkoj tehnologiji.

Američko kockanje
Vašington stavlja sve na kocku, nadajući se da Kina i njeni partneri neće uspeti na vreme da reše problem. Ukoliko bi pak u tome uspele, najavljena ograničenja bila bi poslednji poklič Amerike kao tehnološke sile. Pre deset godina, Kina bi u ovoj situaciji bila bespomoćna. Ali tokom prošle decenije kineski univerziteti su dostigli najviši nivo, dobrim delom zahvaljujući povratku desetina hiljada Kineza sa doktoratima sa američkih univerziteta.

Tehnološka industrija Kine ima kapacitet da se uhvati ukoštac sa čitavim nizom problema vezanih za proizvodnju poluprovodnika. Sve vreme trajanja kinesko-američkog tehnološkog rata Kinezi su ostvarivali brži napredak nego što su predviđali Vašington ili konvencionalna mudrost eskperata u određenim industrijama.

SAD rizikuju gubitak dragulja iz sopstvene krune, odnosno vođstva u tehnologiji poluprovodnika. Zbog toga je Trampova administracija oklevala da ranije uvede zabranu izvoza trećim stranama. Na insistiranje američkog Ministarstva odbrane Bela kuća je krajem 2019. godine odbacila ovu opciju, nakon što su vodeći ljudi tehnološkog sektora upozorili da bi ih odmazda Kine isterala sa azijskog tržišta. Predsednik Nacionalnog ekonomskog saveta Leri Kadlou rekao je za Volstrit džornal 4. februara: „Ne želimo da dovedemo velike kompanije do bankrota.

Predsednik je 18. februara tvitovao: „Sjedinjene Države ne mogu i neće postati teške za saradnju u oblasti trgovine u meri koja bi primorala kompanije da nas napuste kako bi ostale konkurentne, čak ni pod stalnim izgovorom pozivanja na nacionalnu bezbednost. Tramp se predomislio nakon što je okrivio Kinu za epidemiju koronavirusa. Njegov trgovinski savetnik Piter Navaro saopštio je nedavno: „U ratu smo sa Kinom. Istovremeno je optužio Kinu da je namerno slala zaražene putnike na međunarodne letove iz Vuhana kako bi raširila virus.


Donald Tramp u pratnji kćerke Ivanke i glavnog izvršnog
direktora Epla u Ostinu (AP Photo/Evan Vucci)

Pojedini posmatrači tretiraju sve agresivnije držanje Vašingtona prema Kini kao izbornu retoriku, ali Tramp nije morao da izazove haos u industriji poluprovodnika da bi dobio glasove. Postoji druga, zlokobnija motivacija. Amerika se suočava sa padom BDP-a od možda 10 odsto tokom 2020. i sa ekstremno neizvesnim oporavkom dok postepeno bude otvarala poslovnu aktivnost bez masovnog testiranja ili praćenja kontakata.Azijske države – u kojima je epidemija uglavnom pod kontrolom – ubrzano se vraćaju u normalu, dok unutar-azijska trgovina cveta. Ministar odbrane Mark Esper upozorio je 4. maja da će Kina upotrebiti pandemiju da proširi svoj uticaj u Evropi „investicijama u kritične industrije i infrastrukturu, što će imati dugoročne bezbednosne efekte.

Visokorizičan korak
Nadovezujući se na svoj glavni proizvod, tj. 5G mrežu, Huavej nudi i niz aplikacija veštačke inteligencije (AI) za zdravstvo, uključujući dijagnostifikovanje, telemedicinu i farmaceutska istraživanja. Kineski AI kapaciteti imali su ključnu ulogu u suzbijanju epidemije, pa Peking gaji nade o vođstvu na polju medicinskog AI, što bi mogla da bude najveća industrija 21. veka. Uspeh Kine u primeni AI za kontrolu epidemije je važan marketinški plus.

Kina je, međutim, sa dosta jakim kartama odigrala loše. Navarove optužbe da je Kina namerno raširila epidemiju su notorne besmislice, a državni sekretar Majk Pompeo tek ima da pruži dokaze da je COVID-19 stigao iz vuhanske laboratorije, kao što je skoro smelo izjavio. Ali tačno je da je Kina nedeljama vrdala pre nego što je priznala postojanje epidemije – uprkos upozorenjima vodećih zapadnih virusologa u januaru da bi svet mogao da se suoči sa globalnom pandemijom.


Žena sa zaštitnom maskom u Vuhanu, (Getty Images)

Zapadni naučnici imali su preciznu predstavu rizika već u prvoj nedelji januara, ali nisu, uz par izuzetaka, uspeli da ubede svoje vlade da brzo reaguju. Trapavi pokušaji Pekinga da kupi uticaj kroz takozvanu „diplomatiju hirurških maski iznervirali su i zemlje Zapada koje su najnaklonjenije Kini. Vašington se nada da će pad kredibiliteta Kine usled epidemije olakšati i nametanje kontrolnih mera povodom tehnologija.

Odmazda protiv Kine primenom eksteritorijalnih zabrana prodaja čipova je visokorizičan korak. LAM, Applied Materials i drugi američki proizvođači opreme trenutno dominiraju na tržištu, iako holandski ASML uživa monopol na litografiju ekstremne ultravioletnosti (EUV), što je tehnologija neophodna za pravljenje čipova sa najvećom gustinom tranzistora.

Krajem prošle godine SAD su ubedile holandsku vladu da obustavi prodaju EUV mašine Kini. Prošle godine Kineska akademija nauka objavila je da je napravila sopstvenu EUV, ali to je još uvek daleko od masovne proizvodnje. Ukoliko Kina svoju privredu stavi u ratni režim, sa resursima u stilu Projekta Menhetn” (rad naučnika iz SAD, UK i Kanade na proizvodnji nuklearne bombe tokom Drugog svetskog rata), moglo bi se desiti da uspe da zameni američku tehnologiju brže nego što SAD to očekuju.

Kineska odmazda?
Prema dr Hendelu Džonsu, izvršnom direktoru kompanije
Međunarodne poslovne strategije koja se bavi konsultantskim uslugama u industriji poluprovodnika, „blokiranje prodaje čipova od 5 i 7 nanometara ,Huaveju’ predstavljaće veliki udarac na sposobnsot ,Huaveja’ da bude konkurentan na polju pametnih telefona.Uskraćivanje radio-frekventivnih uređaja i drugih proizvoda ,Huaveju zaustaviće izgradnju 5G u Kini, a to neće biti tolerisano. Čak i prebacivanje na Međunarodnu korporaciju za proizvodnju poluprovodnika (SMIC, proizvođač iz kontinentalne Kine) i njihove čipove od 14 nanometara potrajalo bi godinu dana. „To je istovremeno veoma ozbiljna i veoma zapaljiva situacija,dodaje dr Džons i poručuje: „Imamo grejs period od 120 dana u kojem će, nadajmo se, biti pronađena neka vrsta kompromisa. (Američka vlast je odložila primenu sankcija za 120 dana, ali je naglasila da nakon tog roka novog odlaganja neće biti).

Za to vreme, Kina razmatra kako da odgovori. Sa kineske tačke gledišta, elementarna teorija nameće maksimalistički odgovor s ciljem nanošenja ekstreme štete ionako već oslabljenoj američkoj ekonomiji.


Ispitivanje poluprovodničkih čipovima u Nančangu (Xinhua)

Jedan kineski dnevni list na engleskom objavio je 17. maja sledeće: „Pojedini analitičari veruju da bi kontranapad protiv američkih kompanija poput ,Kvalkoma’ i ,Epla’ mogao da ih podstakne da lobiraju protiv američkih sankcija za ,Huavej’, pošto je interes tih kompanija za kinesko tržište povezan sa njihovom sposobnošću da ostvaruju održiv rast. Na primer, 65 odsto ukupnih prihoda ,Kvalkoma’ potiče iz Kine, sudeći po medijskim izveštajima iz avgusta 2019. godine.

 

(Izvor Novi Standard)

O autoru

administrator

Ostavite komentar