SKLAPANJE PAMĆENJA

GOVOR NEANDERTALACA

211 pregleda
Ilustracija

Imali su sposobnost govora, što potvrđuju otkriće i analiza hioidne kosti.

Da li su neandertalci bili sposobni za govor/jezik od velikog je interesa za antropologe decenijama. Analiza fosilizovane hioidne (podjezične) kosti sugeriše da je ta ljudska vrsta imala sposobnost govora. Sumnja se na ovo još od otkrića neandertalske hioidne kosti 1989. godine koja izgleda isto kao kod modernog čoveka.

Postojala su pogrešna shvatanja i verovanja kada su neandertalci u pitanju, a naročito kada se radi o mogućnosti govora. Uprkos paleoneurološkima dokazima koji govore suprotno, mnogi su tvrdili da to nije dovoljno. Nedostajali su fosilni dokazi.Otkriće neandertalske hioidne kosti 1989. godine navelo je naučnike da posumnjaju da ova ljudska vrsta ima sposobnost govora.

Pre više od 30 godina, objavljen je naučni rad u kojem su Arensburg i saradnici izvestili o otkriću dobro očuvane ljudske hiodne kosti iz srednjepaleolitskih slojeva pećine Kebara u Izraelu. Podjezična kost je datovana oko 60.000 godina pre naše ere i deo je, skoro kompletnog, skeleta neandertalca (Kebara 2) koji je iskopan nešto ranije, 1983. godine. Kost je skoro identična po veličini i obliku kao hioidna kost kod današnje populacije, što navodi da je bilo vrlo malo ili nimalo promena u visceralnom (škržnom) skeletu (uključujući hioidnu kost, koščice srednjeg uva i larinks) tokom poslednjih 60.000 godina ljudske evolucije. Već tada je to istraživače navelo da zaključe “da je morfološka osnova za sposobnost ljudskog govora u potpunosti razvijena tokom srednjeg paleolita”.

Skelet neandertalca (David Brill)

Danas nova studija potvrđuje da je ova kost, u stvari, korišćena na sličan način kao kod savremenih ljudi. Pored toga, neandertalci su mogli da čuju i proizvode zvukove koji se danas prepoznaju.Istraživači sa Univerziteta Binghamtonu državi Njujork i Univerzidad de Alkala u Španiji nedavno su otkrili da neandertalci zaista imaju slične sposobnosti govora i sluha kao savremeni ljudi. Zaključak je donesen nakon različitih skeniranja kompjuterskom tomografijom i trodimenzionalnih modela struktura uha neandertalaca i savremenih ljudi. Naučni rad je publikovan u časopisu Nature.

Kako su istraživači došli do zaključka da je govor koji su proizveli neandertalci bio više od pukog gunđanja pećinskog čoveka? Prema njihovoj studiji, analiza unutrašnjeg uha neandertalaca odigrala je ključnu ulogu. Kompjutersko tomografsko skeniranje fosilizovanih struktura uha visoke rezolucije pomoglo je naučnicima da kreiraju virtuelne trodimenzionalne modele koji su podsećali na uvo neandertalca. Auditivni bioinženjering otvorio je put prikupljanju podataka i unosu u model zasnovan na softveru.

Model je bio u stanju da prepozna zvukove do 5 kHz, frekvencijski opseg za većinu savremenih zvukova ljudskog govora. Podaci su otkrili da neandertalci po sluhu veoma podsećaju na moderne ljude i da mogu da prepoznaju zvukove između 4-5 kHz.Rezultati studije su, takođe, pokazali da je neandertalski govor verovatno uključivao povećanu upotrebu suglasnika, a ne samoglasnika, na šta su se prethodne studije u velikoj meri fokusirale. Iako je sada potvrđeno da ove vrste mogu proizvesti širok spektar zvukova, još nije jasno da li su ovi zvuci bili stvarni govor.

Model pokazuje gde se nalazila hiodina kost (plava boja)
(Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences;Sapiens.org)

Evolucija jezičkih sposobnosti i kapaciteta kod neandertalaca veoma liči na evoluciju modernih ljudi. Zapravo, ova ljudska vrsta je možda čak živela zajedno s ranim modernim ljudima. Ovo bi moglo objasniti zašto rani anatomski moderni ljudi dele DNK neandertalaca (1-4%). Njihova koegzistencija je dodatni dokaz naučnicima da su neandertalci mogli da komuniciraju na ovaj ili onaj način, čak i ako njihov jezik nije potpuno isti kao naš.

Nalazi ukazuju da možemo imati više sličnosti sa neandertalcima nego što su naučnici ranije mislili.Neandertalci su imali anatomska svojstva da stvore zvukove koji bi mogli da čine osnovu govora, iako bi bilo koja reč koju su proizveli zvučala pomalo nepoznato savremenim ljudskim ušima.

(Ilustracija Hioidna kost neandertalca, Don Hitchok)

(Izvor Sve o arheologiji)

O autoru

administrator

Ostavite komentar