LESTVICE ŽIVOTA

HORMON SMIRUJE LAVOVE

180 pregleda
Wikipedia

Nakon što su im u noso prskali hormon oksitocin, ove zveri su postale manje agresivne.

Naučnici koji su proveli godine prskajući oksitocin u nosne šupljine lavova otkrili su da su te velike mačke druželjubivije prema svojim lavljim susedima i manje sklone rikanju na strance kad su pod utjecajem takozvanog ljubavnog hormona.Rezultati, objavljeni nedavno u časopisu Science, mogli bi se pokazati korisnim za zaštitu te vrste u rezervatima u koje su prisilno smešteni čopori lavova što se međusobno ne poznaju.

Kod sisara je oksitocin glavni molekul koji jača društvene veze. Katkad ga nazivaju hemikalijom za maženje.

Oduvek sam volela lavove, izjavila je neuronaučnica i glavna autorka istraživanja Džesika Berkhart, objašnjavajući da je odlučila d učestvuje u istraživanju jer joj je dojadilo da u laboratoriji proučava mozgove životinja. Željela je da to čini u stvarnom životu. Mačke su, inače, poznate po svom autonomnom ponašanju, no lavovi odskaču od tog proseka i žive zajedno u čoporima, s kojima osvajaju i brane teritorije u afričkoj savani.

Imate muške lavove, na primer, koji će u starosti od nekoliko godina napustiti čopor i sastaće se sa sebi nepoznatim lavovima, s kojima nisu u krvnom srodstvu, i s njima će stvoriti celoživotne veze, rekla je dotična naučnica.Ovi oblici ponašanja pokazali su da su lavovi, za razliku od samotnih geparda ili leoparda, biološki programirani da se ponašaju društveno u nekim situacijama, što ih čini zanimljivom vrstom za testiranje oksitocinom.

Hemikalija za maženje

Kod sisara je oksitocin glavni molekul koji jača društvene veze.

Katkad ga nazivaju hemikalijom za maženje jer se pojavljuje u mozgu majke kada pogleda u oči svog novorođenčeta i izaziva osećaje sreće i sigurnosti, a istovremeno podstiče dete da se uhvati za majčinu dojku. Slični učinci zabeleženi su i kod drugih vrsta, pa i između pasa i njihovih vlasnika.Neki terapeuti, čak, smatraju da bi parovi koji se suočavaju s problemima mogli imati koristi od povećanog kontakta očima, koji podstiče lučenje oksitocina.

„Nakon što je lavovima dat oksitocin i omiljena igračka od bundeve da bi se igrali njome, videli smo da se prosečna razdaljina između životinja smanjila sa oko sedam metara bez oksitocina na otprilike tri i po metra sa oksitocinom.

Džesika Berkhart je sa svojim kolegama sa Univerziteta Minesota, radeći u rezervatu Dinokeng u Južnoj Africi u leto 2018. i 2019. komadima sirovog mesa mamila lavove do ograde. Zatim bi im u nos ušpricali oksitocin koristeći uređaj koji nalikuje staroj bočici za parfem da bi hemikalija otišla pravo u mozag.Nakon prskanja 23 lava postala su tolerantnija prema drugim lavovima u prostoru. Istraživači su beležili koliko će lav koji poseduje željeni predmet, u ovom slučaju igračku, dozvoliti ostalima da mu se približe i tako su merili tolerantnost.


(EPA)

„Nakon što je lavovima dat oksitocin i omiljena igračka od bundeve da bi se igrali njome, videli smo da se prosečna razdaljina između životinja smanjila sa oko sedam metara bez oksitocina na otprilike tri i po metra sa oksitocinom, objasnila je DžesikaBerkhart.Lavovi nisu uzvraćali rikom kada bi čuli snimljene urlike nepoznatih uljeza, suprotno od onih u kontrolnim grupama koji nisu dobili hormon.

Višestruka korist

Smanjeno neprijateljstvo prema strancima osobito je ohrabrujuće otkriće, istakla je pomenuta naučnica, jer se za oksitocin zna da ima mračnu stranu kod ljudi: mada pospešuje pozitivne osećaje prema članovima grupee, može i povećati osećaj rivalstva u odnosu na autsajdere. Inače, primena oksitocina bi mogla biti korisna u brojnim situacijama.

Prvo, mogla bi pomoći u povezivanju lavova koji se međusobno ne poznaju, a spasenih iz nasilnih situacija, primerice iz cirkusa ili zooloških vrtova u ratnim područjima, iz kojih ih smeštaju u skloništa.Drugo, kako rastu gradovi u Africi i šire se na teritorije lavova, konzervatori su prisiljeni premeštati velike mačke u privatne rezervate, gde su smešteni međusobno nepoznati čopori, a oksitocin bi mogao pomoći u sprečavanju sukoba.Takođe, mogao bi pomoći pri vraćanju lavova u divljinu tako da im pomogne da postanu skloniji novom društvenom okruženju i da budu i znatiželjniji i manje uplašeni, što će dovesti do uspešnijih povezivanja.

Postoji strah da će beskrupulozni vlasnici zooloških vrtova, poput zloglasnog kralja tigrova Džoa Egzotika, pokušati da koriste hemikaliju da bi svojim gostima naplaćivali maženje mladunaca, što udruženja za zaštitu prava životinja strogo osuđuju.Istina je da su ljudi pokvareni, no nadamo se da će u ovom slučaju biti više koristi nego štete, zaključila je Džesika Berkhart.

(Izvor Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar