NEBESKI UPRETNIK

BOŽIĆ I USKRS U ISTOM DANU!

5.445 pregleda

Ukoliko se ne desi nikakav poremećaj na  astronomskom planu, tj ne poremeti se rotacija Zemlje, možemo da računamo da ćemo za 13.502 godine istog oba velika hrišćanska praznika slaviti zajedno!

Prof. dr Petar Kočović

Često se ljudi zbune pa umesto da za Uskrs pozdrave sa „Hristos voskrese” izuste „Hristos se rodi”. Iako je vaskrsenje neka vrsta ponovnog rađanja, ovde je reč o minimum 73 dana razmaka. A maksimum 133 dana. Naime Vaskrs, koji je za razliku od Božića pokretni praznik, može najranije da padne 21 marta, a najkasnije 5 maja.

Posle 6. oktobra 1582. godine
po julijanskom osvanuo je 15. oktobar
1582. po gregorijanskom kalendaru.

Poznato je da je Uskrs pokretan praznik, ali i da se u pravoslavnom i katoličkom svetu ne slavi na isti način. Sve pravoslavne crkve (12 istočnopravoslavnih, gde je i Srpska pravoslavna crkva, i 13 zapadnopravoslavnih crkava, gde su recimo Koptska i Sirijska) praznuju Uskrs na jedinstven način, koji se razlikuje od pravila za praznovanje Rimokatoličke crkve na primer.

Kako glasi pravilo za praznovanje Uskrsa kod pravoslavnih crkava?

U knjizi 5, glava 17 Apostolskih ustanova, skraćeni oblik definicije glasi ovako: „Vaskrs treba praznovati posle proletne ravnodnevice u prvu nedelju koja dođe posle 14 dana od dana mladine mesečeve. Ako četrnaesti dan padne u nedelju, Vaskrs se praznuje u iduću nedelju.”

Treba reći da Apostolske ustanove datiraju iz drugog veka, a tada je prolećna ravnodnevica padala na dan 22. marta po julijanskom kalendaru.

Uvek u nedelju

Vidimo da u ovoj definiciji postoji jedan izuzetak, ali pri obračunu treba da se vodi računa i o drugom izuzetku: „Vaskrs ne treba praznovati ako padne na Jevrejsku Pashu, već se pomera na sledeću nedelju.”

Pošto je u međuvremenu došlo do reforma jevrejskog kalendara, ovaj drugi uslov se retko koristi. Naime, jevrejski kalendar je lunarni i ima 354 dana, pa se ovi praznici jako retko poklapaju.

Takođe je zaključak da Uskrs UVEK pada u nedelju!

Tokom vremena je, zbog astronomskih pojava, došlo do odstupanja početka prolećne ravnodnevice, pa se pristupilo korekciji ovog kalendara koji je uveo Gaj Julije Cezar 1. januara 45 godine pre nove. Kalendar je napravio Sosigen iz Aleksandrije.

Nikola Tesla koji je rođen 10. jula
1856. godine po gregorijanskom, a 28.
juna 1856. po julijanskom kalendaru.

Korake ka reformi julijanskog kalendara preduzeo je papa Grgur XIII koji ga je predložio 1582. godine. Na reformi je radio matematičar i astronom Oktavijus Klavijus. Prve države koje su uvele gregorijanski kalendar bile su Španija, Francuska, Poljska, Italija, a 1584. kraljevina Bohemija. Kalendar je uveden 15. oktobra 1582 godine, tako što je posle 6. oktobra 1582. godine po julijanskom kalendaru osvanuo 15. oktobar 1582. po gregorijanskom kalendaru u pomenutim državama. Druge su i dalje koristile julijanski kalendar.

Razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara je što se dodavao još jedan dan na 382 godine, koliko vremena treba da prođe da se ova greška akumilira. U praksi je i ovaj broj bio neupotrebljiv, već je uzet broj 400 i to na sledeći način: „Svake godine koja je deljiva bez ostatka sa 400 na kraju veka se neće dodati još jedan dan.” (Kraj veka su godine koje se završavaju sa 00).

Tesla i Vidovdan

To znači da od reforme kalendara godine kada su dodavani dani su:

1600. – nije dodavan dan;

1700. – dodat je jedan dan (11 dana razlike između julijanskog i gregorijanskog kalendara);

1800. – dodat jedan dan (12 dana razlike);

1900. – dodat jedan dan (13 dana razlike. Primer: Nikola Tesla koji je rođen 10. jula 1856. godine po gregorijanskom kalendaru, a 28. juna 1856. po julijanskom kalendaru. Nemojmo da mešamo ovaj dan sa Vidovdanom, jer je Vidovdan po julijanskom kalendaru 15. juna!!!

2000. – nije dodat jedan dan (13 dana razlike);

2100. – biće dodat još jedan dan (14 dana razlike);

2200. – biće dodat još jedan dan (15 dana razlike).

U Srbiji je do 1920. godine zvanično korišćen julijanski kalendar, tako da se na ovim prostorima nisu osetile promene vezane za gornje fenomene sem dodatnih 13 dana.

Pošto se dani u kalendaru „ipak pomeraju”, možemo precizno matematički da ustanovimo kada će Božić da padne na Uskrs.

Osnovni alati koji brzo mogu da preračunaju ovo, kao što je „Majkrosoftov” program „eksel”, nažalost, dobacuju do 31. decembra 2099. Nakon toga iskrsavaju značajne greške, pa se prešlo na ručno preračunavanje.

U kom periodu pada Uskrs generalno? Kao što rekosmo, između 21. marta (jer se u međuvremenu prolećna ravnodnevica pomerila na 20. mart) i 5. maja. Ciklično pomeranje Uskrsa se održava u ciklusima od 19 i 11 godina.

Ali pre toga da vidimo kada će da protekne ovih minimalnih 73 dana razmaka. Ako uzmemo u obzir da se na 400 godina dodaju 3 dana, onda je minimalni period koji treba da protekne 97 ciklusa od 2000. godine ili 9.700 godina + 2.000 godina, što daje 11.700 godina nove ere. Naime, te 11.700. godine, pa narednih 100 godina, Božić pada na 20. mart. Između 11.701 i 11.800 na 2. mart itd.

Kao što se iz računanja vidi, prvi dan kada je po julijanskom kalendaru Uskrs jeste nedelja 4. april, a to je treći podatak u 19-godišnjem ciklusu. Da bismo došli do toga da Božić bude 4. aprila, potrebno je da proteknu još 1.802 godine, a to je 13.502. godina. Ukoliko se ne desi nikakav poremećaj na  astronomskom planu, tj ne poremeti se rotacija Zemlje, možemo da računamo da ćemo tada jednog dana slaviti oba praznika. Živi bili pa videli!

(Napomena: autor je uprostio dosta komplikovan proračun do koga je došao).

O autoru

Stanko Stojiljković

5 komentara

  • Veoma sam zainteresovana da razumem pitanje kalendara. Čini mi se da je teškoća razumevanja u tesnoj vezi sa nepreciznim objašnjenjima. Nepreciznost se, obično, kao u ovom tekstu, opravdava činjenicom da se radi o komplikovanim proračunima. Medjutim, o čemu se, zaista, radi u ovom tekstu??? Rado bih promenila sadašnje mišljenje da se radi o gruboj grešci i potpuno netačnom zaključivanju ako mi ukažete gde je greška u mom razumevanju.
    Božić i Uskrs se neće slaviti ni 13502. godine, niti ikada ( „u vekove vekova“), zajedno u okviru jedne hrišćanske vere, ukoliko nadležna crkva koristi samo jedan kalendar!
    Proračun opisan u ovom tekstu može da se odnosi jedino na poklapanje dana kada se slavi Božić po Srpskoj pravoslavnoj crkvi (i ostalim crkvama koje koriste ista pravila) sa danom kada bi katolici slavili Uskrs (oni poštuju kalendar bolje usaglašen sa prirodnim fenomenima). Zašto je ovaj važan podatak izostavljen u tekstu??? Da li zbog onih pravoslavnih crkava koje slave Božić po jednom kalendaru, a Uskrs po drugom? U SPC to nije slučaj.
    Unapred se zahvaljujem na dodatnim objašnjenjima.

    • Draga Olivera
      kao autor teksta sam, zaista, morao da se odreknem mnogih objasnjenja vezanih za nacin racunanja Vaskrsa i razlike u danima izmedju Julijanskog i Gregorijanskog kalendara. Zbog toga sam pre ravno 20 godina izdao knjigu „Kalendar i Vaskrs“ gde sam na preko 100 strana opisao fenomen racunanja Vaskrsa i „klizanja“ ova dva kalendara za 1 dan na svakih 100 godina, sem kada je ovaj broj kraja veka (koji se zavrsava sa 00) deljiv sa 4 bez ostatka (400 je najblize broju 384 koliko zaista iznosi razlika u odstupanju umnoska rotacija i revolucije Zemlje oko Sunca u duzem vemenskom periodu za taj jedan dan).
      Sa druge strane, treba da znamo da je pocetak Crkvene nove godina kod pravoslavnih crkava 1. septembar, a ne 13. januar, pa da ovo ne mesamo… Dakle, nigde nije receno da je u pitanju Srpska, ili bilo koja druga pravoslavna crkva, vec razlika izmedju Julijanskog i Gregorijanskog kalendara.
      Trece, celu konfuziju u glavama nas koji zivimo na ovim prostorima izaziva cinjenica da je Srbija do 1920 godine koristila Julijanski kalendar, a tek je posle ujedninjenja sa ostalim teritorijama koje su bile pod Austrougarskom presla na Gregorijanski kalendar. POgledajete na Internetu pozivnice za balove pre I sv rata i videcete da su datirane Julijanskim nacinom racunanja vremena. Iz istih razloga, ni jedan stanovnik Srbije koji je 1900 godine ziveo na prostorima danasnje Srbije (a i Makedonije, Crne gore) nije imao osecaj da su se 2 kalendara razmakla za 1 dan – razlika je povecana sa 12 dana na 13 dana 1900 godine. Evo i jos jednog neverovatnog podatka: posto je 1900 godina bila prestupna, a dodat je jos jedan dan, koji je to dan u godini bio (teoretski, jer rekosmo da prakticno nismo okusili ovu pojavu?). Posto je februar imao 29 dana, logicno bi bilo da je to 30 februar. Ali nije! Vec 26 februar. Tako je predlozio matematicar pape grgura XIIIog, Oktavijus Klavijus!
      Ostalo nije komplikovano shvatiti. Ako se na nebesima nista ne desi (Zemlja ostane na istom rastojanju oko Sunca i ne dodje do ubrzanja/usporenja i rotacije i revolucije) onda ce 2100 goine razmak biti 14 dana, 2200te biti 15 dana, 2300te biti 16 dana, 2400te opet biti 16 dana. To znaci da, jednog lepog dana, Bozic i Uskrs mogu da se preklope. I to nema n ikakve veze ni sa Srpskom ni sa drugim pravolsvnim crkvama, kao ni sa jednom drugom crkvom koji trenutno koriste ove kalendare. Matematika, zaista, nije jednostavna i ja sam je izostavio.
      Nadam se da je ovo dodato objasnjenje, bar malo, pomoglo.

  • Nemoguche! Bozijc je uvek na 25 decembar a uskrs uvek u intervalu 22 mart do 25 april.
    Svi su datumi po Julijanskom kalendaru.

  • Ne bas!!! U Srbiji se Gregorijanski kalendar koristi od 1920 godine, pa zato nemamo percepciju vremena od Oktavijusa Klavijusa, matematicara pape Grgura XVIII koji je izracunao ovo odstupanje…
    POsto je odstupanje od 1 dana na svakih 128 godina (odnosno 3 dana u 400 godina se dodaju na kraju svake godine koja se zavrsava sa 00 i uz to je deljva sa 400 sa ostatkom, mi ovo ne vidimo). Narocito je problem za nasu generaciju, koja godine 2,000te nije doziverla dodavanje ovog jednog dana… Ali oni koji dozive 2,100tu videce da februar ima 30 dana!!! Medjutim, ne dodaje se 30ti, vec se umece jedan dan posle 25 februara!!!!

Ostavite komentar