MEĐU IZMEĐU

ČOVEKOV PREDAK ROVČICA

727 pregleda
Sisar iz doba Jure (Univerzitet Portsmut)

Ti sisari su bili mala, krznena stvorenja koja su se najverovatnije kretala noću. Manji primerci su se hranili insektima, dok su veći izvesno mogli da jedu i biljke.

Fosili najstarijih predaka najvećeg broja današnjih sisara i ljudi, životinja nalik rovčici, otkriveni su u južnoj Engleskoj, preneo je Bi-Bi-Si. Ostaci zuba su pronađeni u liticama na obali Dorseta, zvanim i Obala iz doba jure. Naučnici koji su identifikovali primerke tvrde da se radi o najranijim nespornim fosilima sisara koji pripadaju liniji koja je dovela do ljudi. Fosili su stari 145 miliona godina.

Najraniji sisari bili su noćne životinje
koje su počele da budu aktivne danju tek
pošto su dinosaurusi nestali.

„Na obali iz doba jure smo pronašli nekoliko bića nalik rovčicama koje su naši najstariji preci do sada”, rekao je Stiv Svitmen, sa univerziteta Portsmaut, koji je ispitivao drevne zube. Ti sisari su bili mala, krznena stvorenja koja su se najverovatnije kretala noću. Manji primerci su se hranili insektima, dok su veći izvesno mogli da jedu i biljke. Zubi su im bili veoma razvijeni i mogli su da probijaju, kidaju i drobe hranu.

„Takođe su bili i mnogo korišćeni, što govori da su životinje kojima su pripadali dugo živele za svoju vrstu. Nije to mala stvar kada delite stanište sa dinosaurusima-predatorima”, kaže Svitmen. Jedna od vrsta je nazvana durlstotherium newmani, po Čarliju Njumanu, vlasniku obližnjeg paba i pasioniranom kolekcionaru fosila. Druga je dobila ime dulstodon ensomi, po lokalnom paleontologu Polu Ensomu.

Pitanje najstarijih sisara je predmet velike debate u naučnim krugovima. Nedavno otkriveni fosili sisara u Kini su najpre procenjeni kao 160 miliona godina stari ali je to osporeno na osnovu istraživanja molekula. Drugo istraživanje, objavljeno ove nedelje, pokazalo je da su najraniji sisari bili noćne životinje koje su počele da budu aktivne danju tek pošto su dinosaurusi nestali.

„Obala iz doba jure uvek otkriva nove tajne i volim da mislim da će se slična otkrića na našem pragu nastaviti”, rekao je profesor Dejv Martil, koji je i šef projekta.

(Izvor Beta)

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar