PANDORINA KUTIJA

ANTIBIOTICI NE DELUJU

385 pregleda
Pixabay

Otkriven novi zastrašujući način razvoja otpornosti bakterija.

Rezistencija bakterija na sve poznate antibiotike, uključujući tzv. karbapeneme, koji se smatraju poslednjom linijom odbrane, postaje sve veći javnozdravstveni problem.Prema studiji objavljenoj u uglednom časopisu Lancet, bakterijske infekcije postale su drugi vodeći uzrok smrti u svetu, a rezistentne bakterije već sada odnose oko 3.500 života svakog dana. Stručnjaci predviđaju da bi do 2050. od infekcija uzrokovanih rezistentnim bakterijama godišnje moglo umirati oko 10 miliona ljudi, što je više od broja umrlih od zloćudnih i šećerne bolesti zajedno.

Među bakterijama odgovornim za smrtonosne infekcije otporne na lekove, prve tri su Escherichia coliKlebsiella pneumonia i Staphylococcus aureus. Ovi patogeni mogu uzrokovati opasne infekcije u zdravstvenim ustanovama kod ljudi s oslabljenim imunološkim sistemom.Bivša savetnica britanske vlade za zdravlje, prof. Dejm Sali Dejvis, još 2013. upozorila je da rezistencija bakterija predstavlja pretnju čovječanstvu, poput globalnog otopljenja ili terorizma. Naučnici se utrkuju s bakterijama, a nastojećo otkriti tajne raznih mehanizama kojima one stiču otpornost.Zašto bakterije tako brzo stiču otpornost?

Kao i svi živi organizmi, bakterije stalno evoluiraju da bi se mogle boriti sa svojim suparnicima, grabljivcima i ubicama u domaćinima i okolini. U tome su vrlo uspešne iz više razloga.Jedan je taj što se vrlo brzo razmnožavaju, tako da u 20 minuta od jedne nastanu dve. Ljudima za razmnožavanje treba par decenija. Osim toga, one svoje evoluciono prilagođavvanje ne prenose samo vertikalno na vlastito potomstvo, već i horizontalno – među sobom, i to nezavisno od vrste.

Bakterije, koje se mogu razlikovati koliko čovek i kokoška, mogu među sobom razmenjivati informacije o posebnim svojstvima, među kojima i o rezistenciji. Te informacije sadržane su u tzv. plazmidima, malenim i lako pokretnim molekulima DNK koji su u ćelijama bakterija fizički odvojene od bakterijske hromosomske DNK.Kada dve bakterije ostvare fizički kontakt, bakterija darivateljka preneće bakteriji primateljki genski materijal sadržan u plazmidu preko niti koja se naziva pilus. Ova razmena, koja podseća na seks bakterija, naziva se konjugacijom (grafika dole). Budući da u konjugaciji temeljna DNK bakterija ne mora prolaziti kroz izmene, ona im omogućuje da vrlo brzo steknu rezistenciju na antibiotike.

Štaviše, bakterije istovremeno mogu posedovati nekoliko plazmida, što ih čini vrlo potentnima u borbi protiv antibiotika. U medicinskim krugovima obično se diže uzbuna kada se utvrdi da su neke bakterije svoje gene za otpornost na antibiotike pohranile u plazmidima, a ne samo u hromosomskoj DNK, jer to znači da ih mogu lako preneti drugim bakterijama koje su možda opasnije.

Novi mehanizam razvoja otpornosti

Australijski naučnici nedavno su objavili rad u časopisu Nature Communications u kojem su predstavili dosad nepoznati mehanizam koji bakterijama omogućuje da uzmu hranljive tvari, tzv. folate, od svog ljudskog domaćina i zaobiđu lečenje antibioticima ili anuliraju mehanizam delovanja antibiotika.Do ovog otkrića došli su dok su ispitivali osetljivost betahemolitičke streptokoke grupe A na antibiotike – potencijalno smrtonosne bakterije koja uzrokuje najčešću bakterijsku infekciju ždjela, a i infekcije kože.

Bakterije moraju stvarati vlastite folate da bi rasle i uzrokovale bolest. Neki antibiotici deluju tako da blokiraju proizvodnju folata da bi zaustavili rast bakterija i lečili infekciju”, rekao je za Phys.org rukovodilac studije Timoti Barnet iz grupe Wesfarmers Center of Vaccines and Infectious Diseases, sa sedištem u Teleton dečjem institutu u Pertu.Kada smo posmatrali antibiotik koji se obično propisuje za lečenje infekcija kože uzrokovanih betahemolitičkim streptokokom grupe A, pronašli smo mehanizam rezistencije u kojem je prvi put ikada bakterija pokazala sposobnost da uzima folate neposredno od svog ljudskog domaćina kada joj je blokirana proizvodnja vlastitih. Zbog toga antibiotik postaje nedelotvoran, a infekcija bi se njegovim korišćenjem verovatno samo pogoršala umesto da se smanji.

Antibiotici koji ciljaju put biosinteze folata usavršavaju se već više od 80 godina. Primerice, antibiotik poznat pod nazivom „sulfasol” deluje na taj put.No, Barnet ističe da se novootkriveni oblik rezistencije ne može otkriti u uslovima koji se rutinski koriste u patološkim laboratorijama, što kliničarima otežava propisivanje antibiotika koji će lečiti infekciju. To pak može dovesti do vrlo loših ishoda, čak i do prerane smrti.Nažalost, sumnjamo na to da je ovo samo vrh ledenog brega – identifikovali smo ovaj mehanizam kod streptokoka grupe A, ali je verovatno da je to širi problem koji postoji i kod drugih bakterijskih patogena”, objasnio je dr Barnet.

Australijski naučnici ističu da rezistencija bakterija na antibiotike predstavlja znatno veći rizik za društvo od pandemije kovida-19. Svetska zdravstvena organizacija procenjuje da će rezistencija, uz to što će odnositi desetak miliona života godišnje, globalnu privredu koštati oko 100 biliona dolara ako se ne pronađu novi načini borbe.Bez antibiotika suočavamo se sa svetom u kojem neće biti načina da se zaustave smrtonosne infekcije, pacijenti s rakom neće moći primati hemoterapiju, a ljudi neće imati pristup operacijama koje mogu spasiti živote. Da bismo očuvali dugoročnu delotvornost antibiotika, moramo identifikovati i razumeti nove mehanizme rezistencije na antibiotike, što će pomoći u otkrivanju novih antibiotika i omogućiti nam praćenje rezistencije kada se ona pojavi”, naglasio je Barnet.

Prvi autor nove studije, Kalindu Rodrigo, najavio je da će svoju pažnju u narednim studijama fokusirati na razvoj metoda testiranja koje bi trebalo da omoguće otkrivanje ove vrste rezistencije na antibiotike.Autori novog rada ističu da je u kontekstu povećanja rezistencije važno imati nove dijagnostičke alate koji je mogu brzo detektovati, uključujući rezistenciju zavisnu od domaćina.Stoga se nadamo da ćemo smisliti brze testove za primenu na mjestu lečenja, koji se mogu koristiti u udaljenim okruženjima gde su infekcije streptokokima grupe A endemske”, zaključio je Rodrigo.

Izumitelj penicilina” Alekaander Fleming je u govoru povodom dodele Nobelove nagrade rekao: Možda postoji opasnost, međutim ona je u premalom doziranju. Možda će doći vreme kada će penicilin moći kupiti bilo ko u prodavnicama. Zatim postoji opasnost da ga neupućeni čovek lako može premalo dozirati i, izlažući svoje mikrobe nesmrtonosnim količinama leka, učiniti ih otpornima.”

(Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar