MEĐU IZMEĐU

ČUDOVIŠNO ČUDOVIŠTE

749 pregleda
Ilustracija

Ako je najnovija studija poslednja reč i da životinja ne spada u kičmenjake, naučnike čeka sledeći izazov – kakva je to vrsta beskičmenjaka?

Naučnici iz Japana su nakon temeljne analize tajanstvenog stvorenja koje je živelo prije 300 miliona godina zaključili da ono, ipak, nije imalo kosti. Ostaci Tullimonstruma gregariuma(poznatog i kao čudovište Tuli) otkriveni su pre skoro 70 godina i decenijama se raspravlja radi li se o kičmenjaku ili beskičmenjaku, s obzirom na to da studije ukazuju na kontradiktorne zaključke.Na temelju više dokaza, nije održiva hipoteza da se radi o kičmenjaku. Čudovište je imalo segmente u području glave koji su se protezali od tela, što nije prisutno ni u jednoj liniji kičmenjaka”, rekao je paleontolog Tomojuki Mikami sa Univeruiteta Tokio.

Prvi primerak pronašao je 1955. u Ilinoisu lovac na fosile Frensis Tuli, a nakon toga su otkriveni mnogi drugi. Čudovište je moglo narasti do 35 centimetara, s tim da su najmanje nađene jedinke bile oko 8 centimetara. Dakle, nije dobilo nadimak čudovište zbog svoje veličine. Imalo je peraje na repu, bizarne oči koje su stršale kao na šipci i tanku rilicu što završavala nečim što nalikuje ustima sa zupcima. S tim dugačkim nastavkom je verovatno rilo po muljevitom dnu u potrazi za obrokom, piše Science Alert.

Zbog neobičnog izgleda naučnici nisu mogli odrediti da li se o kičmenjaku ili beskičmenjaku. Ni u jednom od fosila nisu nađene koštane strukture, ali to nije rešavalo zagoentku jer se kostur od hrskavice (kakav danas nalazimo kod hrskavičara) ne bi očuvao posle toliko miliona godina podjednako kao kosti.

S obzirom na to da se rasprava protegla godinama, Mikami i kolege napravili su opsežno istraživanje u pokušaju da se jednom za svagda reše misteriju. Prikupili su više od 150 primeraka čudovišta i više od 70 fosila drugih stvorenja iz fosilnog sloja u Ilinoisu podvrgli ih trodimenzionalnom laserskom skeniranju visoke rezolucije i rendgenskoj mikro tomografiji.

Pažljivo su proučili strukture koje nalikuju odlikama kičmenjaka – blokove skeletnog mišićnog tkiva (miomere), mozak s tri režnja, hrskavicu i peraje i zaključili da se one ne mogu uporediti sa osobinama kod kičmenjaka.Treba napomenuti da su naučnici sa Jejl univerziteta 2016. izašli u javnost sa suprotnim zaključkom – da se radi o kičmenjaku i da pripada istoj lozi kao današnja riba lampuga. Koristeći se zbirkom muzeja Fild u kojoj se nalazi 2.000 primeraka ovog čudovišta, američki paleontolozi su analizirali morfologiju i druge odlike. Zaključili su da je životinja imala škrge i notokordu koja je funkcionisala kao rudimentarna kičmena moždina.

Ako je najnovija studija, uistinu,poslednja reč i da čudovište ne spada u kičmenjake, naučnike čeka sledeći izazov – kakva je to vrsta beskičmenjaka? Nalikuje li, primerice, više kopljačama ili puževima? Misterija neobične životinje, izgleda, još nije rešena do kraja. Istraživanje japanskih znanstvenika objavljeno je u časopisuPalaeontology.

(Ilustracija Jejl univerzitet)

(Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar