MEĐU IZMEĐU

AUTO NA ZLATNI POGON

281 pregleda

Istraživanje u kome učestvuje Beogradski univerzitet moglo bi da donese revoluciju u svetu automobila. Stručnjaci iz Srbije, zajedno sa kolegama iz SAD, Japana i Kanade rade na istraživanju koje može da omogući primenu vodonika kao goriva za automobile.

Motori koje pokreću gorivne ćelije vodonika idealni su jer ne zagađuju životnu sredinu. Koriste kao gorivo vodonik i kiseonik iz vazduha, a jedini nusproizvod je voda, tako da zagađenja nema.Međutim, ono što je jedan od najvećih problema kod gorivnih ćelija vodonika jeste njihova visoka cena.Upravo time, odnosno načinom na koji može da se spreči degradacija gorivnih ćelija i produži njihov život kako bi mogle da se primenjuju u komercijalnim vozilima, bavili su se naši naučnici. Oni su to radili sa kolegama sa američkih univerziteta Džon Hopkins, Viskonsin-Medison, Dreksel, japanskog Došiša univerziteta, i iz Ouk ridž nacionalne laboratorije u SAD.

Trenutno tmali broj modela automobila koristi gorivne ćelije vodonika, a predmet proučavanja naših stručnjaka bile su takozvane gorivne ćelije sa polimernom membranom kao elektrolitom (PEMFC).Kakoje objavljeno u članku u časopisuNature materrals, istraživanjem su otkrili tehnologiju koja bi mogla da bude korak bliže ka primeni ovakvog pogona u automobilima. Trenutno se za proces reakcije u gorivnim ćelijama, u kojima se koriste vodonik i kiseonik kako bi se dobila struja za pogon električnog motora, koriste nanočestice zasnovane na platini.Platina je veoma skupa, a takve gorivne ćelije brzo propadaju i imaju kratak vek trajanja.


Vojislav Stamenković (ANL)

Naši naučnici, zajedno sa stranim kolegama, ispitivali su kako da uspore proces degradacije tih nanočestica na atomskom i molekularnom nivou.Otkrili su da hemijskom upotrebom zlata može da se uspori propadanje PEMFC. Zahvaljujući njihovoj tehnologiji, vek ovakvih gorivnih ćelija mogao bi da bude čak 30 puta duži.Jedan od rukovodećih naučnika u ovom istraživanju, koje je sprovedeno u Argon laboratoriji u državi Ilinoj, bio je Vojislav Stamenković.Stamenković, poreklom iz Srbije i doktorand Beogradskog univerziteta, jedan je od glavnih istraživača u toj američkoj laboratoriji.

(Izvor Sputnjik)

O autoru

administrator

Ostavite komentar