MEĐU IZMEĐU

DESET NEUGODNIH SMRTI

1.028 pregleda

Smrt je fenomen koji zauzima visoko mesto u svakoj kulturi, ali iako je deo svakodnevice postoji mnogo toga u vezi sa njom što je neobjašnjivo i ne tiče se samo pitanja zagrobnog života.

Strah od smrti duboko je usađen u svakom živom biću, ali neki načini umiranja su očigledno puno gori od drugih. Zato i ne čudi što bi veliki broj ljudi voleo umreti u snu, a naučnici ističu koji su dokazano najgori načini umiranja kroz istoriju:

1. Posle izdaje

Smrt usled mučenja ili bolesti će bez sumnje prouzrokovati veliku patnju čoveka, no čini se da su još gori psihološki efekti koji su u vezi sa samim načinom umiranja. Jedna od najvećih rana za čoveka je svakako ona od izdaje, koja u poslednjim trenucima života baca sumnju na svako poverenje, odnosno na to šta je istina, a šta nije — pa onda, samim tim, i koji je bio smisao celog života. Zbog toga psiholozi smatraju da je smrt posle izdaje jedan od najbolnijih načina umiranja, prenosi hrvatski portal „Ekspres“.

2. Glad

Ovakav način umiranja donosi ogromnu agoniju, a u proseku je potrebno između osam i 12 sedmica kako bi neko umro zbog nedostatka nutrijenata, u kojima telo iskoristi svoje vlastite mišiće za energiju i potom kreće „izjedanje“ unutrašnjih organa. Mišićna atrofija rezultira nesnosnim bolovima.

Beskućnik (CC0 Pixabay)

3. Lagano kopnjenje

Sa napretkom moderne medicine ljudi mogu živeti poprilično dugo i nakon što bi, po svim pravilima prirode, trebali zapravo biti mrtvi. Visiti o tankoj niti života, uz veštačke načine održavanja organizma, je zasigurno jedna od najgorih vrsta smrti, a iako se fizička bol može umanjiti lekovima, ništa ne može umanjiti strah i psihološku bol od očekivanja smrti za koju znamo da će uslediti.

4. Smrt u čeljustima predatora

Suočavanje sa sudbinom stojeći pred licem predatora može biti vrlo brza smrt, jer su životinje poput lavova ili morskih pasa vrlo delotvorne ubice. Ali, druge životinje, poput hijena ili, pak, zmija su poznate po tome da proždiru plen dok je još živ, donoseći neizmernu patnju.

5. Razapinjanje

Reč je o drevnoj metodi mučenja, a praktikovali su je u Rimu, kao jedan od najbolnijih načina umiranja i, samim tim, i kao veliku kaznu čoveku. Žrtve su bile vezane ili pak zakucane ekserima na veliki drveni krst pa su tako ostavljene da vise dok ne umru. Patili bi danima, gladni, žedni, u krvi i bolovima – dok bi oko njih leteli insekti i čekali ih strvinari.

Rimski izum (CC0 Pixabay)

6. Drobljenje

Kada se dogodi iznenada, gnječenje do smrti može biti poprilično brz način umiranja, no u nekim kulturama taj se čin koristio kao metoda mučenja i smaknuća, obično kako bi se prouzrokovala ogromna bol. Na taj su se način obično ubijale nesrećne žene i muškarci optuženi za bavljenje crnom magijom i čarobnjaštvom. Drobljenje bi uzrokovalo lomljenje kostiju i rasprsnuće unutrašnjih organa, što sve vodi do bolne i spore smrti.

7. Dranje kože

Ova metoda mučenja i smaknuća je bila vrlo popularna u antičkom svetu, a uzrokovala je ogromnu bol. Čovek bi, tako izložen, ubrzo umirao od infekcije – nakon što bi ga već napola pojeli strvinari i insekti.

8. Smrzavanje

Smrt uzrokovana hipotermijom, odnosno smrzavanjem, jedan je od najsporijih i najbolnijih načina smrti koji se može iskusiti. Kako se telo smrzava u različitim fazama, žrtva može osećati kočenje mišića i njihovu utrnutost, sve dok organi ne odumru i ne prestanu besomučno drhtati. Ovo je bio vrlo čest način umiranja tokom ratovanja na severu Evrope.

9. Lomljenje na točkovima

Đavolje kolo je bila posebna sprava za mučenje i glavni način smaknuća u rano, takozvano, moderno doba, kad su se takve stvari najčešće radile javno. Smatralo se kako je to jedan od najbolnijih načina smrti, a uključivalo je lomljenje kosti žrtve i ostavljanje da umre u bolovima.

10. Spaljivanje i nabijanje na kolac

Iako se na ovom „zvaničnom otužnom spisku nisu našle, dodajemo mu još dva surova načina umiranja – spaljivanje i nabijanje na kolac. Iako je drugi od ova dva, uglavnom, obeležio vladavinu Turaka kroz nekoliko vekova, prvi je karakterističan bio za sva podneblja, a naročito je obeležio mračni period „borbe protiv veštica.

(Izvor Sputnjik)

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar