SUNČEVA AVLIJA

DAN I NOĆ = 46 MINUTA

147 pregleda
NASA

Svakih 46 minuta smenjuju se dan i noć: Koliko je sati na Međunarodnoj svemirskoj stanici?

Međunarodna svemirska stanica (International Space Station) svakog dana obleti Zemlju 16 puta i toliko puta na stanici sunce izađe i zatim zađe. Kako se onda tamo računa vreme? Ona je poduhvat pre svega SAD i SSSR, odnosno Rusije. Posle su se projektu priključile neke druge zemlje, odnosno svemirske agencije.

Od početka se nametao problem računanja vremena i rešenje je nađeno u svetskom vremenu, tj. računanje po Griniču koji je otprilike negde na sredini između Moskve i Hjustona gde se nalaze sedišta svemirskih agencije dve zemlje.Sem toga, širom planete postoje kontrolni centri koji nadgledaju i prate rad stanice i zato je neophodno da u njoj postoji neko vreme po kojem će se svi ravnati i tako uskladiti svoje aktivnosti, pa je i to razlog za ovu odluku o svetskom vremenu.

Glavna polja istraživanja uključuju biologiju (biomedicinska istraživanja i biotehnologiju), fiziku (fiziku fluida, materijala, kvantnu fiziku), astronomiju (i kosmologiju) i meteorologiju.

Dakle, u Međunarodnoj svemirskoj stanici teče svetsko vreme.

Evo nekih podataka koji će vas možda zainteresovati.

Prva posada je na stanicu stigla 2. novembra 2000. Svaka posada ima svoju oznaku koja se sastoji od reči ekspedicija” i rednog broja. Trenutno se u stanici nalazi posada kspedicije 65”. U posadu se ne računaju astronauti koji stignu zbog isporuke i instaliranja opreme.

Stanica se snabdeva energijom sa Sunca preko solarnih panela. Unutar stanice obezbeđena je atmosfera po sastavu slična atmosferi Zemlje i sa pritiskom koji vlada na nivou mora.

Na visini na kojoj se nalazi stanica gravitacija Zemlje iznosi oko 90% od one na nivou mora, ali zbog stalnog slobodnog pada stanice u njoj se gravitacija ne oseća (preciznije rečeno, u stanici postoji mikrogravitacija).

U stanici se koristi svetsko vreme, što je otprilike na sredini između lokalnih vremena dva glavna kontrolna centra, u Moskvi i Hjustonu.

Tipičan dan posade počinje buđenjem u šest sati ujutru, zatim slede predviđene aktivnosti i jutarnja inspekcija stanice. Nakon toga je doručak i redovna konferencija s kontrolom na Zemlji. Radno vreme počinje u 8,10 sati. U 13,05 posada ima prekid od jednog sata za ručak. Poslepodne se sastoji od vežbi i rada, a zatim u 19,30, posada izvodi svoje aktivnosti pred spavanje. Sledi večera i konferencija sa centom na Zemlji. Po pravilu spavanje počinje u 21,30 sati, čime je završen dnevni raspored aktivnosti. Uopšte, posada radi deset sati dnevno u toku sedmice, a upola kraće subotom. Ostatak vremena joj služi za relaksaciju, gimnastičke vežbe i dovršavanje poslova.

Stanica obiđe Zemlju za oko 92 minuta, što znači da se na njoj svakih 46 minuta smenjuju dan i noć. U 24 sata za posadu stanice sunce 16 puta izađe i 16 puta zađe. Da bi se održao prirodan ritam ljudskog organizma, zbog toga se u vreme spavanja posade prozori na stanici zamračuju.

Svemirske stanice se grade u naučne svrhe, naučnicima su potrebni nezemaljski uslovi koji tamo vladaju. Glavna polja istraživanja uključuju biologiju (biomedicinska istraživanja i biotehnologiju), fiziku (fiziku fluida, materijala, kvantnu fiziku), astronomiju (i kosmologiju) i meteorologiju.

Za buduće dugotrajne letove čoveka u svemir posebno su važne studije dugotrajnog efekta mikrogravitacije na ljudski organizam. Tu su i novi načini lečenja, zatim brojne efikasne metode proizvodnje materijala, mnogo preciznija merenja koja bi bila nemoguće izvesti na Zemlji i uslovi za bolje razumevanje univerzuma.

(Izvor Nacionalna geografija)

O autoru

administrator

Ostavite komentar