SKLAPANJE PAMĆENJA

AJNŠTAJN MEĐU SRBIMA

645 pregleda

Srpski filozof Milivoje Dobrosavljević je objavio delo u četiri knjige Sa Ajnštajnom kroz nauke”, koje je izdato u Beogradu, bez podataka o godini izdanja.On je značajna pojava kao učesnik u velikim raspravama o teoriji relativiteta.

Prof. dr Radomir Đorđević

Ajnštajnova teorija relativiteta izazvala je velike rasprave širom sveta. Ona je zadirala ne samo u osnovne pojmove fizike, nego i celokupnog opšteg pogleda na svet. Istoričari sporova o smislu i značenju pomenute teorije odavno su ukazali i na ideološke i političke aspekte Ajnštajnovog pogleda uopšte.

Protivnici Ajnštajna objavili su 1921. godine u Nemačkoj knjigu „Sto autora protiv Alberta Ajnštajna”. Među protivnicima su bili i dobitnici Nobelove nagrade za fiziku Johanes Štark i Filip Lenard. Štark, Lenard i drugi  nemački naučnici odbacivali su teoriju relativiteta kao „ne-nemačku” pojavu; oni su delili fiziku na jevrejsku, u kojoj preovlađuje spekulacija, mašta i nemačku, koja se drži eksperimenta. Filip Lenard, fizičar austrijskog porekla, kao oduševljeni nacista, zalagao se da se teorija relativnosti ne predaje u školama i na univerzitetima. Samo je autoritet Maksa Planka donekle zaustavljao taj talas suprotstavljanja Ajnštajnu.

Ajnštajnova poseta Francuskoj, početkom dvadesetih godina, još više je podstakla rasprave o njegovoj teoriji, te rasprave prenele su se i u druge zemlje. Filip Frank, istaknuti fizičar, jedan od učesnika tih velikih rasprava, dao je izuzetnu sliku klime u kojoj su vođene rasprave. On je učestvovao u tim raspravama još u ranim dvadesetim godinama sa fizičarima SSSR-a, potom i u drugim zemljama. Frank, koji je posle Drugog svetskog rata poznatiji u Americi kao filozof nauke, pisao je u svojoj čuvenoj monografiji o Ajnštajnu da su, kada je reč o diskusijama o filozofskim premisama Ajnštajnove teorije, bile duge i intenzivne, katkad i dramatične.

Poznato je da su se i u Kraljevini Jugoslaviji vodile diskusije između relativista i antirelativista. U Beogradu su najaktivniji bili Sima Marković, matematičar i filozof, danas poznatiji kao prvi rukovodilac KPJ, svojim tekstovima u „Srpskom književnom glasniku”, a i posebnom knjigom koja je posvećena Ajnštajnovoj teoriji relativiteta.

Jedan od veoma značajnih učesnika u
raspravama o teoriji relativiteta
u Beogradu bio je profesor Milivoje
S.
Dobrosavljević (1875-1950), istaknuti
filozof nauke, koji je danas, može se
reći, u potpunosti pao u zaborav.

Naučnici kao Milutin Milanković i Mihajlo Petrović bili su najpre uzdržani, skeptici, potom su menjali svoje stavove u docnijim knjigama; a Milanković je prvi držao kurs predavanja na Univerzitetu u Beogradu o teoriji relativiteta. U Zagrebu je bila uticajnija grupa antirelativista. Da bi potisnuli uticaj relativista, oni su organizovali veliku javnu diskusiju na koju su pozvali kao gosta iz Nemačke Johanesa Štarka; hrvatski relativisti, pre svega matematičar i fizičar Vladimir Varićak, koji je izvorno poznavao teoriju relativiteta i održavao kontakte sa samim Ajnštajnom, Zvonimir Rihtman i drugi, bili su u sukobu sa vodećim antirelativistima kao što je bio Stjepan Mohorovičić, fizičar, seizmolog i meteorolog, pisac brojnih radova na raznim jezicima. Docnije su neki od relativista stradali u NDH-a zbog svojih pogleda.

Dušan Nedeljković (Vikipedija)

Jedan od veoma značajnih učesnika u raspravama o teoriji relativiteta u Beogradu bio je profesor Milivoje S. Dobrosavljević (1875-1950), istaknuti filozof nauke, koji je danas, može se reći, u potpunosti pao u zaborav. O njemu je pisao dr Dušan Nedeljković u knjizi Apercu de la philosophie contemporaine en Yougoslavie, koja je objavljena 1934. godine u Beogradu. Nedeljković je kao sekretar delegacije filozofa Kraljevine Jugoslavije, na čelu sa akademikom Branislavom Petronijevićem, u toj knjizi pripremljenoj za filozofski kongres u Pragu, predstavio najznačajnije ili reprezentativne filozofske i naučne pojave u Kraljevini Jugoslaviji.

Andrija Stojković, najpoznatiji istoričar
srpske filozofije, Dobrosavljevića je, kao
i Dušan Nedeljković ranije, uvrstio
u reprezentativne pojave naše filozofije.

Knjiga je bila značajna i zbog toga što je u to vreme bio izrazit uticaj konzervativnih i profašističkih teorija o malim narodima koji, uglavnom, imaju samo da uče od velikih naroda. Knjiga Nedeljkovića bila je uručena svim učesnicima filozofskog kongresa u Pragu, primerak je  bio predat i predsedniku Čehoslovake Republike Tomašu Masariku koji je, kao što je poznato, bio filozof po struci.

Andrija Stojković (Vikipedija)

Milivoje Dobrosavljević je objavio delo u četiri knjige „Sa Ajnštajnom kroz nauke”, koje je izdato u Beogradu, bez podataka o godini izdanja. Andrija Stojković, najpoznatiji istoričar srpske filozofije u svojoj knjizi L’evolution de la philosophie Serbe, izdatoj na francuskom u Beogradu 1977. godine, Dobrosavljevića je, kao i Dušan Nedeljković ranije, uvrstio u reprezentativne pojave naše filozofije.

Isti autor je u svom glavnom delu „Razvitak filozofije u Srba 1804-1944”, Beograd 1972, ustanovio da je prva knjiga Dobrosavljevića objavljena 1928, druga 1929. i dve poslednje knjige 1931. Upravo u godinama kada su i u svetu i kod nas vođene velike diskusije o Ajnštajnu. U „Istoriji srpske filozofije”, Slobodana Žunjića ni u prvom, ni u drugom proširenom izdanju, ne pominje se uopšte Milivoje Dobrosavljević.

O Dobrosavljeviću se veoma malo zna. Bio je direktor gimnazije, kao što je napisano na naslovnim stranicama njegovog pomenutog glavnog dela. Pre navedenog dela u četiri knjige, objavio je „Predavanja iz mineralogije” za učenike drugog razreda gimnazije, u zvanju predavača 1898. u Požarevcu.

Dobrosavljević je značajna pojava, ne samo kao učesnik u velikim raspravama o Ajnštajnovoj teoriji relativiteta, nego i kao filozof nauke, koji je podrobno razmatrao uticaje koje je ta teorija imala na niz drugih nauka. U tom delu bavi se prosleđivanjem tih uticaja u oblasti istorije, problemima univerzalne evolucije preistorijskog čoveka, najvećim procesima kretanja ljudi na Zemlji, činiocima promena tih preistorijskih kretanja. U četvrtoj knjizi Dobrosavljević se bavi pitanjima konačnosti i beskonačnosti sveta, raznim aspektima paleontologije, geologije i kosmologije.

Dobrosavljević je razvio razgranatu delatnost, držao je javna predavanja, sa ciljem da našu javnost zainteresuje za neobično širok krug problema filozofije nauke.

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar