MEĐU IZMEĐU

GADNO SE PRE NAMIRIŠE

198 pregleda
Ilustracija

Oslabljeno ili izmenjeno čula mirisa može biti rani simptom neurodegenerativnih oboljenja, poput Parkinsonove i Alchajmerove bolesti.

Nedavna studija na Univerzitetu u Tokiju pokazuje da se neprijatni mirisi brže obrađuju u mozgu od prijatnih. Istraživači veruju da je ranija percepcija neprijatnih mirisa povezana sa zaštitom od opasnosti.Da li ste među onima koji ne mogu da zamisle jutro bez mirisa tople kafe? Ili pak ne podnosite jake, oštre mirise? Prema novom istraživanju, to koliko brzo vaš mozak obrađuje miris jutarnjeg napitka, može zavisiti od toga da li mislite da je taj miris prijatan ili ne.

Za potrebe istraživanja, naučnici Univerziteta u Tokiju napravili su uređaj koji može da ispusti deset različitih mirisa u tačno podešeno vreme. Učesnici studije su ocenjivali prijatnost tih mirisa, a za to vreme su nosili neinvazivne kape za elektroencefalogram (EEG), koje snimaju signale unutar mozga. Naučni tim je analizirao EEG podatke posebnom kompjuterskom metodom, zasnovanom na mašinskom učenju. Na taj način su mogli da sagledaju kada i gde se u mozgu obrađuju dati mirisi.

„Iznenadilo nas je što su se prvi moždani signali povezani sa percepcijom mirisa pojavili samo 100 milisekundi nakon što je miris ispušten. To ukazuje da se informacije o mirisima predstavljaju u mozgu vrlo brzo”, rekla je doktorantkinja Mugihiko Kato sa Univerziteta u Tokiju. Miris je detektovan u mozgu nekoliko stotina milisekundi pre nego što ga je učesnik svesno primetio. Studija je pokazala da se različiti aspekti percepcije (pre svega prijatnost, neprijatnost i kvalitet mirisa) ostvaruju putem različitih kortikalnih procesa, rekla je Kato.

Signali o neprijatnosti pojavljuju se ranije od informacija o prijatnosti ili kvalitetu mirisa, potvrdila je Masako Okamoto, vanredna profesorka na projektu. Ranija percepcija neprijatnih mirisa može biti i vid upozorenja na potencijalne opasnosti u okolini. Kada su ispustili neprijatne mirise, na primer one koji nastaju usled truljenja, mozak učesnika je mogao da ih razlikuje od neutralnih ili prijatnih mirisa već 300 milisekundi posle pojavljivanja.

Međutim, informacije o prijatnim mirisima, poput cvetnih i voćnih, pojavile su u mozgu tek posle 500 milisekundi. Od 600 do 850 milisekundi posle pojave mirisa, aktivirali su se i delovi mozga koji su uključeni u emocionalnu, jezičku i memorijsku obradu informacija.
Ranija percepcija neprijatnih mirisa može biti znak ranog upozorenja na potencijalne opasnosti. „Kada razjasnimo kada i gde se u mozgu javlja percepcija mirisa, moći ćemo bolje da razumemo kako funkcioniše olfaktorni (mirisni) sistem”, rekla je Okamoto.

Oslabljeno ili izmenjeno čula mirisa može biti rani simptom neurodegenerativnih oboljenja, poput Parkinsonove i Alchajmerove bolesti, tako da bi nova saznanja o neuronskim osnovama percepcije mirisa mogla pomoći u boljem razumevanju neuroloških poremećaja.

(RTS)

O autoru

administrator

Ostavite komentar