VREMENSKA MAŠINA

DINASTIJA SA ŽUTE REKE

1.134 pregleda

Svi Kinezi vode poreklo od dinastije Sja ‒ tako bar kaže legenda. Međutim, 2001. godine arheolozi su pronašli iskopine grada zaista uništenog u poplavama oko 2000 godina pre nove ere. Datumi su se podudarali.

Legenda kaže da je prva kineska dinastija Sja nastala od ljudi koji su preživeli strašnu prirodnu katastrofu oko 2000 godina pre nove ere. Žuta reka se izlila iz svog korita i iza sebe ostavila mali broj ljudi. Toj nedaći se suprotstavio Da Ju (Veliki Ju), koji je odmah pokazao osobine pravog vođe. On je postao i osnivač prve istočne civilizacije.

Ovom pričom moćnici Srednjeg carstva dugo su pravdali svoju centralističku vlast. Svi Kinezi vode poreklo od dinastije Sja ‒ tako bar kaže legenda. Međutim, 2001. godine arheolozi su pronašli iskopine grada zaista uništenog u poplavama oko 2000 godina pre nove ere. Datumi su se podudarali. Nađena su i tela žrtava udavljenih u vodi i blatu. To je pokazalo da je ova legenda utemeljena u stvarnosti. Postavilo se važno pitanje: ako je zaista došlo do velike poplave, da li to znači da je postojala i dinastija Sja?

Poreklo naziva Hua Sja nije poznato.
Zna se samo to da je prva generacija
vladara koja se naselila u dolini
Žute reke (Huanghe) nosila ime Sja.

U potrazi za tim odgovorima, istoričari su se vratili na izvorište kineske civilizacije i otkrili jednu od najvećih kultura s kraja neolitskog doba. Počeli su da rešavaju misteriju staru četiri hiljade godina. Poreklo naziva Hua Sja nije poznato. Zna se samo to da je prva generacija vladara koja se naselila u dolini Žute reke (Huanghe) nosila ime Sja. U vreme kad je moć Kine nezaustavljivo rasla, ova činjenica pokazuje želju njenih vlastodržaca da se što više povežu sa svojim korenima iz antičkog doba.

Kineski zma (Tinkstok)

Uprkos tome, postojanje dinastije Sja nikad nije bilo naučno dokazano. Sudeći po istorijskim memoarima Sima Ćijena iz prvog veka pre naše ere, u središnjoj dolini Žute reke smenjivale su se tri carske dinastije: Sja (između 2000. i 1600. godine), Šang (između 1600. i 1050. godine) i Džou (između 1050. i 221. godine pre naše ere). Tradicionalni istoričari smatraju ove tri dinastije začetkom moderne civilizacije stvorene u dolini Žute reke.

Bez pisanih dokaza teško je dokazati postojanje dinastije Sja ‒ ona je karika koja nedostaje između kraja neolita i dinastija koje su usledile. Da Jua (Velikog Jua) obožavaju širom Kine. Ogromne statue „onoga koji je pripitomio reku” nalaze se širom zemlje. Ima ih na rečnim ostrvima, u parkovima i na raskrsnicama. One svedoče o naporima oca prve dinastije i omogućavaju Kinezima da se povežu sa tim izuzetnim junakom. Da Ju Kineze podseća na njihovo zajedničko poreklo iz dinastije Sja. Zadatak naučnika bio je jasan: legendu je trebalo pretvoriti u stvarnost.

U arheološkim iskopavanjima tokom dvadesetog veka otkriveno je nekoliko kultura s kraja neolita. Njihov razvoj je usko povezan s dve velike reke: Žutom (Huanghe) i Dugom rekom (Čang Đijang, po našoj staroj transkripciji Jangcekjang). Između 3400. i 2250. godine pre nove ere, u dolini Duge reke razvila se originalna kultura Lijangdžu. Bila je jedna od najrazvijenijih kultura svog vremena, što potvrđuju i kasnija arheološka istraživanja iz 1936. godine. Zidine pronađenog utvrđenja bile su duge skoro sedam kilometara, a utvrđenje se prostiralo na tri stotine hektara. Grnčarija pronađena na ovom lokalitetu svedoči o stanovništvu i njihovom svakodnevnom životu. Ljudi su živeli od poljoprivrede, uzgajali su pirinač, što potvrđuje pronađeno ugljenisano zrnevlje.

Pokojnici su bili okruženi obojenom
grnčarijom i žadom. U ovom kraju
pronađena je solarna opservatorija
stara 4.200 godina.

U grobovima velikodostojnika iz Lijangdžua arheolozi su pronašli ritualne cilindre zvane cung napravljene od poludragog kamena žada. U praistoriji žad je prvenstveno služio kao ukras, ali oko 3000. godine pre naše ere bogataši su počeli da ga koriste u ritualima kao simbol svog autoriteta. Tim poludragim kamenom iskazivao se društveni status. Postao je zaštitni znak moći i pobožnosti više klase. Mnogo kasnije, značajne osobe poput Konfucija dale su žadu još veći društveni značaj. Tako je ovaj kamen ostao predmet obožavanja kod Kineza. Bio je važan i u političkom i u istorijskom smislu.

Kultura Lijangdžu je nestala 2050. godine pre nove ere. Potraga za dinastijom Sja odvela je naučnike na još dalje putovanje. Arheolozi su 1928. godine identifikovali kulturu Lungšan koja je postojala na severu Kine. Došlo se do značajnih otkrića u Taosiju, centru neolitske kulture Lungšana. U devet grobova otkriveni su veoma važni pogrebni predmeti. Pokojnici su bili okruženi obojenom grnčarijom i žadom. U ovom kraju pronađena je solarna opservatorija stara 4.200 godina.

Dvorac u Erlitou (Vikipedija)

I pored međusobnih kontakata i saradnje, izgleda da ni kulture Lungšan i Lijangdžu nisu bile vezane za dinastiju Sja. U provinciji Henan, kod Erlitoua, 1958. godine pronađeni su ostaci jedne potpuno nove kulture. Da li se tu krilo rešenje misterije?

Arheolozi su procenili da je u gradu
živelo oko dvadeset hiljada ljudi. Tada,
dve hiljade godina pre naše ere, to je svakako
bio jedan od najvećih gradova na svetu.

Za razliku od prethodnih kultura, u Erlitou se proizvodilo mnogo više bronze. Na istoku su se nalazili domovi velikodostojnika, a u centru grada palata i hram posvećeni precima iz kraljevske loze. Oni su počivali na temeljima od nabijene zemlje i bili su okruženi kolonadama i spoljnim zidinama.

To je bio centar političke i administrativne moći. Bio je namenjen kralju, precima i pripadnicima aristokratije. Arheolozi su procenili da je u gradu živelo oko dvadeset hiljada ljudi. Tada, dve hiljade godina pre naše ere, to je svakako bio jedan od najvećih gradova na svetu. Sa arheološkog gledišta, očigledno je da je Erlitou bio glavni grad najstarije kineske dinastije. Moglo bi se reći da je tu formirano prvo središte Kine. Mnogi istraživači ubeđeni su da je reč o prestonici dinastije Sja.

(Tatjana Cvejić; RTS) 

 

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar