SRICANJE ISTORIJE

FILOZOFI S TRI POČETKA

796 pregleda

U Kolarčevoj zadužbini će se 24. decembra u 12 časova obeležiti stodvadeseta godišnjica početka organizovanog stručnog filozofskog rada u Srbiji. Inače, rad Srba u oblasti filozofije odvijao se i pre, u granicama Austrije, Ugarske, Ruske imperije gde su se školovali i predavali filozofiju Srbi koji su živeli u pomenutim državama.

Prof. dr Radomir Đorđević

U Kolarčevoj zadužbini će se 24. decembra u 12 časova obeležiti stodvadeseta godišnjica  početka organizovanog stručnog filozofskog rada u Srbiji, pod pokroviteljstvom predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića. O interesovanjima za filozofiju kao disciplinu svedoči „Arhiv za filosofiju, pedagogiju i društvene nauke”, koji su objavili prof. dr M. N. Jovanović, dr M. Arer, prof. LJ. Protić, prof. dr S. Okanović i prof. L. Štajn, 1898. godine u Beogradu. Prvi i jedini broj te publikacije sadrži i pregled domaćih i stranih knjiga iz filozofije, bibliografiju domaćih i stranih knjiga, časopisa, listova. Kritički prikazi knjiga su iz pera odgovarajućih stručnih saradnika, neki od njih su širi osvrti.

U informativnom delu naveden je i podatak da je u Beogradu „obrazovano filosofsko-pedagoško društvo sa zadatkom da na srpskom jeziku razvija filosofiju i pedagogiju i da prati sve pojave koje su u vezi sa filosofijom i pedagogijom”. Dat je i pregled plana rada na katedrama filosofije, na nemačkim, austrijskim i švajcarskim univerzitetima. Inicijative su ubrzo zamrle jer su uslovi bili skromni, neki kao Branislav Petronijević ocenili su da se u Srbiji još nisu stekli uslovi za razvoj stručnog rada. Ali navedena publikacija svedoči o veoma ozbiljnom početku organizovanog filozofskog rada u Srbiji. Publikacija koju sam pomenuo je verovatno prva te vrste na Balkanu koja je imala odgovarajuće odjeke.

Naše stručno udruženje i pomenuta njegova
publikacija spadaju, bez sumnje, u prva
stručna filozofska udruženja na Balkanu.

Tokom narednih godina bilo je sve više pojedinaca koji su se školovali na univerzitetima Evrope, u evropskim zemljama su mnogi od njih stekli doktorate, objavljivali radove u inostranstvu a i u zemlji.

Drugo filozofsko društvo obrazovano je 1938. godine, na inicijativu akademika Branislava Petronijevića. Među osnivačima su bili već afirmisani filozofi, među kojima su Toma Živanović, predsednik Društva, Nikola Popović, Miloš Đurić, sekretar Društva, Justin Popović, Borislav Stevanović, Dušan Nedeljković, Borislav Lorenc, Zagorka Mićić, Kajica Milanov, Vladimir Dvorniković i drugi. Izbijanje Drugog svetskog rata onemogućilo je ostvarivanje velikih planova koje je pomenuto društvo iniciralo.

Dušan Nedeljković

Treće filozofsko društvo osnovao je 1951. godine akademik Dušan Nedeljković, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, koji je smatrao da su prethodna društva bila u granicama građanske, konzervativne ideologije i da je potrebno novo društvo koje će se baviti novom, marksističkom filozofijom i obrazovanjem na osnovu marksizma. Posle udaljavanja akademika Nedeljkovića sa Univerziteta na osnovu odluke najviših vlasti, nastavljena je aktivnost u narednim decenijama kontinuirano do danas, sa rezultatima čije prikazivanje nije do sada potpunije obavljeno.

Naše stručno udruženje i pomenuta njegova publikacija spadaju, bez sumnje, u prva stručna filozofska udruženja na Balkanu. Inače, rad Srba u oblasti filozofije odvijao se i pre, u granicama Austrije, Ugarske, Ruske imperije gde su se školovali i predavali filozofiju Srbi koji su živeli u pomenutim državama.

Treba istaći da je rad mnogih od tih Srba umnogome istražen, jer su dokumentarni centri u tim državama to omogućili, sačuvavši građu na svojim univerzitetima. A kada je reč o našem filozofskom nasleđu u samoj Srbiji tu je, i pored izvesnih rezultata, istraživanje teklo sporije, pre svega zbog stradanja ustanova u balkanskim i svetskom ratu, ali i nehata i docnije zbog izvesnog prenebregavanja značaja tog nasleđa, a posle Drugog svetskog rata i iz ideoloških razloga. Usled navedenih okolnosti danas se nalazimo u tom pogledu pred ozbiljnim izazovima naučnog, kritičkog izučavanja.

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar