TREĆI SMER

BEOGRAD I DALJE MEĐU 500

1.563 pregleda

Moje zloguko predviđanje, obznanjeno u „Galaksiji da će ove godine neizostavno ispasti, na svu sreću nije se obistinilo.

Zašto sam omašio?


Stanko Stojiljković

Univerzitet u Beogradu i dalje je među 500 odabranih na Šangajskoj listi, najcenjenijoj u svetu u vrednovanju naučnih dostignuća i visokoškolskog obrazovanja, gde je prvi put uvršćen 2012. Moje zloguko predviđanje, obznanjeno u „Galaksiji da će ove godine neizostavno ispasti, na svu sreću nije se obistinilo.

Zašto sam omašio?

U najboljoj nameri, a već čujem da mi neko dovikuje da je tako popločan i put do pakla. Valjda ću se sada nakratko zaustaviti, ne moram pre vremena da stignem na cilj.

Na čemu sam temeljio svoje predskazanje?

U protekle dve godine i neupućenome bio je očevidan pad, započet 2018. kada se Dositejeva (Obradović) zadužbina spustila za 18 stepenika. Ni mnogo, ni malo, ali bio je to loš znak. Lane se, međutim, stropoštala za 126, obrevši se od 401. do 500. mesta! E to je za mene značilo: uzbuna!

U razgovorima s nekolicinom znalaca, a posebno s jednim koji me je dva-tri puta uveravao da je ispadanje nezaustavljivo, pohitao sam da upozorim nadležne da nešto preduzmu. Je li to bio greh? Ispostavilo se da jeste.

Do prethodne godine spisak Univerziteta Điao Tong u Šangaju, koji je 2003. prvi put obelodanio svoje razvrstavanje visokoškolskih ustanova u svetu, završao se sa 500. Lane je proširen za još 500. Od oko 22.500, koliko ih podvrgava vlastitom ocenjivanju, uveliko prihvaćenom kao najpozdanije. Iste godine su uvedene nekolike nove naučne oblasti.

Kako je Beograd, uprkos mome zapomaganju, opstao tamo gde se nalazio?

Od 2015. zbir naučnih članaka postepeno se povećavao, uz povremeno opadanje, i to je verovatno presudilo. U međuvremenu su kineski naukometrici pooštrili uslove, dajući preimućstvo naučnim časopisima iz grupe s najvećim činiocem uticaja (impact factor), koji su svrstani u prvih 30 odsto.

I to će ubuduće biti najteža prepreka za Beogradski univerzitet, uz besomučno nadmetanje epskih razmera širom sveta. Svaka zemlja se, naime, upinje da joj prva visoka škola dospe na Šangajsku listu, a potom da pridoda još neku. Za starosedeoce, pak, važi opomena da moraš trčati sve brže da bio ostao na istom mestu.

Nažalost, Novosadski univerzitet, koji je 2019. bio od 901. do 1000. mesta, sada je ispao. Iz bivše Jugoslavije ostalo je Zagrebačko sveučilište (401-500), koje je nekoliko godina bilo izvan, zatim Ljubljanska univerza (501-600), koja je pre svih ušla i godinama bila među 500.

Iz neposrednog i bližeg susedstva pomenimo dva mađarska univerziteta (jedan među 500), šest grčkih (jedan među 500) i sedam čeških (jedan među 300, jedan među 500). Daleko je briselska Evropa.

Među prvih deset razvrstanih (osam američkih i dva britanska) nije bilo bitnih promena – malo gore, malo dole. Harvard (SAD) je neprikosnoveno prvi još od 2003. kada se Šangajska lista pojavila.

Sada mi je lakše.

(Ukoliko čitaoci „Galaksije odluče da moje pokajanje rašire, neka se ne ustručavaju).

O autoru

administrator

2 komentara

  • Pošteno, šta još reći. Niko nije bezgrešan. Raudje me što je Beogardski univerzitet ostao u ovakvom društvu. Mihailo Cvetković

Ostavite komentar