MEĐU IZMEĐU

BLJESAK NA KRAJU SVEMIRA

543 pregleda

Znanstvenici snimili ogromnu eksploziju u najstarijoj galaksiji u svemiru

Naučnici su u galaksiji u dalekom svemiru snimili fenomen koji nalikuje na snažnu eksploziju visokoenergetskog zračenja. Ako se potvrdi, biće to najstarija poznata provali gama-zračenja do koje je došlo oko 400 miliona godina nakon Velikog praska.Astrofizičar Linhua Jiang sa Univerziteta Peking i njegove kolege koristili su zvezdarnicu Kek na Havajima da bi proučavali najslabiju i najstariju poznatu galaksiju u svemiru, GN-z11. U jednom trenutku su primetili kako ona tokom nekoliko minuta postaje stotinama puta svetlija i sjajnija, piše New Scientist.

Stručnjaci smatraju da su svedočili bljesku gama-zračenja (gamma-ray burst, GRB), odnosno snažnoj provali gama-zračenja koja se povezuje s velikim eksplozijama poput supernove u udaljenim galaksijama. Jedan takav bljesak prosečno u toku nekoliko sekundi proizvede toliko zračenja koliko i Sunce u 10 milijardi godina sjaja, što bi zapravo bio ceo njegov životni vek. Radi se o najsnažnijim eksplozijama za koje se zna u poznatom svemiru.Naravno, kada gledamo u GN-z1, mi vidimo kako je ta galaksija izgledala pre 13,4 milijarde godina, što znači da se radi o jednoj od prvih galaksija koje su se formirale nakon Velikog praska”. Ona je, zbog ekspanzije svemira sada od nas udaljena oko 32 milijarde svetlosnih godina. Širenje svemira je, takođe, produžilo trajanje eksplozije kojoj su svedočili astrofizirari, a ona je verovatno trajala samo dvadesetak sekundi.

Pre ovog otkrića najudaljeniji poznati bljesak gama-zračenja dogodio se otprilike 100 miliona godina kasnije, oko 500 miliona godina nakon Velikog praska”, što ukazuje da su galaksije u ranom svemiru bile aktivnije nego što se mislilo.Provale gama-zračenja trebalo bi biti izuzetno retke. Vjerovatnoća otkrivanja takvog izboja u određenoj galaksiji blizu je nuli. Ako biste neku galaksiju posmatrali milion godina, verovatno biste pronašli samo nekoliko provala gama-zračenja. Zato smo se toliko iznenadili”, kazao je Jiang.

Ono što za sada nije još sasvim jasno, i što bi bilo dobro dodatno proveriti, jeste da li je ovaj događaj uistinu daleka provala gama-zračenja ili se možda radilo o lošem signalu sa satelita ili o nekom telu unutar našeg Sunčevog sistema poput asteroida. Astrofizičar sumnja da se radilo o pogrešci, ali kaže da se to nažalost ne može proveriti jer se radilo o fenomenu koji je prošao. I dodaje da jačina sjaja i trajanje događaja ukazuju na provalu gama-zračenja.

(Izvor Indeks)

O autoru

administrator

1 komentar

  • Ako krajnje granice svemira određujemo položajem najudaljenijih tela u svemiru u odnosu na Veliki Prasak, šta se događa sa svetlom? Poznato nam je da se svetlost kreće nezrazmerno brže od bilo kojeg objekta i da je svetlost mnogo ranije izvršila „kolonizaciju“ prostora preko praga kojim smo označavali dostignutu veličinu svemira. Po tome, ako su granice našeg svemira one za koje ih mi smatramo da jesu, svemir gubi masu za količinu svetlosti koja ga je napustila. Dakle ili je svemir veći nego što ga opisujemo ili bi trebali pozvati u pomoć Arhimeda. Šta nadomešćava „izgubljenu“ svetlost da bi svemir održao svoju masu?

Ostavite komentar