MEĐU IZMEĐU

HODANJE ZA BISTAR MOZAK

741 pregleda
Do glave, i obratno (Vikipedija)

Rezultati do kojih su italijanski istraživači došli pokazali su da zdravlje i stanje nervnog sistema zavisi od signala koje nožni mišići šaljui obratno.

Dokaza da postoji veza između fizičke aktivnosti i zdravlja mozga sve je više. Međutim, pokušavajući da pronađu razloge za to istraživači su problem hteli da sagledaju iz drugog ugla – šta se dešava sa mozgom kada su nam uskraćene vežbe za noge?Rezultati do kojih su italijanski istraživači došli pokazali su da zdravlje i stanje nervnog sistema zavisi od signala koje nožni mišići šalju do mozga i obratno.

Istraživanje je bacilo novo svetlo na poznati problem – zašto pacijenti s bolešću motornih neurona, multiplom sklerozom, atrofijom mišića kičmenog stuba i drugim neurološkim bolestima brzo dožive pogoršanje nakon što njihova pokretljivost postane ograničena.

„Nije slučajno to što ljudi imaju potrebu
da budu aktivni, da hodaju, trče, koriste
mišiće nogu za podizanje tereta… Zdravlje
nervnog sistema nije jednosmerna ulica
pri čemu samo mozak naređuje mišićima.”

Slabija fizička aktivnost dovodi do toga da telo sve teže proizvodi nove nervne ćelije koje omogućavaju čoveku da se prilagodi na stres i izazove u životu.


Nije jednosmerna ulica  (Vikipedija)

„Naše istraživanje je pokazalo da ljudi koji ne mogu raditi vežbe s opterećenjem, kao što su pacijenti na postelji pa čak i astronauti na produženim svemirskim putovanjima, ne samo da gube mišićnu masu, neko se menja i hemijska struktura njihovog tela na ćelijskom nivou. Takođe, to dosta utiče na njihov nervni sistem”, objašnjava Rafaela Adami sa Univerziteta u Milanu.

Tokom istraživanja miševi su bili sprečeni da koriste zadnje noge, dok su prednje mogli da koriste nesmetano. Eksperiment je trajao 28 dana, nakon čega su životinje vraćene u pređašnje stanje. Ograničavanje aktivnosti je rezultiralo smanjenjem nervnih matičnih ćelija za 70 odsto u odnosu na stanje kod miševa koji su koristili sva četiri ekstremiteta.
Smanjena aktivnost dovela je do smanjenja količine kiseonika u telu, što je stvorilo anaerobnu sredinu i izazvalo promene u metabolizmu.

Istraživači ističu da njihovi rezultati pokazuju koliko važnu ulogu ima kretanje: „Nije slučajno to što ljudi imaju potrebu da budu aktivni, da hodaju, trče, koriste mišiće nogu za podizanje tereta… Zdravlje nervnog sistema nije jednosmerna ulica pri čemu samo mozak naređuje mišićima”.
Rezultati istraživanja objavljeni su u naučnom časopisu Frontiers in Neuroscience.

(Izvor RTS)

O autoru

Stanko Stojiljković

1 komentar

  • HODANJE ZA BISTAR MOZAK

    Slabija fizička aktivnost dovodi do toga da telo sve teže proizvodi nove nervne ćelije koje omogućavaju čoveku da se prilagodi na stres i izazove u životu.

Ostavite komentar