MEĐU IZMEĐU

ĆELIJE ZA SIMETRIJU

205 pregleda

Istraživači su ubrizgali u levu zadnju nogu mišjeg fetusa tip ćelija koji usporava rast noge. Otkrili su da ćelije koje okružuju napadnuto tkivo, komuniciraju s placentom, koja onda signalizira ostalim tkivima organizma, uključujući i druge noge, da uspore svoj rast dok usporeni ekstremitet ne uhvati korak.

Vrste sa simetričnim telom tumaraju Zemljom oko 400 miliona godina. Ljudi odavno pokazuju interes za jednu karakteristiku naše vrste ‒ simetriju u opažanju lepote ili čuveni prikaz ljudskog tela na slici Leonarda da Vinčija „Vitruvijev čovek”.

Alberto Roselo Dijez (Monaš)

Naučnici su sada otišli korak dalje. Alberto Roselo Dijez, biolog Australijskog medicinskog instituta za regeneraciju Univerziteta Monaš, vodio je studiju koja se bavila time kako fetus miša zadržava simetriju tela tokom razvoja. Tim je usporio rast jednog od ekstremiteta fetusa, i potom posmatrao kako ćelije komuniciraju kako bi odmah korigovale asimetriju. Do sada, nijedna studija nije ispitala ovaj fenomen.

Mi očekujemo da nam ekstremiteti
budu simetrični. Kako se ta simetričnost
postiže, to je zaista zanimljivo pitanje.”

Posle cele godine propalih pokušaja, Dijez i njegov tim stvorili su model miša. Pozajmivši tehniku koja je prethodno razvijena za potrebe modifikovanja ćelija u laboratorijskoj posudi, istraživači su ubrizgali u levu zadnju nogu mišjeg fetusa tip ćelija koji usporava rast noge. Otkrili su da ćelije koje okružuju napadnuto tkivo, komuniciraju s placentom, koja onda signalizira ostalim tkivima organizma, uključujući i druge noge, da uspore svoj rast dok usporeni ekstremitet ne uhvati korak. Tada se nastavi normalan rast.

Razmišljajte o ovom procesu kao o „trci tri noge”, kaže Kim Kuper, biolog sa Kalifornijskog univerziteta u San Dijegu, koji nije bio uključen u istraživanje. „Ako jedna osoba hoda brže, teško je ostati sinhronizovan. Ovaj mehanizam placente omogućava sporijim udovima da dostignu ostale”, kaže Kuper.

Studija nudi uvid u razvoj udova i takozvani „rast u ritmu”. Ali istraživači postavljaju pitanje: kada ekstremitet dostigne isti nivo rasta, kako ostali znaju da treba da nastave normalan rast? „Mi očekujemo da nam ekstremiteti budu simetrični”, kaže Adrijan Halm, biolog sa Univerziteta Virdžinija (koji takođe nije učestvovao u istraživanju). „Kako se ta simetričnost postiže, to je zaista zanimljivo pitanje”, rekao je Halm.

(Izvor RTS)

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar